Svemu negativnom što nas je pogodilo lani nije došao kraj. Očekivanja da će silazni trend biti zaustavljen u drugom kvartalu ove godine pokazala su se preoptimističnima. To zaustavljanje vjerojatno je uslijediti tek krajem godine, a što znači da će i u ovoj godini doći do pada BDP-a. Ocjenjujemo oko 1,5 posto. Prije svega to će utjecati na pad investicija, a to nam pokazuje da ni ona tri modela a, b, c, ne daju rezultate. Ovu crnu prognozu izrekao je danas u Saboru guverner Željko Rohatinski nakon što je predstavio Saboru izvještaj HNB-a za prošlu godinu.
Rohatinski je također ocijenio da će prihodi konsolidirane opće države u ovoj godini biti za oko četiri posto niži nego lani. Dodao je i da misli kako će do kraja godine javni dug iznositi 48 posto BDP-a što je za osam posto više nego godinu dana ranije.
- Ulazak u EU koji svi želimo neće ništa riješiti. Pogledajmo ove članice i probleme koje oni imaju i reakciju Europske unije na njihove probleme - snalazite se sami. Mi ćemo vam samo pomoći u onoj mjeri u kojoj štitimo vlastite banke. Nećemo imati ništa bolji status nego imaju oni - zaključio je guverner.
Prognoze guvernera HNB-a o daljnjem padu BDP-a, premijerka Jadranka Kosor nije željela komentirati.
- S Rohatinskim ne razgovaram putem medija, nego na našim sastancima. A vi dobro znate da su on i HNB poduprli Vladin program gospodarskog oporavka - rekla je premijerka.
Gospodin Rohatinski govori logično, ali za svijet kojie je postojao prije ovog globalnog kapitalizma. A da u ovom globalnom kapitalizmu mnoge stvari izgledaju drugačije pokazuje sljedeće: 1. Kapital u najrazvijenijim državama svijeta nema ništa protiv toga da se realni sektorr izvozi u nerazvijene zemlje 2. Zbog 1. isti kapital nema ništa protiv toga da čitav jedan kontinent - Europa - izumre, očekujući da će kapitalisti i dalje vladati u Europi, a radničku klasu će činiti uvezena sirotinja iz nerazvijenih zemalja. 3. Prezaduženost velikog broja zemalja u svijetu nije više nešto što bi te kapitaliste previše zabrinjavalo, iako su u slučaju Grčke najprije dugo vremena puštali stvari da teku svojim neželjenim tokom, a onda u hipu odlučili da Grčku izvuku iz d.eka. 4. Prezaduženost Hrvatske ne zabrinjava gotovo nikog ni u samoj Hrvatskoj: u situaciji kad je u gradovima izgrađeno previše stambenog i poslovnog prostora (s kreditima od oprana novca) bez dovoljne infrastrukture koji sada zjapi prazan, cijene tog prostora ne padaju, a banke ne ovršuju dužnike. Suvremeni globalni kapitalizam svjesno ide u formalne rizike o kakvima govori g. Rohatinski, ali istovremeno paralelno osigurava svoj profit na druge načine što g. Rohatinski gubi iz vida, tako da se može nonšalantno odnositi prema stvorenim ogromnim gubicima, jer su oni na te druge načine već obilato kompenzirani, ali dobro dođu za držanje zaduženih zemalja u šahu odnosno u dužničkom ropstvu. A jedan od načina održavanja dužničkog ropstva jest i održavanje tečaja eura te zabrana devalvacije valuta u ovisnim zemljama, kakva je Hrvatska, što je prvenstveni zadatak g. Rohatinskog. Zaključak: Nije g. Rohatinski dobio priznanje najboljeg guvernera državne banke zbog Hrvatske već zbog globalnog kapitalizma.