Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europskoj uniji u kojoj je primaljska skrb dostupna isključivo unutar rodilišta, a porodi u kućama za porode i kod kuće nisu dio zdravstvenog sustava, što znači da za zdrave trudnice, rodilje i babinjače skrbe liječnici ginekolozi i porodničari, a ne primalje. U drugim europskim zemljama, primaljska skrb je uobičajena za trudnice, rodilje i babinjače i žene mogu slobodno birati mjesto poroda uz punu podršku zdravstvenog sustava. U praksi to znači da kada se žena odluči za porod izvan bolnice, ona može jednostavno doći do odabrane primalje koja će skrbiti o njoj tijekom trudnoće i poroda, a druge specijaliste u skrb uključuje prema svojoj stručnoj procjeni i potrebi žene - navodi se u priopćenju udruge Roda nakon smrti bebe prilikom poroda kod kuće u Ivancu.
Udruga zagovara mogućnost odabira primaljske skrbi unutar rodilišta, u odvojenoj kući za porode ili u vlastitom domu, za sve žene koje takvu skrb žele ili kojima je primaljska skrb prikladnija zbog toga što žive u udaljenim mjestima i na otocima. - Usprkos našim nastojanjima, kao i nastojanjima primaljskih udruga i Hrvatske komore primalja, Ministarstvo zdravstva uporno odbija uključiti primaljsku skrb i porode izvan bolnice u sustav redovne zdravstvene zaštite. Ministarstvo zdravstva smatramo odgovornim za svaki loš ishod izvanbolničkih poroda, uključujući i porode kod kuće, zbog nedostatka političke volje da se zdravstvena skrb žena i novorođenčadi tijekom poroda uredi sukladno dobrim praksama u Europi i svijetu te sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije - isriču u udruzi Rode.
Porodi kod kuće se događaju, što planirano, što zbog toga što roditelji žive udaljeno od najbliže bolnice.
- Na kraju, žene imaju pravo, prema presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju Ternovsky protiv Mađarske, birati mjesto gdje će rađati. Ista presuda ukazuje na to da je odgovornost svake države da osigura okvir u kojem se porodi izvan bolnica mogu odvijati na najsigurniji način. Iskustva u Hrvatskoj, ali i u drugim europskim zemljama, pokazuju da u pravilu, porodi kod kuće na kojima prisustvuje samostalna primalja, završavaju dobrim ishodom - rođenjem zdravog djeteta i zdravom rodiljom. U Hrvatskoj, zbog nedostatka jasnog okvira u kojem se kućni porodi odvijaju, roditelji i djeca dodatno su uskraćeni i u zdravstvenoj zaštiti i u administrativnim obavezama. Primjerice, bolnički pedijatri, ali i oni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti često odbijaju pregledati novorođenčad rođenu izvan zdravstvene institucije, što za sobom povlači otežano cijepljenje nakon poroda kao i obavljanje testova probira i slično - navode u udruzi i dodaju kako i u Hrvatskoj žene u sve većem broju traže mogućnost rađanja u svom domu, uz primalju. U vrijeme pandemije koronavirusa takvih je žena sve više, dijelom i zbog trenutnih krutih epidemioloških mjera zabrane osobe u pratnji prilikom poroda i zabrane posjeta.
- Kad žene odluče zbog takve prakse ili vlastitog ranijeg lošeg iskustva roditi kod kuće, one ne mogu doći do primalje iz Hrvatske koja bi bila uz njih na porodu i primorane su tražiti pomoć licenciranih primalja izvan Hrvatske, čiji rad kod nas nije nadziran, odnosno, odlučuju roditi same kod kuće. Hrvatska ima sve veći broj prvostupnica primaljstva koje imaju kompetencije za prisustvo kućnom porodu, imamo i zakonski okvir koji proizlazi iz Zakona o roditeljstvu. Na Ministarstvu zdravstva je odgovornost da taj zakon žurno provede u djelo i time omogući ženama porod izvan bolnice uz stručnu podršku primalje kao integrirani dio redovnog zdravstvenog sustava. Tada bi rizik tragedija poput ove posljednje bio sveden na minimum - zaključuju u udruzi.
Video: Pogledajte kako se pripremala spektakularna izložba Hrvatska svijetu
Postoji određeni rizik pri svakom porodu .