Humanitarni koridori za evakuaciju civila iz ukrajinskih gradova još nisu otvoreni, kazala je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk u ponedjeljak. Vereščuk je kazala da treba evakuirati gotovo 300 tisuća civila iz jugoistočnog grada Mariupolja koji napadaju ruske snage. Predstavnici UN-a pridružili su se pregovorima, kazala je Vereščuk.
Kijev je također optužio Rusiju da namjerno puca na civile tijekom evakuacije. Rusija odbacuje takve optužbe.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na nove međunarodne sankcije protiv Rusije zbog invazije Ukrajine, predloživši bojkot ruske nafte i drugih ruskih izvoznih proizvoda te zaustavljanje izvoza u Rusiju.
- Ukrajina tako tvrdi da su dosad ubili više od 11.000 ruskih vojnika.
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na nove međunarodne sankcije protiv Rusije
- Rusija nije poslala izaslanstvo na raspravu pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu u slučaju koji je pokrenula Ukrajina tražeći da se izda hitan nalog Moskvi da zaustavi vojnu akciju
- Stotine tisuća ljudi u Ukrajini odsječene su od pomoći za spašavanje života zbog vojnog okruženja gradova, stoji u izvješću UN-a
- Humanitarni koridori za evakuaciju civila iz ukrajinskih gradova još nisu otvoreni, kazala je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk civil
- Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji teško će pogoditi svjetsko gospodarstvo, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF)
TIJEK DOGAĐAJA IZ MINUTE U MINUTU
23:38 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je večeras prvu snimku iz svog ureda nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.
- Ostajem u Kijevu. U mom uredu. Ne skrivam se. I ne bojim se nikoga - govori Zelenski u videu.
Osim kratkog videa koji je snimio s članovima svoje vlade na otvorenom u Kijevu, ovo je prvi puta da je viđen izvan bunkera od početka ruskog napada.
23:24 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak da ročnike i pričuvnike neće slati u borbu u Ukrajinu i da ofenzivu ondje vode "profesionalci" koji izvršavaju "postavljene zadaće".
"Želim istaknuti da vojnici koji služe vojni rok ne sudjeluju i neće sudjelovati u borbi. Isto tako, neće biti mobilizacije pričuvnog sastava", rekao je Putin u govoru na televiziji u prigodi 8. ožujka, Međunarodnog dana žena.
"Postavljene zadaće izvršavaju samo profesionalni vojnici. Siguran sam da uspješno jamče sigurnost i mir ruskom narodu", dodao je Putin.
23:15 - Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba potvrdio je da se planira sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u četvrtak.
Kuleba je u ponedjeljak na ukrajinskoj televiziji rekao da ako je Lavrov spreman za ozbiljan sadržajan razgovor, onda je i on spreman. Kuleba je rekao da će razgovarati sa svakim kako bi se uspostavio mir.
22:35 - Rusija je objavila u ponedjeljak navečer da će prekid vatre stupiti na snagu za nekoliko ukrajinskih gradova u utorak radi evakuacije civila humanitarnim koridorima.
"Ruska Federacija objavljuje prekid vatre od 10 sati (moskovsko vrijeme) 8. ožujka", za evakuaciju civila iz Kijeva kao i drugih gradova.
To su još gradovi Sumi, Harkiv, Černjihiv i Mariupolj, objavilo je rusko ministarstvo obrane zaduženo za humanitarne operacije u Ukrajini u priopćenju koje su prenijele ruske novinske agencije.
21:59 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov opet šokira svojim izjavama. Sada je rekao kako je Rusija ušla u Ukrajinu kako bi spriječila rat u toj zemlji.
- Cilj ruske specijalne vojne operacije je zaustaviti svaki rat koji bi se mogao dogoditi na ukrajinskom teritoriju ili koji bi mogao početi od tamo - rekao je Lavrov.
FM #Lavrov: The goal of Russia’s special military operation is to stop any war that could take place on Ukrainian territory or that could start from there. pic.twitter.com/tLf7798DIh
— Russian Embassy, UK (@RussianEmbassy) March 7, 2022
21:50 - Skladišta nafte u ukrajinskim gradovima Žitomiru i Černihivu zapaljena su nakon ruskih zračnih napada. Požar je ugašen, a zasad nema informacija o žrtvama, piše Kyiv Independent.
⚡️Two oil depots in Zhytomyr Oblast on fire after air strikes.
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) March 7, 2022
According to the State Emergency Service, the targeted oil depots are in Zhytomyr and Cherniahiv. The fire has been extinguished. No casualties have been reported yet.
Video: State Emergency Service of Ukraine pic.twitter.com/il97wfmMwI
Uhvaćen je i trenutak kada je raketa pogodila skladište nafte.
Video of a missile hitting an oil depot in #Zhytomyr region. pic.twitter.com/2YOGlUCNps
— NEXTA (@nexta_tv) March 7, 2022
21.30 Zelenski zatražio pomoć američkih Židova
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je zatražio podršku američkih Židova, usporedivši ruski napad na njegovu domovinu s nacizmom.
„Ovo je čisto nacističko ponašanje. Ne mogu to prikazati nikako drugačije“, rekao je Zelenski krovnoj organizaciji Konferenciji predsjednika američkih židovskih organizacija, u vrijeme dok traži borbene zrakoplove od Zapada, a od NATO-a zabranu letova iznad svog teritorija, što je zasad odbačeno.
Ukrajinski predsjednik nabrojao je gradove i mjesta koje su uništile ruske snage, kazavši da se brojčano nadjačani Ukrajinci bore svime što posjeduju, iako nemaju dovoljno oružja.
„Bacaju se pod tenkove – čisto da shvatite što se ondje događa“, rekao je ukrajinski čelnik, koji je i sam Židov, u razgovoru putem Zooma. Rusi ne puštaju stanovnike da napuste mjesta koja su napali, ne dopuštaju dostavu hrane i vode te su prekinuli pristup internetu, medijima i struji.
„Sve se to događalo tijekom nacizma“, rekao je Zelenski. „Opstanak ukrajinske nacije – to će biti pitanje jednako kao antisemitizam. Svi ti milijuni bit će istrijebljeni“. Zelenski je rekao da je u ponedjeljak i u nedjelju u bombardiranju pekarnice u Kijevu poginulo 13 ljudi, a da se 50 djece s rakom moralo iseliti iz bolnice nakon što je pogođena raketom.
21:12 - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je u ponedjeljak da je najmanje devet osoba poginulo u 16 napada na zdravstvene ustanove u Ukrajini od početka ruske invazije na tu zemlju.
"Do 7. ožujka WHO je potvrdio 16 napada na zdravstvene ustanove u Ukrajini. Ti su se napadi dogodili od 24. veljače i 3. ožujka. Više incidenata trenutačno se provjerava", navodi WHO na Twitteru.
"Ti su napadi završili smrću najmanje devet osoba, a 16 je ozlijeđenih.
"Među ozlijeđenima najmanje njih sedam su zdravstveni djelatnici", dodaje WHO
Direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus napisao je da je bilo više napada ne iznoseći pritom pojedinosti i dodao da su takvi napadi kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
20:32 - Gradonačelnik grada Nikolajeva na jugu Ukrajine ustvrdio je da se ruske snage povlače nakon pokušaja napada na gradsku zračnu luku.
Oleksandr Senkevič kazao je za CNN kako je ruska vojska pokušala napasti zračnu luku, ali su se ukrajinske trupe borile s njima i vratile ih natrag na granicu, 25 kilometara dalje.
Senkevič je rekao i kako su Rusi grad gađali kazetnim bombama koje su zabranjene Ženevskom konvencijom te da je 90 posto raketa koje su lansirane na grad bile kazetne bombe.
- One su ilegalne, a mi imamo mnogo fotografija i dokaza da Rusi koriste ilegalno oružje sada u 21. stoljeću - rekao je.
20:15 - Ruski pregovarač Vladimir Medinski ocijenio je da treći krug nije bio "na visini očekivanja".
- Nadamo se idućeg puta da ćemo postići veći napredak - rekao je za televiziju Rosija 24.
Rusija očekuje da će se novi krug pregovora s Ukrajinom održati vrlo brzo, prenosi agencija Reuters.
"Sljedeći, četvrti krug, održat će se u Bjelorusiji u vrlo vrlo bliskoj budućnosti", rekao je ruski pregovarač Leonid Slucki za rusku državnu televiziju.
"Neću još objaviti točan datum Odredit će se, vjerojatno sutra", rekao je.
19:30 - Više od 1,7 milijuna Ukrajinaca izbjeglo je u srednju Europu zbog ruske invazije, objavili su Ujedinjeni narodi, na dan kad će se o humanitarnoj krizi u toj državi govoriti i na sjednici Vijeća sigurnosti.
Poljska, dom najveće ukrajinske zajednice u srednjoj Europi, od početka napada 24. veljače primila je više od milijun izbjeglica iz susjedne zemlje. Ukupno 1,735,068 civila, većinom žena i djece, prešlo je granicu prema zapadu, objavila je agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR).
U Europsku uniju moglo bi stići do 5 milijuna ukrajinskih izbjeglica ako Rusija ne zaustavi bombardiranje njihove zemlje, rekao je u ponedjeljak vanjskopolitički povjerenik EU-a Josep Borrell.
18:58 - U Bjelorusiji je završena treća runda pregovora između Rusije i Ukrajine.
Predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika Mykhailo Podoliak objavio je to na svom Twitter profilu.
- Treći krug pregovora je završen. Ima malih pozitivnih subdukcija u poboljšanju logistike humanitarnih koridora... Nastavljene su intenzivne konzultacije o temeljnom političkom bloku propisa, uz prekid vatre i sigurnosna jamstva - napisao je.
The third round of negotiations has ended. There are small positive subductions in improving the logistics of humanitarian corridors... Intensive consultations have continued on the basic political block of the regulations, along with a ceasefire and security guarantees. pic.twitter.com/s4kEwTNRhI
— Михайло Подоляк (@Podolyak_M) March 7, 2022
18:08 - Austrija je bila neutralna, jeste neutralna, a takva će i ostati', jasno i glasno je danas iz Katara, gdje se trenutačno nalazi, poručio austrijski kancelar Karl Nehammer svima onima koji ovih dana u sjenci rata i ruske invazije na Ukrajinu spominju ili raspravljaju o neutralnosti ove alpske zemlje. Nehammer je istakao kako će se i dalje zauzeti da njegova zemlja ostane neutralna. Više OVDJE.
18.00 Ukrajinci: Najmanje 13 poginulo u zračnom napadu pokraj Kijeva
Najmanje 13 civila poginulo u novom zračnom napadu u mjuestu Makariv u blizini Kijeva, objavila je ukrajinska državna služba za komunikacije. Prema ukrajinskim izvorima pogođena je tvornica kruha
"Ruski okupatori su u zračnom napadu na Makariv bombardirali i tvornicu kruha. Poginulo je 13 ljudi, a petero ih je spašeno iz ruševina. U zgradi je bilo 30 ljudi", objavili su na Twitteru ukrajinskih vojnih snaga, prenosi Guardian.
Scholz: Europa trenutno ne može bez ruskog plina i nafte
17:55 Majke ruskih vojnika optužuju Kremlj: 'Svi smo prevareni, naši sinovi su poslani kao topovsko meso'
17:20 - Ukrajinski mediji izvijestili su kako je konvoj kamiona s gorivom za rusku vojsku potpuno uništila ukrajinska vojska u blizini grada Priluki, u regiji Černihiv.
#Ukrainian media reported that a large convoy of fuel trucks of the #Russian army was completely destroyed by the Ukrainian Armed Forces near #Priluki, #Chernigov Region. pic.twitter.com/B3vdXf2scD
— NEXTA (@nexta_tv) March 7, 2022
16:56 - Više od 406 civila ubijeno je u Ukrajini od početka ruske invazije 24. veljače, objavio je Ured UN-ovog visokog povjerenika za ljudska prava (UNHCR). Još je 801 civil ozlijeđen, dodali su. Međutim, smatraju da su stvarne brojke stradalih vjerojatno 'znatno veće'.
16:25 - Objavljena je i prva fotografija s pregovora u Bjelorusiji.
❗️First photo from negotiations in #Belarus pic.twitter.com/qbMg6wuihF
— NEXTA (@nexta_tv) March 7, 2022
15:55 - Uvoz energenata iz Rusije je ključan za svakodnevni život europskih građana a opskrba kontinenta ne može biti osigurana na drugi način u ovom trenutku, rekao je u ponedjeljak njemački kancelar Olaf Scholz.
Dok se u SAD-u i EU-u raspravlja o sankcijama na ruske energente, kao odgovor na invaziju Ukrajine, "opskrba Europe energijom za grijanje, kretanje, struju i industriju ne može se zajamčiti u ovom trenutku na drugi način", kaže se u pisanoj izjavi kancelara.
Strah od zapadnog embarga na rusku naftu ponovno je katapultirao u ponedjeljak cijene crnog zlata.
Europa je "namjerno", kaže Scholz, isključila ruske energente iz prve salve sankcija protiv Moskve jer bi takva mjera destabilizirala tržišta i imala prejaki utjecaj na europske ekonomije.
Njemačka je među onim zemljama EU-a koje su snažno ovisne o uvozu plina, nafte i ugljena iz Rusije, podsjetio je Scholz, dodajući da Berlin radi na razvoju alternativa toj ruskoj energiji. "Ali to se ne može postići od danas do sutra".
Počeo treći krug pregovora
15:50 - Počela je treća runda pregovora Rusa i Ukrajinaca, piše NEXTA.
⚡️ The third round of Russian-Ukrainian negotiations begins
— NEXTA (@nexta_tv) March 7, 2022
Sud pravde će donijeti presudu što prije
15:35 - Međunarodni sud pravde (ICJ) objavio je da će "što je moguće prije" donijeti odluku o zahtjevu Ukrajine da naredi Rusiji da odmah zaustavi ofenzivu. Najviši UN-ov sud sa sjedištem u Den Haagu zaključio je saslušanje danas poslijepodne, dan prije planiranog, a Rusija ga je bojkotirala.
Postupak je inicirala Ukrajina zatraživši od suda da naredi Moskvi da zaustavi invaziju.
Odsustvo Rusije kritizirali su predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue i ukrajinsko izaslanstvo koje je argumente iznosilo pred praznom sudnicom.
Sud "žali što se nije pojavila Ruska Federacija", rekla je sutkinja Donoghue, koju je ruski veleposlanik u Nizozemskoj obavijestio da Rusija neće sudjelovati.
"To što su ruska mjesta prazna puno govori", rekao je član ukrajinskog izaslanstva Anton Korinevič.
"Oni nisu pred ovim sudom, oni su na bojišnici, vodeći agresivan rat protiv moje zemlje", dodao je. "Rusija tako rješava sporove".
Poljska neće slati zrakoplove
15:15 - Poljska neće slati vojne zrakoplove u Ukrajinu kako bi podržala obranu te zemlje u ratu protiv Rusije, izvijestila je poljska vlada.
Plenković: U Hrvatskoj više od 2580 ukrajinskih izbjeglica
15:10 - U Hrvatsku je pristiglo više od 2580 izbjeglica iz Ukrajine, kazao je na sjednici vlade hrvatski premijer Andrej Plenković.
Plenković je na sjednici vlade podsjetio da je po informacijama Međunarodne organizacije za migracije Ukrajinu napustilo 1,8 milijuna ljudi.
„U Hrvatsku ih je do danas ušlo više od 2580“, kazao je Plenković, dodajući da je najviše žena (1205) i djece (950).
Hrvatski premijer naveo je da ukrajinske izbjeglice imaju, po Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, pravo na boravak, iskaznicu, osnovna sredstva za život i smještaj, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, informacije o pravima i obvezama, rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, spajanje obitelji te slobodu vjeroispovijesti.
Plenković je istaknuo i da je jedna od posljedica ruske agresije na Ukrajinu "značajan rast" cijena energenata, ali da zbog toga ne treba popustiti Rusiji.
"Agresija na Ukrajinu imat će posljedice za cijeli svijet. No, važno je da ovdje ostanemo čvrsti, da ostanemo jedinstveni, da ne popustimo u našoj solidarnosti s Ukrajinom niti da posustanemo pred bilo čijim utjecajima", poručio je hrvatski premijer.
"Svako je popuštanje dugoročno pogubno za sigurnost cijele Europe. Stoga će vlada, zajedno s ostalim europskim partnerima, pronalaziti odgovarajuće mjere kako bi što je više moguće zaštitila naša kućanstva i gospodarstvo“, dodao je.
Ukrajinci stigli na pregovore
15:05 - Ukrajinska delegacija stigla je na poljsku granicu na treću rundu pregovora, prenosi AFP agencija.
⚡️The #Ukrainian delegation at the negotiation site pic.twitter.com/2HugMggVxg
— NEXTA (@nexta_tv) March 7, 2022
Čelnici EU razgovarat će o pridruživanju Ukrajine
14:50 - Čelnici Europske unije razgovarat će o zahtjevu Ukrajine da se pridruži Uniji kao 27 članica u narednim danima, izjavio je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća.
UN: Poginulo najmanje 406 civila
14:35 - UN-ov ured za ljudska prava objavio je da je u dosadašnjoj invaziji poginulo najmanje 406 civila diljem Ukrajine. Također, navode kako je ozlijeđena najmanje 801 osoba.
Johnson: Britanija je velikodušna prema izbjeglicama
14.22 - Britanski premijer Boris Johnson odbio je pozive da Britanija olakša zahtjev za dobivanje vize ukrajinskim izbjeglicama koji bježe od sukoba, rekavši da je Britanija velikodušna zemlja, no da mora provjeravati tko ulazi u zemlju.
"Vrlo smo, vrlo velikodušna zemlja. No ono što želimo je kontrola i želimo imati mogućnost provjere", rekao je novinarima. "Mislim da je to razumno, s obzirom na to što se događa u Ukrajini, da imamo osnovnu mogućnost provjeriti tko ulazi u zemlju."
"Ono što nećemo imati je sustav po kojem ljudi mogu doći u Veliku Britaniju bez ikakvih provjera i kontrola - mislim da to nije ispravan pristup - no ono što ćemo mi imati je stav koji je vrlo, vrlo velikodušan."
"Dok se situacija u Ukrajini pogoršava, ljudi će željeti vidjeti da ova zemlja otvara ruke ljudima koji bježe od progona, od ratne zone."
Njemačka intenzivno u potrazi za alternativama ruskim energentima
14:20 - U Njemačkoj se intenzivno raspravlja o mjerama koje bi ublažile drastični porast cijena energenata i dugoročno smanjila ovisnost o ruskim izvorima, a razmišlja se i o produljenju roka do kojeg bi njemačke nuklearne elektrane trebale biti isključene.
„Tehnički je moguće nuklearne elektrane dulje ostaviti u funkciji, pitanje želimo li to je političke prirode“, rekao je bavarski premijer Markus Soeder u razgovoru za jutarnji program javnog servisa ZDF.
On smatra da bi produljenje rada nuklearnih elektrana za „tri do pet“ godina pomoglo u procesu smanjenja ovisnosti o ruskim energentima, uz istodobno očuvanje klimatskih ciljeva.
14:15 - U pozadini rata sklapa se nuklearni sporazum: Evo što to znači i koja moćna zemlja upada u igru. Više pročitajte OVDJE.
Ukrajinski glumac ubijen u granatiranju
14:05 - Ukrajinski glumac i televizijski voditelj Pasha Lee ubijen je u ruskom granatiranju Irpina, grada zapadno od Kijeva, dok je branio svoju zemlju, prenosi Mirror. Služio u jedinici teritorijalne obrane Ukrajine, a prije toga je radio kao glumac, voditelj i skladatelj. Imao je 33 godine.
13:50 - Iz Hrvatske stižu transporteri s oružjem, to za Ukrajinu znači spas. Više pročitajte OVDJE.
Kremlj: Invazija će odmah stati ako Ukrajina ispuni naše uvjete
13:40 - Rusija traži od Ukrajine da zaustavi vojno djelovanje, promijeni svoj ustav kako bi u njega unijela neutralnost, prizna Krim kao ruski teritorij i prizna neovisnost separatističkih republika Doneck i Luhansk, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Peskov je kazao Reutersu da je Moskva poručila Kijevu da će odmah zaustaviti invaziju ako se ispune spomenuti uvjeti.
To je dosad najjasnija ruska izjava o tome što želi nametnuti Ukrajini za zaustavljanje invazije koju Kremlj naziva "specijalnom vojnom operacijom".
Peskov kaže da Ukrajina zna za te uvjete te "da im je rečeno da ovo u trenutku može bit zaustavljeno".
Što se tiče neutralnosti, Peskov je kazao kako Rusija zahtijeva ustavne amandmane kojima bi "Ukrajina odbacila ciljeve ulaska u bilo koji blok".
"To je moguće učiniti samo promjenama ustava", kazao je.
Glasnogovornik Kremlja tvrdi da Rusija nije zainteresirana za dodatni ukrajinski teritorij.
"Mi zaista završavamo demilitarizaciju Ukrajine. Završit ćemo je. Ali glavno je da Ukrajina prekine svoje vojno djelovanje. Trebali bi okončati svoje vojno djelovanje i tada nitko neće pucati", rekao je.
"Također smo govorili o tome kako bi trebali priznati da je Krim ruski teritorij i da moraju priznati da su Doneck i Luhansk neovisne države. I to je to. Prestat će za trenutak", kazao je Peskov za Reuters.
Peskov je iznio zahtjeve Kremlja uoči trećeg kruga ukrajinsko-ruskih pregovora u Bjelorusiji.
Rusija traži zaštitu svojih diplomatskih predstavništava u Francuskoj
13:32 - Rusija je u ponedjeljak zatražila "odgovarajuću" zaštitu svojih diplomatskih predstavništava u Francuskoj, nakon što je ruski kulturni centar u Parizu napadnut molotovljevim koktelom, u jeku ruske ofenzive na Ukrajinu. Ruska kuća znanosti i kulture u središtu Pariza napadnuta je u noći na ponedjeljak molotovljevim koktelom, pri čemu nije bilo žrtava, rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
"Tražimo od francuskih vlasti da osiguraju odgovarajuću zaštitu naših službenih predstavništava", objavila je Zaharova na Telegramu. Objavila je i video snimku incidenta koju je snimila nadzorna kamera.
"Ruska predstavništva u Ukrajini redovito su bila mete takve vrste napada prije 2022... prema tome, ne treba misliti da su takva ekstremistička djela izraz 'opravdane ljutnje' od početka ruske posebne vojne operacije", istaknula je Zaharova.
Od početka ruske ofenzive u Ukrajini tisuće ljudi prosvjedovale su na Zapadu, pa i u Francuskoj, tražeći prekid sukoba.
Moskva tvrdi da provodi "posebnu vojnu operaciju" i traži da Ukrajina bude neutralna i demilitarizirana.
I u Beču je bačena crvena boja na veleposlanstvo Rusije koje je na Twitter stavilo fotografiju na kojoj se vidi da je boja bačena na oznaku veleposlanstva i dijelove ograde.
"Uložit ćemo prosvjed ministarstvu vanjskih poslova Austrije", najavilo je veleposlanstvo dodajući da se radi o barbarskom činu.
Blinken u Litvi rekao da SAD ima "svetu" obvezu prema članku 5 NATO-a
13:31 - SAD ima "svetu" obvezu prema članku 5 NATO-a koji jamči međusobnu obranu između država članica, rekao je u ponedjeljak u Litvi američki državni tajnik Antony Blinken.
Ponavljajući odlučnost SAD-a da brani svaki pedalj teritorija NATO-a, on je naglasio da Savez neprestano razmatra svoju obrambenu poziciju, uključivo i dodatno trajno raspoređivanje snaga, što su tražile baltičke države.
"Nitko ne treba sumnjati u našu spremnost, nitko ne treba sumnjati u našu odlučnost", rekao je Blinken na konferenciji za novinare.
Blinken je kazao da je Moskva željela potkopati demokraciju u Litvi i radila je na polarizaciji stanovništva kibernetičkim napadima i kampanjama dezinformacija.
"To je stoga što slobodno, otvoreno, vibrantno i napredno društvo koje su ljudi u Litvi stvorili nakon pada sovjetske okupacije pokazuje da je to moguće kada ljudi izaberu put demokracije umjesto autokracije", naglasio je.
Njegov litavski kolega Gabrielius Landsbergis pozvao je na snažniju NATO obranu baltičke regije i traži embargo na prodaju ruskih energenata.
"Energenti koje uvozimo plaćaju rusku vojnu operaciju. Ne možemo naftu i plin plaćati krvlju Ukrajine", rekao je Landsbergis na press konferenciji s Blinkenom.
Ruski plin ne može se lako nadomjestiti. Norveška, drugi najveći europski opskrbljivač, već radi na maksimalnim kapacitetima a postojeći europski LNG terminali imaju ograničene kapacitete, naglašava Reuters.
Litavski predsjednik Gitanas Nauseda je upozorio Blinkena da bi neuspjeh u zaustavljanju ruske agresije na Ukrajinu mogao rezultirati globalnim sukobom.
Nauseda je kazao da Vladimir Putin "neće stati u Ukrajini" te da svijet ima obvezu pomoći Ukrajincima "svim mogućim sredstvima".
"Uistinu mislim svim sredstvima, ako želimo izbjeći Treći svjetski rat. Izbor je na nama", rekao je Nauseda na odvojenoj konferenciji za novinare.
Litva, članica NATO-a, je poslala vojnu pomoć Ukrajini i prihvatila manji broj ukrajinskih izbjeglica.
Blinken će u ponedjeljak i utorak još posjetiti Latviju i Estoniju.
Putin dobio popis
13:10 - Vladimir Putin dobio je popis zemalja koje su uvele sankcije, među njima je i Hrvatska. Više pročitajte OVDJE.
Pregovori od 15 sati
12:46 - Pregovori između Rusije i Ukrajine u Bjelorusiji zasad su odgođeni i trebali bi početi u 15 sati.
“Početak pregovora zakazan je za 15 sati po moskovskom vremenu, ali vrijeme bi moglo biti pomaknuto zbog problema s logistikom ukrajinske delegacije”, rekao je za Interfax bjeloruski politolog Jurij Voskresenski. Prema njegovim riječima,ruska delegacija je već doletjela u Bjelorusiju, prenosi Interfax.
Član ukrajinske delegacije Mihajlo Podoljak na Twitteru je napisao da će pregovori početi u 16 sati, odnosno u 15 sati po našem vremenu.
Negotiations with the Russian Federation. Third round. Beginning at 16.00 Kyiv time. Delegation unchanged... pic.twitter.com/ycfT9LT0tc
— Михайло Подоляк (@Podolyak_M) March 7, 2022
Borbe oko Kijeva
12:40 - Oko Kijeva se i jutros vode teške borbe, javljaju ukrajinski dužnosnici. Čini se da su ruske snage krenule u ofenzivu na nekoliko područja kako bi se probile prema glavnom gradu Ukrajine.
Ukrajinci objavili: Ubili smo više od 11.000 ruskih vojnika
12:38 - Ukrajinske vlasti objavile su nove brojke o ruskim gubicima. Ukrajina tako tvrdi da su dosad ubili više od 11.000 ruskih vojnika. Uz to su, kažu, uništili 46 aviona, 290 tenkova te preko 1500 raznih drugih vojnih vozila.
‼️ Загальні бойові втрати противника
— Defence intelligence of Ukraine (@DI_Ukraine) March 7, 2022
з 24.02 по 07.03 орієнтовно склали: pic.twitter.com/D3C3sZDizW
UN: Stotine tisuća ljudi u Ukrajini odsječene od pomoći
12:30 - Stotine tisuća ljudi u Ukrajini odsječene su od pomoći za spašavanje života zbog vojnog okruženja gradova, stoji u izvješću UN-a u ponedjeljak koji poziva da se hitno omogući sigurni prolaz. U tijeku su pokušaji da se otvore humanitarni koridori nakon dva dana neuspjelih pregovora s ciljem da se civilima omogući izlazak. Takve rute također su ključne za dostavu životno važne pomoći - vode, hrane, lijekova.
"Pouzdana zatišja i siguran prolaz hitno su potrebni da se premjeste ljudi čiji su životi u opasnosti i da se pruži humanitarna pomoć koja spašava živote", kaže se u biltenu Ureda za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA) u ponedjeljak, na osnovi informacija primljenih tijekom nedjelje.
Rusija je u ponedjeljak objavila otvaranje novih koridora koji vode u Rusiju i njezinu saveznicu Bjelorusiju, što je Kijev odbacio kao "potpuno nemoralno".
OCHA je priopćila da agencije UN-a, humanitarni partneri i ukrajinska vlada pojačavaju humanitarne aktivnosti u zemlji, ali ne mogu dospjeti do onih kojima je pomoć najpotrebnija.
U Herson, na jugu Ukrajine, oko 30 kamiona opskrbljenih pomoći nije moglo ući zbog sukoba koji su u tijeku, priopćio je OCHA.
Na drugim mjestima ponestaje zaliha vode i osnovnih lijekova, uključujući psihijatrijsku bolnicuu Borodianki, oko 60 kilometara od Kijeva, u kojoj se nalaze stotine pacijenata, a nekima je potrebna 24-satna pomoć.
Zalihe kisika za pacijente s covidom-19 i druge također su "očajnički male", a zbog sukoba nema opskrbe plinom za stotine tisuća kućanstava, navodi se.
Humanitarni koridori za evakuaciju civila još nisu otvoreni
12:00 - Humanitarni koridori za evakuaciju civila iz ukrajinskih gradova još nisu otvoreni, kazala je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk u ponedjeljak. Vereščuk je kazala da treba evakuirati gotovo 300 tisuća civila iz jugoistočnog grada Mariupolja koji napadaju ruske snage. Predstavnici UN-a pridružili su se pregovorima, kazala je Vereščuk. Kijev je također optužio Rusiju da namjerno puca na civile tijekom evakuacije.
Ukrajinska vlada čini sve kako bi omogućila humanitarne koridore za evakuaciju, napisao je ministar obrane Oleksij Reznikov na Facebooku u ponedjeljak, dodajući da ruske snage pokušavaju "zagušiti" Mariupolj humanitarnom krizom.
"Budući da se ruski teroristi ne pridržavaju svih dogovora, nemaju suosjećanje čak ni prema djeci, ženama ili ranjenima. Umjesto toga oni granatiraju kuće za smještaj (civila) i mirne civile tijekom evakuacije", napisao je Reznikov.
Rusija odbacuje takve optužbe.
11:52 - Prizor malenog dječaka koji jecajući prelazi granicu slama srca. Više pročitajte OVDJE.
I hope God sees these#UkraineRussianWar #Ukraine️ #Russia pic.twitter.com/p8T3JL3ZcU
— Alireza Rashidi | علیرضا رشیدی (@A_rashiidii) March 6, 2022
Britanija obećala ubrzati proces za ukrajinske izbjeglice
11:50 - Britanija je u ponedjeljak branila svoje dosadašnje postupke prema izbjeglicama koje bježe iz Ukrajine, nakon kritika da otežava njihov ulazak u Britaniju i da je daleko iza europskih zemalja u rješavanju najveće humanitarne krize nakon Drugoga svjetskog rata sa do sada ukupno 50 viza izdanih izbjeglicama.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da je od početka ruske invazije iz Ukrajine pobjeglo više od 1,5 milijun ljudi, a stotine tisuća stiglo je u Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i drugdje.
Britansku vladu osudile su humanitarne organizacije, oporbeni zastupnici i Francuska nakon što je inzistirala da izbjeglice najprije dobiju vizu, zbog čega su Ukrajinci zapeli u francuskom gradu Calaisu i ne mogu ući u Britaniju, što je izazvalo diplomatsku prepirku.
Francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin u nedjelju je pozvao Britance da učine više za pomoć ukrajinskim izbjeglicima koji su zaglavili u francuskoj luci Calais nakon što su britanske vlasti mnogima poručile da zahtjev za vizu podnesu - u Parizu i Bruxellesu.
„Dva puta sam kontaktirao svoju britansku kolegicu i rekao joj da uspostavi konzulat u Calaisu“, rekao je Darmanin za radio Europe 1, govoreći o britanskoj ministrici Priti Patel.
Darmanin je kazao kako su stotine ukrajinskih izbjeglica stigle u Calais proteklih dana, nadajući se da će se pridružiti obiteljima u Velikoj Britaniji.
Međutim velik dio njih dobio je odbijenicu britanskih službenika koji su ih uputili na konzulate u Parizu i Bruxellesu.
Britanija je najavila vizne programe za one koji imaju obitelj u zemlji ili sponzora.
Medijska izvješća tijekom vikenda navode da je Britanija dosad Ukrajincima izdala samo oko 50 viza.
Ofenziva na Mariupolj
11:45 - Proruski separatisti pokrenuli su u nedjelju ofenzivu u lučkom gradu Mariupolju, na jugu Ukrajine, a borbe se uglavnom vode u zapadnom dijelu grada, priopćilo je rusko ministarstvo obrane. Ministarstvo također tvrdi da će ruske snage obustaviti vatru i otvoriti humanitarni koridor za 400.000 ljudi u opkoljenom gradu.
Prema ukrajinskim izvorima koridori iz ukrajinskih gradova, čije je otvaranje najavila prijepodne Rusija, nisu otvoreni. Ukrajina je osudila rusku ideju da koridore otvori prema Bjelorusiji i Rusiji umjesto prema drugim područjima Ukrajine.
Glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov je optužio ukrajinske snage da su skupinu od 150 civila iskoristili kao živi štit da bi pucali po separatističkim snagama. Rezultat toga je, navodi Konašenkov, četvero poginulih civila i petro ranjenih.
Snage samoproglašene Donjecke Narodne Republike su "oslobodile" oko 150 civila i prebacili ih na teritorij pod njihovom kontrolom, rekao je Konašenkov.
MMF: Rat će teško pogoditi svjetsko gospodarstvo
11:35 - Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji teško će pogoditi svjetsko gospodarstvo, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF), poručivši vladama da pomognu siromašnim kućanstvima s visokim troškovima života.
Rat u Ukrajini već je podigao cijene energenata i žitarica i potaknuo više od milijun građana na bijeg preko granica dok su Rusiji zbog napda na susjednu zemlju uvedene oštre sankcije, istaknuo je MMF u priopćenju objavljenom u subotu.
"Situacija je jako fluidna, a izgledi obavijeni visokom razinom neizvjesnosti, ali ekonomske posljedice već su sada vrlo ozbiljne", priopćio je MMF.
"Rat i sankcije koje je potaknuo teško će pogoditi i svjetsko gospodarstvo", upozorili su, ističući da kriza u razdoblju ionako snažnog rasta cijena dodatno potpiruje inflaciju i istodobno koči gospodarsku aktivnost.
Cjenovni šokovi osjetit će se u cijelom svijetu i vlade bi trebale posegnuti u proračun i pomoći siromašnim kućanstvima kojima hrana i gorivo čine veći dio troškova, poručuju iz MMF-a.
Ekonomska šteta bit će još veća ako rat eskalira, dodaju.
11:17 - Umjetnik iz Argentine poziva na prestanak rata muralom ranjene Ukrajinke:
Ukrajinski veleposlanik u Haagu: Rusije nema ovdje jer želi rat
11:15 - Ukrajinski veleposlanik u Nizozemskoj kazao je u ponedjeljak da se Rusija nije pojavila pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu zbog toga što želi voditi rat protiv njegove zemlje.
"Činjenica da su mjesta koja je Rusija trebala zauzeti prazna dovoljno govori", rekao je Anton Korinjevič, član ukrajinske delegacije na sudu.
"Oni nisu ovdje pred ovim sudom, oni su na bojnom polju, vode agresivni rat protiv moje zemlje", dodao je.
"Ovako Rusija rješava svoje nesuglasice", nastavio je.
Rusija se u ponedjeljak odbila pojaviti na otvaranju saslušanja na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u slučaju koji je pokrenula Ukrajina, koja traži od najvišeg suda UN-a da naredi Moskvi da zaustavi invaziju na Ukrajinu.
“Sud žali što se Ruska Federacija nije pojavila na ovom saslušanju”, rekla je Joan Donoghue, predsjedavajuća sutkinja ICJ-a.
Aleksander Šulgin, ruski veleposlanik u Nizozemskoj, gdje zasjeda sud, rekao je da ruska vlada ne namjerava sudjelovati u postupku, rekla je.
Kijev je prije više od tjedan dana podnio zahtjev za privremenim zaštitnim mjerama ICJ-u, koji zasjeda u Haagu, nekoliko dana nakon početka ruske ofenzive u Ukrajini.
Ukrajina od najvišeg suda UN-a traži hitnu akciju kojom bi se Rusiji naložilo da zaustavi invaziju na Ukrajinu, prije nego što donese odluku o meritumu slučaja, koji bi mogao potrajati godinama.
ICJ ima "odgovornost za djelovanje", istaknuo je Anton Korinjevič.
"Rusiju treba zaustaviti, a sud ima ulogu u tome da se to zaustavi", rekao je.
Rusija podupire ideju o sastanku u vezi nuklearki
11:11 - Rusija podupire ideju šefa nadzornog tijela UN-a za atomsku energiju Rafaela Grossija o trilateralnom sastanku s Ukrajinom o osiguranju sigurnosti tamošnjih nuklearnih postrojenja tijekom ruske invazije - ali ne u Černobilu kako Grossi želi, rekao je izaslanik Moskve.
"Rusija je podržala Grossijevu ideju o trilateralnom sastanku i očekujemo da će Ukrajinci također surađivati", rekao je ruski veleposlanik pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju Mihail Uljanov novinarima u ponedjeljak.
“Vjerujem da Černobil nije najbolje mjesto za takav sastanak. U svijetu postoje brojni glavni gradovi.”
Zelenski: Na našoj zastavi nema krvi i svastike
11:03 - Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski ponovo se obratio svojim građanima.
- Na našoj zastavi nema krvi. Nema i nikada neće biti crnih mrlja, nema svastike. Ukrajinska zastava je zemlja. Mirno, plodno, zlatno i bez tenkova. Ovo nebo je mirno, vedro, plavo i bez raketa. Tako je i bilo. I tako će biti - poručio je Zelenski.
Pozvao je na nove međunarodne sankcije protiv Rusije zbog invazije Ukrajine, predloživši bojkot ruske nafte i drugih ruskih izvoznih proizvoda te zaustavljanje izvoza u Rusiju.
Zapadne sankcije nametnute zbog ruskog vojnog napada već su izolirale Rusiju do razine kakvu tako velika ekonomija nikad nije iskusila.
Zelenskij je rekao da se ekonomski pritisak mora povećati, pozivajući na međunarodni trgovinski embargo Rusiji.
"Ako se invazija nastavi, a Rusija ne napusti svoje planove protiv Ukrajine, onda je potreban novi paket sankcija... zbog mira", rekao je u video obraćanju, spominjući bojkot ruske nafte i naftnih proizvoda.
"Bojkotirajte uvoz u Rusiju - ako se ne žele pridržavati civilnih pravila, onda ne bi trebali primati dobra i usluge iz civilizacije - neka ih hrani rat", rekao je.
Zračni napadi u Žitomiru, poginula jedna osoba
11:00 - Ukrajinske vlasti javljaju da je regija Žitomir bila meta zračnih napada tijekom noći. Jedna osoba je poginula, a tri su ozlijeđene u granatiranju dvokatnice. Projektili su pogodili i jedno skladište, poslovnu zgradu i stambeni blok, javlja ministarstvo unutarnjih poslova, a prenosi Sky News.
10:58 - Uživo pratite što se događa u ukrajinskim gradovima:
Rusija objavila: Ukrajina odbila koridor prema Bjelorusiji
10:55 - Ruska vlada objavila je da je službeni Kijev odbio predloženi humanitarni koridor prema Bjelorusiji, prenosi AFP.
Rusija se nije pojavila pred Međunarodnim sudom pravde
10:44 - Rusija nije poslala izaslanstvo na raspravu pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu u slučaju koji je pokrenula Ukrajina tražeći da se izda hitan nalog Moskvi da zaustavi vojnu akciju u Ukrajini.
Na početku ročišta u sudu UN-a u Haagu, mjesta za Rusku Federaciju ostala su prazna, a predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue rekla je da sud "žali" zbog odluke Rusije da ne nazoči.
Glasnogovornik ruskog veleposlanstva u Nizozemskoj nije bio dostupan za objašnjene ruskog bojkota ročišta.
Ukrajina je najavila da će u ponedjeljak pozvati najviši sud Ujedinjenih naroda da naloži Rusiji da zaustavi svoju invaziju, tvrdeći da Moskva opravdava napad na temelju pogrešnog tumačenja Konvencije o genocidu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je ruska "posebna vojna operacija" nužna "kako bi se zaštitili ljudi koji su bili izloženi maltretiranju i genocidu" u istočnoj Ukrajini, misleći na one kojima je prvi ili jedini jezik ruski.
Kijev će u ponedjeljak na početku suđenja pozvati suce da nalože takozvane "privremene mjere" za zaštitu Ukrajine, odnosno da se Rusiji naredi da odmah obustavi invaziju.
Ukrajinska tužba podnesena Međunarodnom sudu pravde (ICJ) usredotočena je na tumačenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida iz 1948., ugovora koji su potpisale obje zemlje.
Ukrajina u tužbi navodi da ruska tvrdnja o genocidu nije istinita i da Putin nema pravnog opravdanja za invaziju.
Prošli tjedan je izvršni odbor Međunarodne udruge znanstvenika koji se bave genocidom priopćio da je Putin "zlouporabio pojam genocida".
"Nema apsolutno nikakvih dokaza da se u Ukrajini događa genocid", rekla je predsjednica udruge Melanie O'Brien britanskoj agenciji Reuters.
Rusi koriste zabranjene kasetne bombe
10:28 - U ranu zoru bombardiran je grad Nikolajev na jugu Ukrajine. Gradonačelnik Oleksandr Senkevič rekao je za Sky News da su ruske trupe počele bombardirati to područje u 5 sati ujutro i da su granate padale na civilne zgrade i kuće. Dodao je da Rusija definitivno koristi kasetne bombe koje su zabranjene međunarodnim pravom te da su ruske trupe također bombardirale zoološki vrt u gradu.
Crveni križ: Koridor za evakuaciju iz Mariupolja bio je miniran
10:22 - Direktor operacija Međunarodnog vijeća Crvenog Križa, Dominik Stillhart, za BBC je rekao da je evakuacijska ruta iz Mariupolja bila minirana.
Upitan što nije u redu s takozvanim humanitarnim koridorima, rekao je da su s objema stranama danima razgovarali, ali da i dalje postoje problemi kod evakuacije civila iz bombardiranih gradova.
Borrell: Iz Ukrajine bi moglo otići pet milijuna ljudi
10:20 - Ako se nastavi ruska agresija i bombardiranje Ukrajine, iz zemlje bi moglo otići pet milijuna ljudi, rekao je visoki povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell, piše Guardian.
- Moramo se pripremiti za prihvat pet milijuna ljudi. Moramo mobilizirati i pripremiti resurse Europske Unije kako bi pomogli zemljama u koje će ljudi stići - poručio je.
Najmanje 8 poginulih u Harkivu
10:14 - Najmanje osam osoba poginulo je u ruskom bombardiranju stambenih naselja u gradu Harkivu na sjeveroistoku zemlje u posljednja 24 sata, objavila je ukrajinska služba za hitne slučajeve u ponedjeljak.
Hitna služba je priopćila da se bombaški napad dogodio sinoć oko 19:15 sati po lokalnom vremenu. Nadalje, pišu da su "potpuno ili djelomično srušene" višekatnice, upravne zgrade, zdravstvene ustanove, obrazovne ustanove i spavaonice.
Požara većih razmjera bilo je i na 21 objektu u središnjem dijelu grada, priopćeno je iz Hitne pomoći.
Pojavio se i video projektila kako pogađa stambenu zgradu u Harkivu, a možete ga pogledati OVDJE.
10:08 - Pogledajte video: Rusi najavili otvaranje koridora za evakuaciju civila u više gradova...
HPK: Europa mora zaštititi svoju poljoprivredu
10:05 - Hrvatska poljoprivredna komore (HPK) u ponedjeljak je izvijestila da je Europsko udruženje poljoprivrednike Copa i Cogeca zatražilo od Europske unije (EU) da zaštiti svoju poljoprivredu od mogućih posljedica dviju velikih kriza - rata u Ukrajini i klimatskih promjena. Iz HPK u priopćenju navode da je Europsko udruženje poljoprivrednike Copa i Cogeca zatražilo od EU da se poduzme sve kako bi se 2022. obradila sva raspoloživa zemlja te na taj način nadoknadila blokada ruske i ukrajinske poljoprivredne proizvodnje, zbog rata koji traje.
"Mora se učiniti sve kako bi se spriječili poremećaji u opskrbnim lancima, koji će neminovno dovesti do nestašica u određenim dijelovima svijeta. To je bitno pitanje suvereniteta hrane i demokratske stabilnosti", istaknuli su iz krovnog udruženja europskih poljoprivrednika na koordinacijskom sastanku na kojem se razgovaralo o humanitarnoj situaciji zbog rata u Ukrajini.
Kijev odbio ruski prijedlog o koridorima
10:00 - Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk izjavila je da je Kijev odbio otvoriti humanitarne koridore koje je predložila Rusija, prenosi ruska agencija Tass.
- Za ukrajinsku stranu to je neprihvatljiva opcija, rekla je potpredsjednica Vlade.
Kina: prijateljstvo s Rusijom čvrsto kao stijena
9:45 - Prijateljstvo Rusije i Kine "čvrsto je kao stijena" rekao je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Wang Yi istovremeno najavljujući da će kineski Crveni križ "što je prije moguće" dostaviti humanitarnu pomoć Ukrajini. Kina odbija osuditi napad Rusije na Ukrajinu i odbija to nazvati invazijom te traži od Zapada da uvaži "legitimne sigurnosne zahtjeve" Moskve.
"Ukrajinska situacija", rekao je Wang, je "složena" i nije se dogodila preko noći.
"Rješavanje složenih problema zahtjeva smirenost i razum, a ne dodavanje ulja na vatru", kazao je Wang na konferenciji za novinare održanoj u vrijeme zasjedanja svekineske narodne skupštine.
Kina je već obavila "neki posao" na promicanju mirovnih pregovora i cijelo je vrijeme bila u kontaktu sa svim stranama, dodao je.
"Kina je voljna nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u poticanju mira i promicanju pregovora, te je spremna surađivati s međunarodnom zajednicom kako bi posredovala kada je to potrebno."
Kina je izložena sve glasnijim pozivima da se angažira na rješavanju krize. Australski premijer Scott Morrison pozvao je u ponedjeljak Kinu da se pridruži globalnim naporima za okončanje ruske invazije na Ukrajinu jer misli da nema zemlje koja će imati veći utjecaj od Kine na kraj rata na istoku Europe.
"Kina je dugo tvrdila da kao jedna od najvećih sila u svijetu treba doprinositi globalnom miru i stabilnosti. Nema zemlje koja će imati veći utjecaj na okončanje ovog užasnog rata u Ukrajini od Kine", rekao je Morrison u govoru u Institutu Lowy u Sydneyju.
Morrison, čija se vlada sukobila sa svojim najvećim izvoznim trgovinskim partnerom zbog niza pitanja, rekao je da je zaprepašten suzdržanošću Kine.
"Slušao sam glas kineske vlade kad je riječ o osudi ruskih djelovanja i vladala je zastrašujuća tišina", rekao je.
Prijateljstvo s Rusijom, istaknuo je Wang, je "iznimno čvrsto", a izgledi za suradnju su sjajni.
"Bez obzira na to kako zlokobna bila međunarodna situacija, Kina i Rusija će održati svoju stratešku odlučnost i nezaustavljivo će zagovarati sveobuhvatno strateško partnerstvo koordiniranja u novoj eri", poručio je Wang.
Britanija: Rusija nastoji Ukrajincima ograničiti pristup vijestima
9:37 - Rusija vjerojatno cilja ukrajinsku komunikacijsku infrastrukturu kako bi Ukrajincima ograničila pristup pouzdanim izvorima vijesti, priopćilo je u ponedjeljak britansko ministarstvo obrane.
"Rusija vjerojatno cilja ukrajinsku komunikacijsku infrastrukturu kako bi ukrajinskim građanima smanjila mogućnost pristupa pouzdanim vijestima i informacijama", stoji u ažuriranoj poruci britanske obrambene obavještajne službe na Twitteru.
"Pristup internetu u Ukrajini također je vrlo vjerojatno poremećen kao rezultat kolateralne štete nakon ruskih napada na infrastrukturu", navodi se.
U ruskom napadu u nedjelju oštećen je TV toranj u Harkivu na istoku Ukrajine, prema ukrajinskim dužnosnicima, a u raketnom napadu na kijevski TV toranj u utorak ubijeno je najmanje pet osoba.
"Pristup internetu u Ukrajini također je vrlo vjerojatno poremećen kao rezultat kolateralne štete ruskih napada na infrastrukturu. Tijekom prošlog tjedna zabilježeni su prekidi interneta u Mariupolju, Sumiju, Kijevu i Harkivu", priopćilo je ministarstvo obrane.
Već u prvim danima ruske invazije postalo je jasno da Ukrajina dominira u ratu informacijama na društvenim mrežama, smatraju analitičari. Iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i dalje zatvoren u bunkeru u Kijevu dok traje teško bombardiranje, njegova vlada provela je sveobuhvatan napad na društvenim medijima i pridobila pristaše. Dnevna Zelenskijeva obraćanja videozapisima, najčešće s engleskim titlovima, postala su senzacija. Ministarstvo obrane i vanjskih poslova veličaju vojni otpor Ukrajine grafikama koje privlače pozornost.
Ukrajinci postavljaju videozapise s uspjesima njihovih snaga koji se brzo šire. Oni uključuju ukrajinsku raketu koja je oborila ruski helikopter i ukrajinskog seljaka koji je traktorom vukao zarobljeno rusko oklopno vozilo. Snimke Ukrajinaca kako jecaju usred gradskih ruševina nakon što je Rusija pojačala bombardiranje, također su emocionalno dotaknuli ljude diljem svijeta.
Ukrajinci se žale na koridore
9:35 - Nakon što je ranije najavila humanitarne koridore za Ukrajince koji bježe iz nekoliko gradova, Rusija je sada rekla da će ljudima biti dopušteno bježati sve dok idu u Bjelorusiju ili Rusiju.
Glasnogovornik ukrajinskog predsjednika rekao je da bi njihovi građani trebali moći napuštati svoje domove preko ukrajinskog teritorija. Također su optužili Rusiju da je namjerno pucala na građane tijekom evakuacije.
- Ovo je potpuno nemoralna priča. Ljudska patnja se koristi za stvaranje željene televizijske slike. Ovo su državljani Ukrajine, oni bi trebali imati pravo evakuacije na teritorij Ukrajine - poručio je glasnogovornik u pisanoj poruci.
Macron nije tražio koridor prema Rusiji
9:25 - Prema humanitarnim rutama koje je ranije objavila ruska agencija RIA Novosti, jedini koridor iz Kijeva vodit će u Bjelorusiju, a civili koji bježe iz Harkiva moći će sigurno putovati jedinu u Rusiju.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron odbacio je navode da je on tražio da koridori vode prema Rusiji.
- Predsjednik Republike niti je tražio niti je dobio koridor u razgovoru s Putinom. On uporno inzistira na tome da se civili puste i da se omogući dostava humanitarne pomoći. To je još jedan način da Putin progura svoju priču i kaže da su Ukrajinci agresori i da su oni ti koji nude azil svima, izvijestili su iz predsjednikova ureda.
Ubijen načelnik Hostomela
9:18 - Vijeće Hostomela potvrdilo je da su ruske trupe ubile načelnika Hostomela Yuryja Prylypka. Poginuo je zajedno s još dvije osobe dok je davao kruh i lijekove stanovnicima Hostomela.
Russian troops executed Hostomel village head Yuriy Prylypko together with volunteers Ruslan Karpenko and Ivan Zoria, village council reports. Defying the prohibition of the occupiers, they were distributing food, medicine, warm clothes.https://t.co/WEqjb3fesP pic.twitter.com/NmFQWmGELT
— Euromaidan Press (@EuromaidanPress) March 7, 2022
Zapad traži da se Rusiju suspendira iz Interpola
9:10 - Nekoliko zapadnih zemalja, među kojima Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države, pozvalo je Interpol da suspendiraju Rusiju iz međunarodne organizacije za provedbu zakona, prema britanskoj ministrici unutarnjih poslova Priti Patel. Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Kanada, Australija i Novi Zeland zatražile su "da se Rusiji odmah suspendira pristup njihovim sustavima", tvitala je u nedjelju Patel. Navedene zemlje zatražile su od izvršnog odbora Interpola da da o tome odluči ovaj tjedan.
"Ruske akcije izravna su prijetnja sigurnosti pojedinaca i međunarodnoj suradnji u provedbi zakona", dodala je Patel.
Premda Patel nije precizirala razloge zahtjeva, zapadni saveznici nastoje diplomatski i ekonomski izolirati Moskvu zbog ruske invazije na Ukrajinu. U nedjelju je američki državni tajnik Antony Blinken rekao da je Washington vidio "vrlo pouzdana izvješća" da je Rusija počinila ratne zločine za vrijeme invazije, posebno u postupanju prema civilima. Članice Vijeća UN-a za ljudska prava prošli tjedan su se velikom većinom dogovorile o pokretanju istrage o zlostavljanjima koje su ruske snage počinile u Ukrajini.
Svrha je Interpola, mreže od 194 država članica, olakšati utvrđivanje međunarodnih zločina.
Kozirev: Putin neće početi nuklearni rat
8:50 - Andrej Kozirev, bivši ruski ministar vanjskih poslova smatra da je Putin racionalan i da neće započeti nuklearni rat.
- Gospodin Putin je racionalna osoba. Iako je njegova odluka o pokretanju invazije na Ukrajina užasna, nije iracionalna, poručio je.
- Obzirom da je on racionalna osoba čvrsto vjerujem da neće namjerno upotrijebiti nuklearno oružje protiv Zapada. Kažem namjerno, jer neselektivno granatiranje u blizini nuklearke može uzrokovati nenamjernu nuklearnu katastrofu u Ukrajini, rekao je.
So, in my opinion, he is rational. Given that he is rational, I strongly believe he will not intentionally use nuclear weapons against the West. I say intentionally because indiscriminate shelling near a nuclear power plant can cause an unintentional nuclear disaster in Ukraine.
— Andrei V Kozyrev (@andreivkozyrev) March 6, 2022
Kulturna željezna zavjesa spuštena za ruske glazbenike
8:26 - Čak i u vrijeme najmračnijih dana hladnog rata u 20. stoljeću ruske operne i baletne zvijezde redovito su odlazile nastupati na Zapad, no ovaj put stvari stoje drukčije: uvodi se znatno stroži kulturni bojkot. U manje od tjedan dana, neki od vodećih svjetskih plesača, opernih pjevača i dirigenata ostali su bez posla na Zapadu nakon ruske invazije na Ukrajinu. Njihovi su nastupi otkazani, a karijere ugrožene.
"Čak i na vrhuncu hladnog rata, kulturna razmjena između ruskih, američki i europskih umjetnika se nastavila. Naravno, uvijek je bilo napetosti, no bilo je izvedivo”, rekao je ravnatelj njujorške operne kuće Metropolitan Peter Gelb i dodao da današnja situacija nadilazi hladni rat i da se radi o „pravome ratu”.
Anonymousi: Hakirali smo ruske TV postaje
8:20 - Anonymousi tvrde kako su hakirali ruske TV postaje pod kontrolom države i na njima emitirali snimke ruskih napada na ukrajinske gradove. Na Twitteru su objavili kako su hakirali kanale Russia 24, Prvi kanal i Moskva 24, ali i streaming servise Wink i Ivi. Vijest još nije službeno potvrđena.
The hacking collective #Anonymous hacked into the Russian streaming services Wink and Ivi (like Netflix) and live TV channels Russia 24, Channel One, Moscow 24 to broadcast war footage from Ukraine [today] pic.twitter.com/hzqcXT1xRU
— Anonymous (@YourAnonNews) March 6, 2022
Dodaju kako se radi o najvećoj operaciji koju su Anonymousi odradili.
- Možemo svijet učiniti boljim mjestom. To je oduvijek bila ideja, napisali su hakeri.
Ukrajinska vojska: Rusija se priprema napasti Kijev
8:00 - Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga priopćio je u ponedjeljak ujutro da se ruske snage pripremaju za napad na Kijev pokušajem preuzimanja pune kontrole nad gradovima Irpin i Buča, nedaleko od Kijeva te približavanjem glavnog gradu kroz istočna predgrađa.
U biltenu objavljenom u ranim jutarnjim satima glavni stožer je rekao da su ruske snage također "pokušavale postići taktičku prednost da dođu do istočnih predgrađa Kijeva kroz okruge Brovarski i Borispilj", navodi se u biltenu.
"Prilično velika količina ruske [vojne] opreme i ruskih snaga koncentrirana je na prilazima Kijevu", rekao je savjetnik ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko na ukrajinskoj televiziji, a prenosi internetski list Ukrajinska Pravda.
"Bitka za Kijev ključna je bitka (koja će se voditi) sljedećih dana."
Ruska vojska nastavila je u ponedjeljak opću ofenzivu na Ukrajinu, bombardirajući drugi grad u zemlji Harkiv i pokušavajući opkoliti glavni grad Kijev gdje su se u zoru oglasile sirene upozorenja iz zraka, prenijela je francuska novinska agencija Afp.
Pogoršanje sukoba i mogućnost embarga na rusku naftu izazvali su u ponedjeljak ujutro groznicu na međunarodnim tržištima, s vrtoglavim porastom nafte i zlata te velikim padom na burzama u Aziji.
Harkiv na sjeveroistoku Ukrajine intenzivno je bombardiran iz zraka u noći na ponedjeljak, a posebno su gađani sportski kompleks lokalnog sveučilišta i civilne zgrade, prema izvjestitelju AFP-a.
"Neprijatelj nastavlja ofenzivnu operaciju protiv Ukrajine, usredotočujući se na opkoljavanje Kijeva, Harkiva, Černjihiva (sjever), Sumija (sjeveroistok) i Mikolajeva (jug)", navodi se u ukrajinskom priopćenju.
Sirene upozorenja o bombardiranju oglasile su se u zoru u ponedjeljak u Kijevu, Černjihivu, Mikolajevu i Vinici (200 km jugozapadno od Kijeva), javljaju ukrajinski mediji. U glavnom gradu, vojska je bila spremna uništiti posljednji most koji je povezivao grad sa zaleđem na zapadu kako bi zaustavila napredovanje ruskih tenkova.
"Ako dobijemo zapovijed odozgo ili ako vidimo da Rusi napreduju, dići ćemo ga u zrak... sa što više neprijateljskih tenkova", rekao je narednik "Casper" za AFP iz jedinice ukrajinskih dragovoljaca.
Intenzivne borbe vodile su se cijeli dan u nedjelju na periferiji Kijeva, prema ukrajinskoj regionalnoj upravi, posebno oko ceste koja vodi prema Žitomiru (150 km zapadno od Kijeva), kao i u Černjihivu (150 km sjeverno od glavnog grada).
U zapadnom predgrađu Kijeva, u Irpinu, "od jutra do večeri su pogođene sve zgrade u blizini, ušao tenk. Bilo je strašno, bili smo uplašeni. Prije toga nismo mislili da ćemo otići", svjedoči Tatjana Vozniučenko (52).
Ruska vojska je nastavila i s opsadom strateške luke Mariupolj, na Azovskom moru na jugoistoku zemlje, gdje je u nedjelju propao drugi pokušaj humanitarne evakuacije. Rusi i Ukrajinci međusobno su optuživali da su prekršili primirje.
Ruski projektili ispaljeni s mora pali su u ponedjeljak na selo Tuzli u regiji Odesa, rekao je regionalni vojni glasnogovornik Sergej Bratčouk. Prema njegovim riječima, gađala se ključna infrastruktura, ali nisu prouzročili štete. Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio da se Rusija sprema bombardirati Odesu, stratešku luku na Crnom moru.
Osim toga, u Luhansku, koji kontroliraju ruski separatisti na istoku Ukrajine, snažna eksplozija izazvala je u ponedjeljak požar u skladištu nafte, javlja ruska novinska agencija Interfax okrivljujući za to ukrajinsku stranu.
7:50 - Širi se popis sankcija Rusiji - vlada Novog Zelanda najavila je zakon kojim će moći samostalno nametati sankcije Rusiji, Južna Koreja je najavila da će zabraniti transakcije s ruskom središnjom bankom, dok Washington razmatra zakon o zabrani uvoza ruske nafte u Sjedinjene Države. Kad se zakon donese, to će biti prvi put da će Novi Zeland samostalno uvoditi sankcije nekoj zemlji. Više pročitajte ovdje.
Ukrajina i Rusija se pripremaju za treći krug mirovnih pregovora
7:42 - Treći krug mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije trebao bi se održati u ponedjeljak, a Rusija je uoči toga ujutro najavila prekid napada i otvaranje humanitarnih kroidora iz nekoliko ruskih gradova. Dva izaslanstva zadnji su se put sastala u regiji Brest u zapadnoj Bjelorusiji. U drugom krugu mirovnih pregovora, Kijev i Moskva dogovorili su uspostavljanje humanitarnih koridora u Mariupolju i Volnovaki kako bi se olakšala evakuacija civila. Više čitajte ovdje.
Otvaraju se novi humanitarni koridori za evakuaciju civila
6:57 - Rusija će u ponedjeljak otvoriti nove humanitarne koridore u više ukrajinskih gradova kako bi omogućila evakuaciju civila, javljaju državni mediji. Prema ruskom ministarstvu obrane, prekid vatre nastupit će od 10 sati po lokalnom vremenu, a rute za evakuaciju postavljene su u glavnom gradu Kijevu, kao i u Harkivu, Mariupolju i Sumiju. Svi ovi gradovi trenutno su pod značajnom ruskom operacijom. Ukrajinski dužnosnici to još nisu potvrdili, javlja BBC.
Koridori se otvaraju i iz gradova Harkiva, Mariupolja i Sumija, na osobni zahtjev francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i s obzirom na trenutnu situaciju u tim gradovima, navodi se. Prema kartama koje je objavila novinska agencija RIA, koridor iz Kijeva vodit će do Bjelorusije, a civili iz Harkiva imat će samo koridor prema Rusiji. Koridori iz Mariupolja i Sumija vodit će i do drugih ukrajinskih gradova i do Rusije.
Oni koji žele napustiti Kijev također će moći biti prebačeni zračnim putem u Rusiju, priopćilo je ministarstvo, dodajući da će koristiti bespilotne letjelice za praćenje evakuacije, a "pokušaji ukrajinske strane da prevari Rusiju i cijeli civilizirani svijet... beskorisni su ovaj put".
Ukrajinci tvrde da su ponovno zauzeli istočni grad Chuhuiv
6:47 - Ukrajinski obrambeni dužnosnici tvrde da su njihove snage ponovno zauzele istočni grad Chuhuiv .
Na Facebooku u nedjelju navečer, ukrajinski glavni stožer rekao je da su kijevske snage zauzele grad od ruskih vojnika i nanijele velike gubitke ruskim snagama tijekom bitke. Ukrajinski dužnosnici također su tvrdili da su dva visoka ruska zapovjednika ubijena tijekom bitke za grad koji ima oko 31.000 stanovnika. Zasad nema službene potvrde ove informacije, piše BBC.
Rusi ponovo bombardiraju južni lučki grad Nikolajev
6:13 - Rano jutros došlo je do ponovnog raketiranja južnog lučkog grada Nikolajeva. Izvješća kažu da je napad počeo oko 5 sati ujutro.
Video napada objavio je novinar New York Timesa Michael Schwirtz. Ponovljeni napad dolazi dan nakon što su ukrajinske snage odbile ruski napad na grad s 476.100 ljudi i ponovno zauzele lokalnu zračnu luku, piše BBC.
Russian forces appear to have launched a heavy artillery barrage against Mykolaiv, a day after Ukrainian troops pushed them from the city and recaptured the airport. From my vantage, I could see flashes from the attack lighting up the night sky along a large swath of the city. pic.twitter.com/cm4E0cNtN3
— Michael Schwirtz (@mschwirtz) March 7, 2022
Australija: Kina se mora pridružiti globalnoj akciji protiv ruske invazije
6:00 - Australski premijer Scott Morrison pozvao je u ponedjeljak Kinu da se pridruži globalnim naporima za okončanje ruske invazije na Ukrajinu jer misli da nema zemlje koja će imati veći utjecaj od Kine na kraj rata na istoku Europe.
Australski premijer je u opsežnom govoru sugerirao da invazija Rusije ne ide prema planu njezina čelnika Vladimira Putina, za kojeg je rekao da je "precijenio kapacitete za procesuiranje ovog ilegalnog rata". "Kina je dugo tvrdila da kao jedna od najvećih sila u svijetu treba doprinositi globalnom miru i stabilnosti. Nema zemlje koja će imati veći utjecaj na okončanje ovog užasnog rata u Ukrajini od Kine", rekao je Morrison u govoru u Institutu Lowy u Sydneyju.
Morrison, čija se vlada sukobila sa svojim najvećim izvoznim trgovinskim partnerom zbog niza pitanja, rekao je da je zaprepašten suzdržanošću Kine.
"Slušao sam glas kineske vlade kad je riječ o osudi ruskih djelovanja i vladala je zastrašujuća tišina", rekao je. Kina je odbila ruski napad na Ukrajinu nazvati invazijom, dok je od zapadnih zemalja tražila da poštuju ruske "legitimne sigurnosne bojazni". Pozvala je na okončanje krize putem pregovora.
Video: Rok od dva dana: Putin naredio da mu sastave popis zemalja koje su nametnule sankcije Rusiji
Rusija invaziju koju je započela 24. veljače naziva "posebnom vojnom operacijom", a Morrison je opisuje "grubim kršenjem međunarodnog prava" i "najnovijim primjerom autoritarnog režima koji pokušava osporiti status quo prijetnjama i nasiljem".
Svakim danom raste popis zemalja koje nameću sankcije Rusiji, ali na njemu još nema Kine. Unatoč tome, Morrison smatra da "nema sumnje da gospodin Putin ne ostvaruje ono čemu je težio".
"Mislim da je precijenio kapacitete za procesuiranje ovog ilegalnog rata. Način na koji je poslao mlade ročnike u vatru, ne vidim kako bi to moglo pozitivno odjeknuti u Rusiji."
Ukrajina i Rusija pred najvišim sudom UN-a
5:10 - Ukrajina će u ponedjeljak pozvati najviši sud Ujedinjenih naroda da naloži Rusiji da zaustavi svoju invaziju, tvrdeći da Moskva opravdava napad na temelju pogrešnog tumačenja Konvencije o genocidu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je ruska "posebna vojna operacija" nužna "kako bi se zaštitili ljudi koji su bili izloženi maltretiranju i genocidu" u istočnoj Ukrajini, misleći na one kojima je prvi ili jedini jezik ruski. Kijev će u ponedjeljak na početku suđenja pozvati suce da nalože takozvane "privremene mjere" za zaštitu Ukrajine.
Ukrajinska tužba podnesena Međunarodnom sudu pravde (ICJ) usredotočena je na tumačenje Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida iz 1948., ugovora koji su potpisale obje zemlje. Ukrajina u tužbi navodi da ruska tvrdnja o genocidu nije istinita i da Putin nema pravnog opravdanja za invaziju.
Prošli tjedan je izvršni odbor Međunarodne udruge znanstvenika koji se bave genocidom priopćio da je Putin "zlouporabio izraz genocid".
"Nema apsolutno nikakvih dokaza da se u Ukrajini događa genocid", rekla je predsjednica udruge Melanie O'Brien Reutersu.
Video: Priča pravog heroja: U Slovačku stigao potpuno sam. Imao je samo ispisan broj mobitela na ruci
Često kroz povijest, od progonitelja postanu progonjeni. Nema razloga da ne bude tako i u ovom ratu. Narod od 44 milijuna stanovnika i bar 5 milijuna naoružanih branitelja se ne može pokoriti. Samo nek nastave sa obaranjem neprijateljskih aviona koji ruše Ukrainake gradove, nek uništavaju tenkove dronovima i neprijatelja izbace van granica. Slava Ukraini. 🇺🇦