U proteklih desetak godina znanstvenici su uočili neobičan fenomen: radijske signale koji dolaze iz naše galaksije, Mliječnog puta, a koji se ponavljaju svaka dva sata, podsjećajući na ritmički kozmički puls. Ti signali, čije je trajanje variralo između 30 sekundi i minute i pol, stizali su iz područja zviježđa Velikog medvjeda, poznatog i kao Velika kola. Astronomi su nedavno otkrili iznenađujući izvor ovih impulsa: bijelog patuljka, odnosno mrtvu zvijezdu, koja orbitira oko male, hladne crvene patuljaste zvijezde. Crveni patuljci su inače najbrojnija vrsta zvijezda u svemiru. Ovaj par, nazvan ILTJ1101, nalazi se toliko blizu da se njihova magnetska polja prepliću, stvarajući dugotrajne radijske signale poznate kao dugoperiodične prolazne pojave (LPT). Do sada su takvi signali povezivani isključivo s neutronskim zvijezdama, gusto zbijenim ostacima supernova.
Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Nature Astronomy, pokazuje da i dinamika unutar dvostrukih zvjezdanih sustava može proizvesti ove rijetke radijske emisije. "Prvi put smo sa sigurnošću utvrdili koje zvijezde stvaraju ove misteriozne signale, pripadnike potpuno nove klase radijskih pojava", izjavila je dr. Iris de Ruiter, voditeljica istraživanja sa Sveučilišta u Sydneyju. Znanstvenici ističu da ova jedinstvena zapažanja tek započinju novo poglavlje u istraživanju, prenosi CNN. Ovo otkriće moglo bi rasvijetliti koje zvijezde emitiraju radijske signale te pružiti uvid u njihovu povijest i međusobne interakcije.
Kako bi razotkrila ovu svemirsku misteriju, dr. De Ruiter osmislila je metodu kojom je u arhivskim podacima europskog radioteleskopa LOFAR identificirala duge radijske impulse. LOFAR, najveća mreža radioteleskopa u Europi, specijaliziran je za detekciju niskofrekventnih signala. Još kao doktorandica u Amsterdamu, De Ruiter je prvo uočila signal iz 2015. godine, a kasnije je, proučavajući isto područje, otkrila još šest sličnih signala. Svi su potjecali od jedne slabašne crvene zvijezde, no ona sama nije mogla biti izvor tako snažnih impulsa – uzrok je morao ležati drugdje.
Za razliku od ovih signala, brzi radijski bljeskovi (FRB) izuzetno su svijetli, traju samo trenutak i obično dolaze iz dalekih galaksija. FRB-ovi su znatno snažniji i često se pojave samo jednom. "Ovi novi impulsi su slični FRB-ima, ali traju puno dulje i imaju slabiju energiju. Još uvijek pokušavamo razumjeti jesu li te pojave povezane ili se radi o različitim vrstama događaja", objasnio je Charles Kilpatrick sa Sveučilišta Northwestern, suautor studije.
Dodatna promatranja, provedena s pomoću teleskopa u Arizoni i Teksasu, pokazala su da crvena zvijezda oscilira naprijed-nazad u ritmu od dva sata, što se podudara s radijskim impulsima. Znanstvenici su zaključili da na nju gravitacijski djeluje bijeli patuljak, mala i gusta zvijezda koja je nekada bila živa. Ovaj sustav, udaljen 1600 svjetlosnih godina, orbitira oko zajedničkog centra svakih 125,5 minuta. Postoje dva moguća tumačenja ovih neobičnih impulsa: ili bijeli patuljak posjeduje snažno magnetsko polje koje periodično emitira signale, ili magnetska polja dviju zvijezda zajedno stvaraju ove emisije. Znanstvenici planiraju daljnja istraživanja kako bi provjerili emitiraju li zvijezde i druge vrste zračenja, poput ultraljubičastog ili rendgenskog, što bi moglo razjasniti njihovu prošlost i odnose.
"Trenutačno su impulsi potpuno nestali, ali je moguće da će se ponovno pojaviti u budućnosti", rekla je De Ruiter. Njezin tim trenutačno analizira stare LOFAR-ove podatke u potrazi za sličnim izvorima. "Sve češće otkrivamo ovakve neobične sustave. Svaki novi slučaj otvara nam oči prema ekstremnim pojavama u svemiru koje proizvode takve radijske signale", istaknuo je dr. Kaustubh Rajwade sa Sveučilišta Oxford. U posljednjih nekoliko godina otkriveno je desetak sličnih sustava unutar Mliječnog puta. "Svi ti sustavi nalaze se unutar naše Mliječne staze i potpuno su drukčiji od svega što smo ranije poznavali", zaključila je De Ruiter.
"Dosad su prolazni radijski izvori doveli do nekih od najvećih otkrića u astronomiji: od otkrića pulsara, preko FRB-ova koji su nam omogućili proučavanje nevidljive tvari između galaksija, pa sada i do ovih novih dugoperiodičnih pojava čiji značaj tek počinjemo shvaćati. Fascinantno je da sad kad znamo za njih, možemo ih pronaći i u podacima koji postoje već desetljećima – bili su skriveni pred našim očima", rekla je Natasha Hurley-Walker sa Sveučilišta Curtin, koja nije sudjelovala u istraživanju. "Skeniranjem neba snažnim radioteleskopima možemo očekivati još spektakularnija otkrića, uključujući možda i signale koji bi upućivali na prisutnost inteligentnog života – nešto što astronomi kroz projekt SETI već desetljećima traže", dodala je Hurley-Walker.
Sve je već bilo o tome zapisano u knjizi Postanka, ali eto ljudi neće čitati.