Europski statistički ured izračunao je da je od početka 2009. do kraja 2012. Hrvatska potrošila 80 milijardi kuna više nego što su nam to redoviti prihodi dopuštali! To je čak 30 milijardi kuna više nego što je pokazivala stara metodologija.
– Put pred nama neće biti lagan. Ako Europska komisija zaključi da mjere koje smo predložili Smjernicama ekonomske politike neće biti dovoljne, morat ćemo tražiti dodatne mjere – rekao je ministar financija Slavko Linić, koji je otvorio mogućnost daljnjeg povećanja opće stope PDV-a i rezanja plaća u proračunu, ali nije se želio izjasniti koliko.
Još veći porezi
– Dug se može smanjiti na dva načina, većim porezima ili prihodima od nekretnina. Kad bi postojao gospodarski rast od tri posto na godinu, tada bi problemi deficita bili riješeni, no tog rasta nema – priznao je ministar financija na konferenciji za novinare, koju je održao nakon objave prvog fiskalnog izvješća za Hrvatsku.
Prema metodologiji Eurostata, Hrvatska je 2012. imala dva postotna poena veći deficit nego što je to pokazivala metodologija MMF-a pa je manjak u državnoj blagajni bio pet, a ne tri posto BDP-a. Za prethodne godine razlika je još veća, HDZ-ova je vlada, na primjer, 2011. ostavila 7,8 posto deficita opće države (prema starih 4,3 posto), odnosno manjak je iznosio 25,7 milijardi kuna, a ne 14,1 milijardu kuna. Na kraju 2012. deficit je bio 16,3 milijarde kuna, što je 6,4 milijarde više nego što je pokazivala stara metodologija.
– Režim Eurostata je stroži, po njemu prolazimo nešto lošije, pa će i obveze biti puno teže – kazao je Linić.
Izračunao je da je od 2009. do kraja 2011. stvoreno više od 63 milijarde kuna deficita, a nisu donesene reforme da se te dubioze zaustave “sve do dolaska Milanovićeve vlade”.
– Ne podmećemo staroj vlasti, to su podaci Eurostata, ali mi plaćamo te dugove – rekao je Linić i najavio proračun za 2014. do kraja idućeg mjeseca zajedno s mjerama za vraćanje deficita na pet posto, što će biti “jako teško” jer nema rasta, a ulazak u EU stvorio je 4,5 milijardi kuna dodatnih obveza. Linić misli da će u siječnju biti jasno hoće li Europska komisija prihvatiti Vladin prijedlog ili će tražiti dodatne mjere.
– Još se može ponešto rezati na rashodnoj strani, ali bit će nužno dirati i u prihodnu stranu proračuna – kazao je Linić i opet spomenuo oporezivanje nekretnina.
– HNS nije protiv poreza na nekretnine jer je svjestan da sadašnji način financiranja lokalne samouprave nije održiv, samo kaže da još nije vrijeme. Javnost nije shvatila što se događa, svi bi reforme, ali ne u svom području – žali se ministar financija te kao primjer apsurdnog otpora spominje stambenu štednju.
>> Deficit Hrvatske u 2012. godini 5 posto, a dug 55,5 posto BDP-a!
Iz njegovih izjava proizlazi da se neće dirati mirovine iako je najveći manjak u mirovinskom fondu. Od doprinosa se ubere samo polovica od potrebnih 36 milijardi kuna, koliko je godišnji trošak isplate mirovina.
– Gotovo 80 posto umirovljenika ima mirovinu manju od prosječne, a od 2000 kuna ili nešto malo više teško je živjeti pa dodatna štednja u tom sektoru, koji je u najvećem minusu, ne dolazi u obzir – rekao je Linić.
Nema ušteda, nema novca
Iz Bruxellesa pak stižu objašnjenja da bi se Hrvatska mogla naći u situaciji da joj se suspendira novac iz fondova EU ne bude li ostvarivala ciljeve koje joj Europska komisija zacrta u proceduri prekomjernog deficita. Komisijin prijedlog novih pravila kohezijske politike, naime, predviđa od 2014. uvođenje tzv. “makroekonomske uvjetovanosti”.
– Želimo od 2014. uspostaviti jasnu vezu između fondova i mehanizama ekonomske vladavine kao što je procedura prekomjernog deficita. Suspenzija plaćanja iz fondova EU bila bi krajnja mjera za zemlje koje uzastopno i ozbiljno krše zajednička ekonomska pravila – rekao je dužnosnik Europske komisije koji je želio ostati anoniman jer pregovori o uvođenju te novosti još traju između Komisije i Europskog parlamenta.
Formalno, Komisija će predložiti uvođenje procedure prekomjernog deficita za Hrvatsku najranije 5. studenog, a ako izvješće bude pozitivno, odluka će biti donesena 10. prosinca na Vijeću ministara, objasnio je glasnogovornik europskog povjerenika Ollija Rehna.
>> Deficit Hrvatske u 2012. godini 5 posto, a dug 55,5 posto BDP-a!
