Države koje najviše uplaćuju u proračun EU – Njemačka, Francuska i Velika Britanija – uspjele su srezati novac koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kroz fondove u prvoj godini članstva. Umjesto vrlo izdašnog prijedloga Europske komisije da se Hrvatskoj odredi 450 milijuna eura kroz kohezijske i strukturalne fondove, taj će iznos biti manji od 400 milijuna iako su spomenute države inzistirale na još manjem iznosu.
>>Završeni pregovori: Kompromis za bezubo motrenje Hrvatske
Istovremeno, Nizozemska i Velika Britanija uspjele su pooštriti monitoring, barem formalno, sada je u njega uvedeno 10 mjerila koja su i dosad postojala u 23. poglavlju, Pravosuđe i temeljna prava. Dogovoreno je to u Bruxellesu, a time su zaokružena zajednička stajališta za preostala četiri pregovaračka poglavlja, čime i završavaju pregovori.
Svakih šest mjeseci
Hrvatska će biti nadzirana do ratifikacije, svakih šest mjeseci slat će se izvještaji u Bruxelles. Države koje su inzistirale na jačem monitoringu željele su vidjeti rečenicu da u slučaju ozbiljnih problema Vijeće može poduzeti "prikladne mjere". Koje, nije definirano. Iako većina država, kao ni Komisija, to nije željela, Nizozemska i V. Britanija uspjele su uvesti 10 mjerila (benchmarks) u zajednička pregovaračka stajališta. Hrvatsku će i dalje procjenjivati na osnovi dosadašnjih mjerila iz 23. poglavlja, a ona postaju i predmet ratifikacije, što te države tumače "jačim političkim pritiskom".
– Smatramo da je riječ o oružju koje će ostati neaktivirano. Dođe li Hrvatska i na dnevni red Vijeća, odluku o sankcijama treba donijeti kvalificiranom većinom – kažu diplomati.
Vrlo ozbiljna rasprava vođena je o financijama i tu je Komisija morala pribjeći kompromisu. Prijedlog Komisije glasio je da u prvoj godini članstva 50 posto fondova koji su dodijeljeni Hrvatskoj trebaju biti isplaćeni. S druge strane, države koje najviše uplaćuju htjele su vidjeti mnogo manja davanja – samo 25 posto.
Kritična godina
No, prva godina članstva je kritična – novac iz fondova povlači se nakon predočenja virmana Bruxellesu koji novac vrati kompanijama, što u prvoj godini nije moguće jer projekti traju. Istovremeno, Hrvatska odmah mora početi uplaćivati u zajednički proračun. Komisija je predložila oko 700 milijuna eura za Hrvatsku u prvoj godini članstva, od čega bi bilo naplaćeno samo oko 570 milijuna eura, od toga bi na fondove išlo oko 450 milijuna. Kompromisom je zaključeno da se za strukturalne fondove Hrvatskoj dodijeli 30, a za kohezijske 40 posto pa Hrvatska ipak ostvaruje pozitivnu bilancu između uplata u EU proračun i isplaćenog novca.
Ovako će nas vući za nos i mjenjati što im odgovara na našu štetu. Sve što su obećali i potpisali lako će mjenjati, jednom kad nas nasamare da uđemo u EU.