Naš Doru prati trendove i napustio je Hrvatsku. Nakon ispuštanja boravio na području između Nacionalog parka Risnjak i Platka, a zatim se uputio preko granice u Sloveniju. Posljednje lokacije smo primili s područja Javornika, istočno od autoceste Ljubljana - Kopar. Na žalost, ta prometnica je nepremostiva prepreka za divlje životinje jer nema prijelaze poput zelenih mostova. Goru je nakon ispuštanja nakratko navratio u Hrvatsku, zatim se vratio u Sloveniju, stigao gotovo do Ljubljane i onda se ponovno vratio u blizinu lokacije gdje je ispušten - tako su putešesvije risova Dorua i Gorua opisali članovi tima uključenog u projekt LIFE Lynx, osmišljenog radi jačanja populacije te najveće europske mačke u Hrvatskoj i Sloveniji.
Doru i Goru dovezeni su na proljeće iz Rumunjske i pušteni u prirodu, Doru 4. svibnja u Hrvatskoj, u Nacionalnom parku Risnjak, a Goru 14. svibnja u Loškom potoku u Sloveniji. Ovih dana su, kako pokazuju podaci s GPS-a, oba u - Sloveniji. Krajem 19. stoljeća risovi su izumrli u većem dijelu Europe, pa tako i u Hrvatskoj i Sloveniji. Današnja populacija risa postoji zahvaljujući slovenskim lovcima koji su 1973. godine naselili šest životinja iz Slovačke u Sloveniju, odakle su se proširili na Hrvatsku, Italiju i Bosnu i Hercegovinu. Kako bi se unijela svježa krv jer su se bliski srodnici počeli pariti međusobno, odlučeno je da se nastane nove jedinke.
- Znanstvenici i stručnjaci su ove godine pomoću fotozamki u Sloveniji potvrdili prisutnost tek 17 odraslih risova, a u Hrvatskoj oko 40. U sljedećih pet godina u populaciju ćemo uključiti još 12 životinja iz Rumunjske i Slovačke, koje bi trebale zaustaviti parenje u srodstvu, ali i povezati risove u Dinarskim planinama s risovima u Alpama - kazao je Rok Černe, koordinator projekta u ime Zavoda za šume Slovenije. Doru i Goru nose ogrlice pomoću kojih znanstvenici prate njihovo kretanje.
Tomislav Gomerčić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu rekao je da prelasci granica pokazuju zašto je važna suradnja susjednih zemalja u zaštiti ugroženih vrsta. Oba mužjaka istražuju stanište u potrazi za prostorom na kojem će uspostaviti svoj teritorij, kažu stručnjaci. Svaki ris živi na svom teritoriju, za mužjake prosječne površine oko 200 četvornih kilometara.
Zna ris gdje je bolje nije lud