Ocjene ne odražavaju znanje naših učenika i uvijek su nešto bolje nego što bi trebale biti, djevojčice postižu bolje rezultate od dječaka, a učenici iz sjeverozapadne i jadranske Hrvatske uspješniji su od svojih kolega u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj, pokazalo je testiranje koje je prošle godine provedeno nad 15.209 učenika u 426 osnovnih škola u Hrvatskoj. Prvi put znanje učenika ispitivalo se standardiziranim ispitima iz četiriju predmeta – hrvatskog i engleskog jezika, povijesti i fizike. Zanimljivo je također da su učenici bolje rezultate postigli iz povijesti i fizike nego iz hrvatskog i engleskog jezika.

Iz hrvatskog jezika gotovo 50 posto učenika ostvarilo je osnovnu razinu postignuća, nešto više od 31 posto srednju, a naprednu razinu samo 6 posto. Gotovo 14 posto učenika nije uspjelo postići ni osnovnu razinu znanja. Osnovnu razinu postigli su učenici koji su iz hrvatskog u sedmom razredu imali ocjenu dovoljan, dobar i vrlo dobar, a oni koji su imali ocjenu odličan postigli su srednju razinu znanja. Prilikom pisanja kratkog sastavka neki su se učenici zaigrali pa vraćali prazan papir, drugi su promašili temu, neki su pisali nečitko, a jedan mali broj je pisao vulgarnosti. Slično je i s rezultatima ostalih testova.

Vidljivo je da s porastom školske ocjene iz ispitivanih predmeta te ocjene općeg uspjeha raste i prosječan rezultat učenika na ispitu, što, prema zaključku stručnjaka iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji su testove standardizirali i testiranje proveli, znači da učenici koji imaju bolji školski uspjeh postižu i bolje rezultate. Ali ipak ne dosegnu razinu ocjene. Stručnjaci u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja standardizirane testove za četiri predmeta radili su tri godine. Za izradu novih standardiziranih testova na temelju novih predmetnih kurikuluma trebat će im isto toliko vremena. Testovi, odnosno zadaci koji se u njima nalaze bit će sastavni dio banke zadataka za koju je bilo planirano da će se formirati do kraja 2016. godine, a prema procjenama koštala bi oko 11 milijuna eura. Zadaci iz banke zadataka, koje će pripremiti nastavnici, povlačit će se prema potrebi za različite oblike vrednovanja znanja, vještina i kompetencija učenika. 

>> IT industrija želi pomoći školama u informatici

PRVO KRENULA NA VLAK

Srpska pjevačica za dlaku izbjegla tragediju u Novom Sadu: 'Ne mogu objasniti zašto sam se vratila'

Video sadržaj

19

IZNIO DOKAZE

Inženjer građevine objasnio kako je došlo do tragedije u Novom Sadu: 'Zbog ovog se diže panika'

Video sadržaj

5

NE SKRIVA SE

Boris Rogoznica otkrio koja mu je najveća greška u braku s Doris Pinčić: 'To smo dogovorno radili'

Uvijek pomogne

Stižu hladniji dani, a mi imamo super prijedlog gableca koji će vas okrijepiti za čas

Tko bi rekao

Povećava se broj kibernetičkih prijetnji, a najranjiviji je zdravstveni sektor

Evo kako možete plaćati karticom, a da je ne vadite iz novčanika