Uvođenje godišnjih izvješća o statusu vladavine prava u svim europskim zemljama te donošenje regulative o umjetnoj inteligenciji koja će štititi prava građana dvije su velike teme koje je danas u Zagrebu predstavio europski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.
Belgijski povjerenik izrazio je zabrinutost stanjem vladavine prava i osnovnim vrijednostima u nekim državama članicama EU zbog čega je pokrenuo razgovore o novoj metodi kontrole, pa i kažnjavanja država koje odskližu s europskih normi, posebice apostrofirajući neovisnost sudaca. Početak pregovora o smjernicama i standardima provođenja evaluacije vladavine prava službeno će započeti 14. veljače, a Reynders bi htio da se prvo godišnje izvješće o vladavini prava stavi na stol tijekom njemačkog predsjedanja, koje slijedi nakon hrvatskog.
– Prije nekoliko dana sam državama članicama poslao zahtjev da što prije imenuju kontakt osobu koja će predstavljati vlast i biti zadužena za komunikaciju i prikupljanje informacija – kazao je Reynders.
Evaluaciju stanja vladavine prava provodit će njegov tim, no u suradnji s nacionalnim ministarstvima pravosuđa, parlamentima i - što je posebno naglasio - s civilnim društvom. Uz njih, savjetovat će se i s Europskim parlamentom te s Venecijanskom komisijom Vijeća Europe. Inače, Reynders je lani bio protukandidat Mariji Burić Pejčinović u utrci za glavnog tajnika Vijeća Europe.
Nakon evaluacije, Komisija će donijeti preporuke za svaku državu članicu, a na njima je da, kroz dijalog s EK, poprave stanje. U suprotnom, pojačat će se politički pritisak EK, ali i pritisak unutar same članice kroz medije, civilno društva te javnost, koja mora biti svjesnija kako im sudstvo izravno utječe na svakodnevni život. U krajnjem slučaju, Komisiji su na raspolaganju alati kažnjavanja, poput pokretanja postupaka pred Europskim sudom, ali i novi mehanizam po kojem bi se isplata novca iz europskog proračuna vezivala uz poštivanje vladavine prava. Za sad je riječ samo o prijedlogu, a postizanje konsenzusa po tom pitanju bit će izuzetno teško.
Uz važnost umrežavanja europskih sudaca i dijeljenja dokaza između država, posebice sustavom e-dokaz, Reynders je istaknuo i važnost očuvanja privatnosti i temeljnih prava građana. U tom kontekstu, najavio je kako će 19. veljače objaviti dokument o umjetnoj inteligenciji jer građani još nisu pravno zaštićeni po tom pitanju. Kao primjere naveo je algoritme u automatskom procesu intervjua koje tvrtke koriste pri zapošljavanje novih radnika a za koje ne možemo biti sigurni da ne diskriminiraju po spolu ili nekoj drugoj osnovi ili pak pitanje tko je odgovoran za nesreću koju izazove autonomno vozilo, onih bez ljudskog vozača, koji će biti sve prisutniji na ulicama, proizvođač: vlasnik ili netko treći.
To misli na Hrvatsku.