Početkom 2015. godine obilježena je 110. godišnjica osnutka prvog Rotary kluba u svijetu, a ove godine slavimo 25. godišnjicu rotarijanstva u neovisnoj Hrvatskoj. Trenutno hrvatski Distrikt ima 53 kluba i preko 1300 članova. Cilj hrvatskog Rotary Distrikta je daljnje povećanje broja klubova i članova, jer više rotarijanaca ima veću snagu i mogućnosti za pomoći.
Prvi Rotary klubovi osnovani u Hrvatskoj još dvadesetih godina dvadesetog stoljeća, s tim da je prvi je klub u Zagrebu osnovan kad i u Berlinu, 1928. godine, iako je svečanost prijema u rotarijansku obitelj održana u svibnju 1929. na Plitvicama. Kako ideja rotarijanstva nije spojiva s totatlitarnim režimima bilo kojeg predznaka, Rotary klubovi su ugašeni 1940. godine i tako je bilo do početka devedesetih. Pad komunizma i buđenje demokracije u središnjoj Europi prije 25 godina, ponovno su probudili rotarijanske ideje u brojnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Uz ideje pluralizma, pojavile su se i želje za drugačijim udruživanjem, pa se uz pomoć rotarijanaca iz Austrije osniva Rotary klub Zagreb, a slijede Rijeka, Osijek, Dubrovnik, Split, Varaždin... Vrijeme ratnih razaranja ne samo da nije spriječilo osnivanje klubova, dapače, potaknulo ih je. Okupljeni oko sličnih ideja i želja za pomaganjem, a uz pomoć rotarijanaca iz cijelog svijeta, članovi Rotary klubova u Hrvatskoj su početkom devedesetih dopremili, distribuirali, pa i sami vozili, nebrojene konvoje humanitarne pomoći do prognaničkih naselja ili bolnica.
'Nije se tu radilo samo o dopremi hrane, lijekova ili higijenskih potrepština. Donacijama stoke obnavljao se stočni fond u Slavoniji, pomagalo se obnovi škola i vrtića, te obnovi bolnica donacijama vrijednih i suvremenih uređaja. Dugo vremena je mnoštvo Rotary klubova prikupljalo sredstva koja su značajno doprinosila razminiranju Hrvatske' kaže Marijan Bulat, guverner hrvatskog Distrikta.
Svaki Rotary klub odabire svoj socijalni projekt u lokalnoj zajednici, a može se udruživati i s međunarodnim klubovima i pomagati i globalno tamo gdje je pomoć zaista potrebna. Međunarodna organizacija Rotary International daje smjernice i vodi globalne projekte. Na primjer, Rotary je sedamdesetih godina prošloga stoljeća pokrenuo i najveću civilnu inicijativu u povijesti čovječanstva – iskorjenjivanje dječje paralize. Borba protiv ove zarazne bolesti, od koje je nekada dnevno obolijevalo više od tisuću djece širom svijeta, glavni je cilj Rotary Internationala. Bolest je danas gotovo potpuno iskorijenjena, a svi rotarijanci svijeta aktivno pridonose da se poliomijelitis iskorijeni i u preostalim dvjema polioendemičnim zemljama Pakistanu i Afganistanu. Krajem 20. stoljeća Rotary se prilagođava društvenim promjenama te proširuje svoj spektar djelovanja na nove probleme u svijetu: promicanje mira, zaštitu okoliša, voda i osiguranje pitke vode za sve, borbu protiv bolesti, nepismenosti, gladi, te promicanje prava ugrožene djece diljem svijeta.
Hrvatski ogranak Rotaryja posebno se istaknuo logičnim projektima pomoći u obnovi Hrvatske nakon Domovinskog rata, te razminiranja u devedesetima, dok u današnje vrijeme klubovi u Hrvatskoj godišnje dodjeljuju preko stotinu stipendija mladim i talentiranim srednjoškolcima i studentima, doniraju računala, medicinsku opremu, grade sustave za pročišćavanje vode, obnavljaju i opremaju škole i slično. Pored toga, klubovi pomažu i u međunarodnim projektima, prikupljaju sredstva za PolioPlus program Rotary Internationala, a uskaču i u slučaju velikih prirodnih katastrofa slanjem humanitarne pomoći ili prikupljanjem novca za obnovu nakon npr. potresa ili poplava. Tako je, primjerice, sagrađena škola na Šri Lanki za djecu koja su u tsunamiju ostala bez roditelja. Klubovi su pomogli i u obnovi dijelova Slavonije pogođenih katastrofalnim prošlogodišnjim poplavama. 'Rotarijanci doniraju svoj novac, prikupljaju i potiču ostale donacije i s tim ciljem organiziraju različite događaje, kao na primjer koncerte, predstave ili izložbe. Ali doniraju i svoje vrijeme. Tako da većinu prikupljenih donacija rotarijanci osobno dopremaju i predaju tamo gdje je pomoć potrebna u Hrvatskoj i u svijetu' ističe guverner Bulat.
Ono na što su u Distriktu 1913 posebno ponosni jest uspješan program razmjene učenika i studenata. 'U današnje vrijeme čudnih vrijednosti kojima smo bombardirani iz sve dostupnijih medija, usađivanje i očuvanje vrijednosti kao što su prijateljstvo, nesebičnost, tolerancija i pomoganje potrebitima su prioritet. Također, u ekonomski teškim vremenima, djeca su jedna od najosljetljivijih skupina, tako da je rad s mladima vrlo važan. Osim dodjela stipendija ili pojedinačne pomoći i poticanja nadarenih mladih ljudi, jedan od načina je i razmjena mladih koja može biti kratkoročna kroz nekoliko tjedana, većinom ljeti, te dugoročna u obliku jednogodišjneg boravka i pohađanja škole u stranoj zemlji' saznajemo od guvernera Bulata. U počecima revitalizacije Rotary ideja u Hrvatskoj devedesetih godina isključivo hrvatski učenici i studenti odlazili u inozemstvo, a zadnjih desetak godina oko 15 mladih ljudi iz cijelog svijeta dolazi na godinu dana u Hrvatsku, a nešto više njih u ljetni kamp. U svoje zemlje se vraćaju kao veliki prijatelji naše Domovine.
Iz Hrvatske svake godine dvadesetak učenika odlazi na jednogodišnju razmjenu, a pedesetak na kratkoročnu. Doznajemo kako u Hrvatskoj također djeluje i 17 Rotaract klubova i dva Interact kluba, radi se o mladima od 18-30 i 14-18 godina koji se okupljaju oko istih ideja kao rotarijanci, žele pomoći u svojoj zajednici i provode mnogobrojne vrijedne projekte, ali se i uče prijateljstvu, upravljanju i vođenju, toleranciji i radu s grupom volontera. 'Napominjem, ovdje se radi o mladim ljudima koji svoje slobodno vrijeme žele potrošiti za otići u starački dom, za Božić prikupljati hranu i igračke za socijalno ugrožene obitelji, pomagati životinjama, udrugama slijepih, dječjim domovima, a to su vrijednosti koje naše društvo treba i ove mlade ljude treba poticati i pomagati im u ovim plemenitim naporima koji nisu baš svojstveni njihovoj dobi' ponosan je na rad s mladima Marijan Bulat.
Za one koji žele znati više:
Što su, uopće, Rotary klubovi i tko su rotarijanci? Rotary okuplja prominentne stručnjake iz pojedinih zvanja koje promiču visoka etička načela u poslovnom i privatnom životu, a okupljene su oko zajedničkih ideja pomaganja onima kojima je to potrebno. Rotarijanke i rotarijanci, ljudi od ugleda u svojim sredinama, s malo slobodnog vremena i prepuni obveza, ipak rado nalaze vremena za služenje. Članovi doniraju nebrojene sate dobrotvornoga rada i novca ne bi li svijet učinili boljim u sredini u kojoj žive, ali i za potrebite u dalekim krajevima.
U svom životu i radu, rotarijanci se upravljaju testom četiri pitanja: 'je li istina?' 'je li pravedno prema svim sudionicima?' 'hoće li promicati prijateljstvo i dobru volju?' te 'hoće li služiti na dobro svim sudionicima?'.
Rotary klub je, inače, dobio ime prema rotiranju, a simbol organizacije je kotač. U tom obliku je i članska značkica koju članovi imaju pravo i obavezu nositi. Rotiraju se i klupske i distriktne uprave koje se mijenjaju svake godine. U svakom klubu članom može biti samo jedan od predstavnika pojedinog zanimanja, tako da klubovi okupljaju najrazličitije profesije. Svakotjednim druženjima koja su popraćena predavanjima o aktualnostima iz znanosti, umjetnosti ili gospodarstva u Hrvatskoj i svijetu, članovi tako stiču poznanike koji s vremenom postaju prijateljima i početna obaveza odlazaka na klupske sastanke prerasta u potrebu i veselje. Rotarijanke i rotarijanci, ljudi od ugleda u svojim sredinama, s malo slobodnog vremena i prepuni obveza, ipak rado nalaze vremena za služenje. Članovi doniraju nebrojene sate dobrotvornoga rada i novca ne bi li svijet učinili boljim u sredini u kojoj žive, ali i za potrebite u dalekim krajevima.
