Dva mjeseca uoči izbora, Banski dvori i banke u otvorenom su ratu. Spominju se ekstraprofiti, "plaćetine" i bonusi, spominju se tužbe... Unatoč lobiranjima i javnim polemikama, banke nisu uspjele zaustaviti ključni predizborni potez i nacrt konverzije kredita u švicarskom franku u četvrtak je poslan Saboru. Vlada njime želi izjednačiti dužnike u franku i euru prebacujući trošak potpuno na banke, što će za njih biti, prema procjeni HNB-a, gubitak od pet i šest milijardi kuna. Uoči konačnog Vladina rješenja za problem švicarskog franka, razgovarali smo s Ignacijem Jaquototom, kao prvom osobom Sektora za inozemne banke supsidijare u talijanskoj Intesi Sanpaolo, u sklopu kojeg je zadužen za razvoj strategije, koordinaciju i podršku banaka unutar grupe, uključujući Privrednu banku Zagreb. U Hrvatskoj je Intesa Sanpaolo kroz PBZ prisutna oko 15-ak godina.
:: Što danas možete reći o PBZ-u i jeste li zadovoljni poslovanjem?
Zaista smo zadovoljni poslovanjem u Hrvatskoj. PBZ je druga po veličini banka s više od milijun i pol klijenata i najrazgranatijom poslovnom mrežom od oko 200 poslovnica. To nam je bitno jer želimo biti blizu klijentima imajući dobar distribucijski kapacitet. Tamo gdje poslujemo uvijek želimo biti dio zemlje i nismo samo kratkoročni investitor, što smo i dokazali. Došli smo ovamo prije 15 godina i otad većinu profita reinvestirali, više od 9 milijardi kuna. Banka koju smo tada kupili samo je djelić onog što je ona danas. Stoga, kad kažem da vjerujem u zemlju, to nisu samo prazne riječi. Naše poslovanje pokriva sve segmente; građane, poduzeća i državu, koju smo ukupno financirali s gotovo 30 milijardi kuna. U prošloj godini naša je grupa bila jedan od vodećih aranžera i sudjelovala je u izdanju 1,3 milijarde eura državnih obveznica.
:: Prošle godine PBZ je bila jedina banka koja nakon procjene kvalitete imovine (AQR) i stres testu nije trebala dodatne rezervacije?
Recept je jednostavan, ali je u stvarnosti teško ostvariv. To je rezultat dobrih odluka akumuliranih tijekom godina. Imati dobru banku ne znači da vam se u nekom trenutku posrećilo, već da razmišljate mudro i sustavno donosite dobre odluke iz dana u dan. Bitno je reći da ono što radimo jest upravljanje tuđim novcem, štednjom i depozitima naših klijenata, a na što ljude često treba podsjetiti. Kad posuđujemo novac, taj posao radimo profesionalno i odgovorno, te je i ovaj dobar rezultat produkt kontinuirano dobrog upravljanja temeljenog na odlukama cijelog tima ljudi koji upravlja rizicima i procjenjuje tko je kreditno sposoban, pritom uvijek vodeći računa o interesu naših klijenata štediša. AQR nam je bio dokaz da radimo na pravi način i to je prepoznato.
:: Kako vidite budućnost svog poslovanja u Hrvatskoj, očekujete li daljnja restrukturiranja, pa i akvizicije? Kakva će biti vaša strategija?
Rekao bih da PBZ nije samo lokalna banka, ona je također i regionalni centar izvrsnosti. Osim bankovnog poslovanja, ovdje se upravlja sistemima sprečavanja pranja novca za retail banke izvan Italije, kao i kartičnim poslovanjem. U centru je zaposleno više od 300 ljudi, većinom inženjera iz Hrvatske koji su i razvili CRM sustav, neizostavan za razvoj, praćenje i unapređenje odnosa s klijentima. Vezano za rast, mi ne namjeravamo daljnje akvizicije, mislim da imamo vrlo solidnu banku adekvatne veličine. I naša grupacija Intesa Sanpaolo, kao treća najveća grupacija sa 54 milijarde eura tržišne kapitalizacije u eurozoni, ima adekvatnu veličinu da odgovori tržištu te kapacitet za organski rast.
:: Kad spominjete regionalni centar izvrsnosti, u javnosti su se pojavile glasine da IT razvoj namjeravate prebaciti u Italiju?
To nije točno. Ono što smo analizirali odnosilo se samo na hardver i data centre kako bi se povećala kvaliteta, brzina i pouzdanost, a ne razvoj. Štoviše, razvoj IT softvera u Zagrebu smatramo velikom prednošću za našu Grupu.
:: PBZ je nedavno u sklopu restrukturiranja unutar grupacije postao vlasnikom supsidijarne banke u Bosni i Hercegovini. Kojim ste se motivima vodili pri tom preslagivanju?
Obje su banke dobre i dobro upravljane, a uvidjeli smo priliku iskoristiti ekonomiju obujma. Ideja je bila iskoristiti vještine i know-how PBZ-a kao tehnološki najnaprednije banke koju imamo u našoj diviziji. To je još jedan primjer koji potvrđuje da u Hrvatskoj imamo nešto više od lokalne banke, uglavnom zahvaljujući dugogodišnjem predanom radu gospodina Bože Prke i njegova tima. Pod njegovim snažnim vodstvom PBZ je porastao pet puta, on je preoblikovao bivšu državnu korporativnu banku u univerzalnu, tehnološki naprednu i uspješnu banku. Božo Prka je za sve nas ne samo stručnjak i renomirani profesionalac već također primjer integriteta i časti.
:: U prvi šest mjeseci PBZ je objavio 554 milijuna kuna konsolidirane neto dobiti, no HNB je izračunao da bi prisilna konverzija kredita u švicarskom franku bankarskom sektoru donio određene gubitke. Koliko ste uoči donošenja zakona bili upoznati s planom Vlade za švicarce?
Mogu vam reći da ste vi vjerojatno bolje upućeni nego ja. Ono što inicijalno znamo o zakonu, znamo iz napisa u medijima. Imam više od 30 godina iskustva, radio sam u nizu banka i bankarskih asocijacija i aktivno sudjelovao u izradi bankarskih zakona u brojnim zemljama. Pravilo je takvo da se zbog specifičnosti industrije, ako Vlada želi regulirati banke, puno učinkovitije konzultirati i s bankarima. Nije riječ o tome da banke nameću svoja rješenja, već da se konzultira sa stručnjaci, kao što se to radi i u drugim područjima. Zaista je vrlo neuobičajeno da se o regulativi saznaje od novinara.
Banke se u posljednje vrijeme laka meta i optužuju se za sve i svašta, no baš je Hrvatska primjer zemlje u kojoj banke nisu stvorile krizu, već upravo suprotno, bile su stalna i pouzdana potpora gospodarstvu i državi. Danas su banke u Hrvatskoj i financijski sustav stabilni i u dobroj poziciji zahvaljujući mudrom pristupu i mjerama HNB-a, što kao prednosti zemlje potvrđuju i rejting agencije. Kad se banke kritiziraju, onda treba biti fer i to priznati.
:: Kako komentirate plan konverzije kredita u švicarskim francima?
Pristup, u kojem Vlada najprije medijima priopći plan zakona utječe na povjerenje nas ulagača koji smo ovdje godinama, koji poštujemo zakone i promoviramo ulaganje u zemlju. Utjecaj na banke, prema procjeni HNB-a, jest između pet i šest milijardi kuna. To bi moglo predstavljati i povredu bilateralnih sporazuma o ulaganjima, europskih zakona, presude Vrhovnog suda kao i Ustava Republike Hrvatske. Činjenica da bi najavljeni plan konverzije mogao biti i retroaktivan posebno utječe na pravnu sigurnost i predvidivost zemlje općenito i vladavinu prava te se tako može u velikoj mjeri narušiti 20 godina vjerodostojnosti. Plan konverzije mogao bi imati, ne samo dugoročno, loše posljedice na financijski sustav već se i vrlo negativno može odraziti na dugoročno povjerenje ulagača. Također, da ne spominjem posljedice na javne financije i potencijalno rušenje rejtinga zemlje. Treba reći da tu postoji i još jedan efekt, ako središnja banka predviđa da bi konverzija prouzročila više od pet milijardi kuna gubitka kapitala, to znači da se multipliciranjem odnosi barem do deset puta više potencijalnih kredita gospodarstvu. Zakon se u kratkom roku može činiti dobar za neke, ali mislim da u konačnici neće dobro donijeti ni građanima ni Vladi, a ni rejtingu zemlje.
:: Zašto Intesa Sanpaolo nije bila među bankama potpisnicima priopćenja u kojem se od Vlade traži dijalog o problemu švicarca?
Pokušavamo shvatiti namjere Vlade i, kad one postanu jasne, pobrinut ćemo se o zaštiti naših prava.
:: Problem kredita u francima prisutan je u nizu zemalja. Gdje je Intesa Sanpaolo pretrpjela najveći gubitak?
Jedina zemlja gdje smo imali određenih problema bila je Mađarska, no uz značajne razlike. Vlada je nametnula netržišnu konverziju prije nekoliko godina, ali samo za one koji su bili spremni na potpunu otplatu kredite i utjecaj je bio marginalan. Prošle godine Mađarska je donijela zakon o obveznoj konverziji svih kredita iz CHF-a u forinte, ali uz tržišni tečaj tako da nismo pretrpjeli nikakve gubitke zbog konverzije. Zakon koji se najavljuje jedinstven je u regiji.
:: Ti krediti u Hrvatskoj dosežu oko sedam posto BDP-a. Dolazimo do pitanja "krivnje" i tko bi trebao snositi odgovornost i posljedice za rješavanje?
Kad su plasirani, PBZ je bio među zadnjim bankama koje su ih ponudile i to zbog snažne potražnje zbog koje smo počeli gubiti klijente. Mi smo upozoravali na rizike i ljudi danas ne mogu reći da nisu znali, mislim da je svaka osoba mogla razumjeti izvjesni rizik koji preuzima dugoročnim kreditiranjem i moguće promjene koje se tijekom godina mogu dogoditi. Već 2007. godine ponudili smo izlaz iz tih kredita konverzijom u kunske zajmove, što je nažalost prihvatio vrlo mali broj, samo oko 150 klijenata. Ne bih želio govoriti o tome tko je kriv ili nije. Danas, kad znamo kako se kretao tečaj, ispostavilo se da to nije bila dobra odluka, ali 2005. to se nije moglo predvidjeti. Banka stalno analizira kako pomoći onima koji imaju problema s otplatom pa je donijela niz mjera olakšanja otplate. Mi smo stajališta da rješenje mora biti u individualnom pristupu prema svakom klijentu, a ne na ovaj način, u obliku ovako brutalne konverzije.
:: Jeste li igdje podnosili tužbe?
Ne, zasad nismo podnosili tužbe.
:: Jesu li one opcija u Hrvatskoj?
S moje strane ne bi bilo profesionalno reći što ćemo učiniti na temelju informacija koje uglavnom imamo iz medija. Prvo moramo vidjeti kakav će biti zakon, podrobno ga proučiti pa ćemo onda kao ulagači i banka iskoristiti svaku pravnu mogućnost koju imamo na raspolaganju u sklopu EU i kod lokalnog pravosuđa za našu obranu i zaštitu.
:: Na svojoj poziciji imate dobar uvid u situaciju na tržištima u srednjoj i jugoistočnoj Europi. U kojoj je mjeri utjecala kriza, kakve su prognoze i mogućnosti za oporavak?
Situacija u regiji jest dobra, prognoza je bolja nego za zapadne zemlje, posebno u zemljama koje su ekonomski naslonjene na Njemačku. Veliki upitnik predstavlja Rusija zbog političke situacije i promjena cijene energije i plina, no sveukupno gledajući, naša prognoza je pozitivna.
:: Koliko je Hrvatska perspektivno tržište?
Hrvatska izlazi iz šestogodišnje recesije, čemu se jako veselimo. Unutarnja potražnja i investicije su u porastu, turistička sezona je vrlo dobra te očekujemo gospodarski rast od oko jedan posto. No, i dalje su prisutne strukturne neravnoteže; među kojima najviše rastući javni dug koji iznosi više od 80 posto BDP-a te deficit proračuna između 5,5 do 6 posto. Nezaposlenost je također vrlo visoka, oko 17 posto, i to su stvari kojima bi se trebalo pozabaviti kao prioritetima.
:: Spomenuli ste mogućih 50 mlrd. kuna reza kreditnog potencijala ako Vlada obveže banke na konverziju kredita u švicarskim francima. No, bankama se često prigovara da ne žele kreditirati i preuzimati rizike. Što mislite o tome?
U PBZ-u to nije slučaj, naš kreditni portfelj ima godišnji rast od tri posto. Samo smo građanima odobrili pet milijardi kuna novih kredita. Posebno sam zadovoljan rastom u segmentu malih i srednjih poduzeća koji je bio dvoznamenkast, što je vrlo dinamično. U mnogim zemljama čujem istu zamjerku o slabom kreditiranju, no na kraju priče jedno treba imati na umu: mi posuđujemo tuđi novac koji ste nam povjerili i moramo biti sigurni da će se kredit uredno otplaćivati.
:: I ministar financija Boris Lalovac je među kritičara koji kažu da su krediti građanima i tvrtkama skuplji u domaćim bankama nego u zemljama iz kojih dolaze njihovi vlasnici?
Prvo, kamatne stope ovise o valuti. Zatim o zemlji, i ministar zapravo zna da Hrvatska plaća više kamatne stope na svoj dug nego što to, primjerice, plaća Austrija. Na cijene kredita građanima i tvrtkama utječe rizik zemlje. Ako država pod kontrolu stavi fiskalni deficit i javni dug, popravit će svoj rejting i posljedično će se smanjiti lokalne cijene.
:: Koji su po vama ključni faktori rizika države?
Strukturne reforme i kontrola javnih financija se moraju provesti. Dobra ilustracija je Grčka, koja je odgađala reforme i na kraju je bila prisiljena provesti ih. Tu nema prečaca, samo težak posao koji traje godinama. Također, želim vjerovati da zakon o konverziji CHF kredita neće biti retroaktivan. Do sada je Hrvatska bila vjerodostojna država s vladavinom prava premda je relativno mlada demokracija. Ako se to promijeni u budućnosti, očito ću morati promijeniti mišljenje.
:: Spomenuli ste Grčku. Smatrate li da je Hrvatska na putu da postane nova Grčka?
Ne. Mislim da je situacija u Grčkoj neusporediva s bilo kojom drugom državom. Ali, ako želim izvući pouku iz grčkog slučaja, rekao bih to da je bolje napraviti reforme i dati poticaj gospodarstvu na vrijeme ne čekajući prisilu kreditora.
:: Oporavak u Europi i SAD-u je usporen, regulatorni pritisci rastu, tržište je turbulentno. Koliko to utječe na poslovanje banaka? U kojoj se mjeri mijenjaju poslovni modeli banaka?
Naše se poslovanje mijenja, ali u manjoj mjeri zbog vanjskih faktora. Bankarstvo se mijenja zbog promjena ponašanja ljudi i njihovih navika, zbog novih tehnologija i, primjerice, funkcionalnosti mobilnih telefona, tako da mnoge naše usluge zastarijevaju. Svaki se dane moramo prilagođavati, naći pravu ravnotežu fizičkog kontakta s klijentima i on-line kanala. Cijela grupa na tome intenzivno radi. Modeli se stalno mijenjaju, jedino što je čvrsto i nepromjenjivo jest temelj povjerenja u banke. Naš je model utemeljen na dugoročnoj viziji.
:: Kad govorimo o strategiji, gdje vidite bankarsko tržište za pet godina?
Općenito, ne samo kad je posrijedi Hrvatska, vjerujem da ima prostora za konsolidaciju. Da bi banke bile dobro upravljane, treba im određena veličina i broj klijenata. Mislim da još ima banaka čija je veličina ispod optimalne.
:: Prije nekoliko mjeseci Intesa je preuzela EBRD-ov udio u PBZ-u. Planirate li istiskivanje manjinskih dioničara?
Ne, u ovom trenutku nemamo takvih planova.
:: Koju biste poruku poslali klijentima, a koju Vladi po pitanju švicarskog franka?
Klijentima bih preporučio da nastave otvoreno komunicirati s nama i pomognu nam da na najbolji način shvatimo njihove potrebe. Dok bi na institucionalnoj strani bilo uputno imati pogled na dulji rok. Prilikom donošenja odluka, razmatrati samo nekoliko sljedećih mjeseci nije najbolji pristup. Treba ocijeniti što je najbolje za zemlju, a pritom također treba uzeti u obzir pripadnost Europskoj uniji i široj poslovnoj zajednici.
>> 'Pomno pratimo razvoj događaja vezanih uz kredite u švicarskim francima u Hrvatskoj'
>> Lalovac popravlja odnos s bankama i uzima 830.000 kuna kamata
Sve uspješne države štite vjerovnika! Banke u ovom konkretnom slučaju nitko ništa nije pitao, a radi se o njihovim novcima i to vrlo velikim iznosima. Lako je tako, tuđim gloginjati. Ako su dužnici pristali na nisku kamatnu stopu, uz valutni rizik i potpisali na 20-30 godina - a što su očekivali, da će tečaj na kojem se temelji devizna klauzula i kamatna stopa biti "pribijeni čavlom". Jasno kao dan da su svojim potpisom ovjerili da će skupa s bankom se "ljuljati" na dotičnoj valuti kredita, kako već diktira tržište i fluktuacije valuta na svjetskoj razini. Sada se prave "grbavi" da su dobili kn, a ne CHF - pa oni nisu potpisivali ugovore za kunske kredite nego s deviznom klauzulom, a što je sasvim drugo u pravnom smislu. Tko bi plasirao tolike iznose novca u Hrvatsku, kao što su učinile strane banke u proteklom desetljeću, da je kn bila glavni i jedini oslonac!? Niti je domaća štednja uglavnom u kn nego je preko 3/4 svih pologa u devizama. I upravo deviznu klauzulu, koja na jednoj strani bankama ograničava manevarski prostor jer štediše moraju bespogovorno isplatiti na zahtjev u devizama, išla je Vlada razmrdati - prvo su ograničili kamatnu stopu na 3,2 %, kasnije još fiksirali otplatni tečaj na 6,39 kn i sada bi mijenjali vrstu devizne klauzule - iz CHF u eure, bez da barem sazovu sastanak s bankarskim upravama!? Tako se to ne radi...