Zašto vozači, rukovoditelji službi ili tajnice u mnogim državnim agencijama zarađuju i do tridesetak posto više od svojih kolega i kolegica koji isti posao rade u nekom ministarstvu ili u bolnici te koliko točno iznose razlike u plaćama za iste ili slične poslove po raznim agencijama, institutima, zavodima... u odnosu na plaće u državnoj administraciji i javnim službama – pitanja su koja su, među ostalima, bila predmet upravnog nadzora koji je završio u srijedu.
>> Koliko stoje 172 agencije, instituta, zavoda
Ista plaća za isti posao
Tijekom ljeta ministri su, svaki u svom resoru, proveli nadzor nad svim tim institucijama i prikupili podatke o ukupnim rashodima, broju zaposlenih i njihovim plaćama... s posebnim naglaskom na visinu plaća za iste ili slične poslove koje obavljaju djelatnici različitih agencija ili instituta, a koje se često drastično razlikuju te su u pravilu osjetno veća od njihovih kolega koje iste poslove obavljaju u Vladinoj administraciji i javnim službama.
Agencije, instituti, zavodi..., ukupno 172, godišnje raspolažu budžetom od 70,2 milijarde kuna, od čega 41,4 milijardu dobivaju iz državnog proračuna, zapošljavaju 21.629 osoba na čije se plaće godišnje troše 2,692 milijarde kuna.
Prosječna neto plaća u tim institucijama iznosi oko 7000 kuna, što je čak 1500 kuna više od prosječne hrvatske plaće.
– Već sada smo naišli na drastične razlike u plaćama. Tako, primjerice, vozači u dvije agencije pod istim ministarstvom imaju plaće koje se razlikuju čak 30 posto. Razlike u plaćama su velike zato što su upravna vijeća spomenutih institucija mimo Vladine uredbe samostalno određivale koeficijente za pojedina radna mjesta. Stoga ćemo do kraja godine pripremiti dopune Uredbe o radnim mjestima i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Nakon toga plaće za ista radna mjesta bit će jednaka u raznim agencijama, zavodima i institutima te ujednačena s onima u ministarstvima i javnim službama – rekao nam je ministar uprave Arsen Bauk.
Osim toga, inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da spomenute institucije raspolažu sa 1.165 službenih automobila, 4715 službenih mobitela, da samo na zakupnine i najamnine godišnje potroše 113,3 milijuna kuna, za poštu i prijevoz još 180,9 milijuna... stoga je jasno da prostora za uštede i te kako ima. Neslužbeno doznajemo da su se u nekim agencijama šakom i kapom dijelile i božićnice i regresi koji su bili i do tisuću i pol kuna veći od onih koje su dobivali profesori ili liječnici.
Isto tako, tijekom upravnog nadzora utvrđeno je da su upravna vijeća u nekim institucijama svjesno kršile zakon i propisivale koeficijente za rukovodeća mjesta koji su viši od maksimalno dopuštenog koeficijenta 3,5 (17.880 kuna, nap. a.). Veći koeficijenti utvrđeni su i u Agenciji za regionalni razvoj i u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekta EU.
Ukidanje nepotrebnih
A hoće li, nakon što se plaće dovedu u red, Vlada neke agencije spojiti, a neke čak i ukinuti, hoće li biti otpuštanja ili će se štedjeti na nekim drugim stavkama, zasad nije poznato.
– O svemu tome neće odlučivati Ministarstvo uprave, nego svaki ministar pojedinačno za institucije koje su u njegovu resoru. Oni će sami odlučiti hoće li ili ne neke agencije spojiti ili ukinuti ili smanjiti broj zaposlenih – objašnjava ministar Arsen Bauk.
>> Agencije, zavodi, instituti... Bogovski život u krilu države
>> Dva milijuna kuna godišnje troše na najam zgrada, a imaju svoju!
>> EKSKLUZIVNO: Prvi objavljujemo popis svih državnih ustanova
nije normalno da si agencije i zavodi samostalno određuju koeficijete. isto nije normalno da si pravnici samostalno određuju tarifu... :(