Pola godine nakon što je rekao da je možda pogriješio što nije zvao MMF, guverner HNB-a Željko Rohatinski otvorio je u jučerašnjem govoru u Opatiji još jednu vruću temu domaće ekonomije – deviznu klauzulu – ali je odluku o njezinu ukidanju prebacio iz svoga u dvorište Vlade.
Jači igrači
– Zabrana primjene valutne klauzule na kredite regulirana je Zakonom o obveznim odnosima i izvan je ingerencije HNB-a – rekao je Rohatinski. Nakon što je dio domaćih političara, sindikata i stručnjaka još lani tražio od HNB-a da ukine klauzulu na kredite, te su ideje očito prihvatili jači igrači.
– HNB i ostala tijela vlasti ohrabruju se da nastave napore na smanjenju upotrebe valutne klauzule u depozitima i kreditima – priznao je guverner te objasnio da, kad je RH u pitanju, klauzulu u prvi plan stavljaju Europska komisija i Europska središnja banka, s kojima će se 17. svibnja razgovarati o izradi Pretpristupnog ekonomskog programa. Te dvije institucije tvrde da valutna klauzula povećava kreditni rizik, a veliki bilančni učinci onemogućavaju uporabu tečaja kao sredstva prilagodbe, s čime se slaže i HNB.
Vladin savjetnik Željko Lovrinčević ne vjeruje da sad slijedi ukidanje devizne klauzule – to više što je riječ o zakonu spojenih posuda, ukidanja klauzule na kredite nije moguće bez ukidanja klauzule na depozite – ali ostavlja mogućnost da se o tome razgovaralo za nedavne skupštine MMF-a, na kojoj su bili guverner Rohatinski i ministrica financija Martina Dalić.
– Sigurno je da treba smanjivati deviznu izloženost, i Vlada to ne može učiniti bez suradnje s HNB-om – kaže Lovrinčević.
Ekonomistica Maruška Vizek pozitivnim ocjenjuje to što je HNB i službeno priznao da treba smanjiti eurizaciju.
– Negativna strana guvernerove izjave jest to što i dalje pokazuje da HNB ne želi preuzeti odgovornost za borbu protiv eurizacije premda bi upravo on trebao biti pokretač, nosilac i najveći zagovornik provedbe mjera za taj cilj – kaže Vizek. Teško je suditi što je točno motiviralo promjenu stava o eurizaciji u zemlji, no za Vizek dva su očita "sumnjivca": činjenica da Hrvatska u srednjoročnom razdoblju vjerojatno neće moći usvojiti euro i tako elegantno riješiti problem valutne klauzule i eurizacije te smanjena mogućnost HNB-a da brani domaću valutu od deprecijacije zbog pogoršanja ekonomske situacije. Naznaka fleksibilnosti režima monetarne politike u nas pozitivna je činjenica i za ekonomista Sašu Drezgića, ali on dodaje da je u ovom trenutku vjerojatno kasno za radikalniji preokret jer bi troškovi bili preveliki.
– S izmjenama u monetarnom sustavu trebalo se krenuti mnogo ranije, prije svega izmjenama zakona, ali fiskalna vlast nije za to imala znanja i snage – kaže Drezgić.
Rast samo 1%
Koliko je stanje u zemlji porazno, pokazuje i podatak da Rohatinski spušta procjenu rasta u ovoj godini na samo 1 posto, a njegov kolega Željko Lovrinčević čak i na 0,8 posto jer kaže da nema industrije koja može povući zemlju naprijed.
– U 2011. mogu se očekivati određeni pomaci, ali će oporavak hrvatske ekonomije biti dug i spor – rekao je Rohatinski. Zabrinjava ga i dalje pad industrijske proizvodnje i građevine, a jedino je pozitivan oporavak izvoza.
Neka mi netko odgovori kojoj masonskoj loži pripada ovaj gospodin?