Kijev je u četvrtak pozvao Europsku uniju da "što prije moguće" pripremi jedanaesti paket sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Rusi pokušavaju okružiti Bahmut sa sjevera, istoka i juga. Jevgenij Prigožin, šef ruske skupine Wagner, objavio je video za koji je rekao da prikazuje njegove borce u ključnom gradu Bahmutu na istoku Ukrajine. Rusija, koja je izgubila teritorij u drugoj polovici 2022., kaže da bi zauzimanje Bahmuta bio korak prema zauzimanju ostatka okolne industrijske regije poznate kao Donbas. Ukrajina kaže da grad ima ograničenu stratešku vrijednost, ali želi iscrpiti ruske snage.
Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku.
Video: Šef Wagnera došao u Bahmut i poručio Zelenskom: 'Pustite ih da odu, grad je opkoljen'
Tijek događaja:
17:45 - "Rusija bi mogla već iduće godine ostati bez novca i potrebna su nam strana ulaganja", rekao je ruski oligarh Oleg Deripaska na ekonomskom skupu u Sibiru prenosi ruska novinska agencija TASS. Deripaska je još prošle godine, u početnim danim sukoba, pozivao na okončanje sukoba u Ukrajini. Ove su izjave u značajnoj suprotnosti spram optimističnijih procjena stanja ruske ekonomije koje je prošloga tjedna predstavio Vladimir Putin. Predsjednik je hvalio otpornost gospodarstva na sankcije zapadnih zemalja i njihovih saveznika.
Prema dostupnim podacima ukupna ruska proizvodnja u tijeku prošle godine pala je za 2,1 posto. Ta je brojka nešto manja od one koju su pretpostavljali ekonomski stručnjaci kada je nametanje ekonomskih sankcija započelo. Ipak, sankcije se nastavljaju, a da imaju učinka može pokazati smanjenje u ruskoj proizvodnji nafte. Stoga, budućnost ruske ekonomije, bila ona bolja ili lošija, mogla bi ovisiti o razvoju situacije u Ukrajini. "Strani ulagači iz prijateljskih zemalja imat će veliku ulogu i njihov dolazak ovisit će o ruskoj sposobnosti da stvori privlačna tržišta", rekao je Deripaska. Među njima, vodeća je uloga Kine, koja već sada ekonomski pomaže ruskoj ekonomiji otvaranjem mogućnosti za opskrbu industrijskim postrojenjem, metalnim sirovinama i ostalim ulaznim sredstvima proizvodnje te pružajući alternativu američkom dolaru.
17:00 - Ukrajinska vojska izvijestila je kako se unutar i u okolici grada Bahmuta odvijaju žestoke borbe. "Ruski okupator poslao je najiskusnije i najbolje obučene jedinice grupe Wagner i državne vojske da zauzmu grad", rekli su iz Ukrajinske vojske. Prema pisanju CNN-a, ukrajinski general Oleksandar Sirski došao je u obilazak prvih linija bojišnice s namjerom da iz prve ruke dobije uvid u probleme i situaciju kojoj se nalaze postrojbe kako bi mogli poboljšati njihove obrambene sposobnosti. Prema procjenama Ukrajine, Rusija nastavlja povećavati pritisak na grad akumuliranjem sve većeg broja postrojbi u nadi da će njegovim osvajanjem stvoriti bazu za daljnje vojne operacije u regiji.
14:10 - Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret koji omogućuje ruskoj državi da suspendira direktore i dioničare svih tvrtki koje ne ispunjavaju ugovore o državnoj obrani pod uvjetima vojnog stanja. Nova uredba odnosila bi se na tvrtke koje "krše svoje obveze prema državnom ugovoru, uključujući nepoduzimanje mjera za jamčenje isporuke proizvodnje", izvještava Reuters.
Uredba bi omogućila ministarstvu industrije da imenuje novog vanjskog upravitelja koji bi preuzeo vođenje takvih tvrtki.
Upitan ranije danas može li se uvesti izvanredno stanje u određenim regijama Rusije, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je to prerogativ predsjednika, ali nije rekao je li Putin planirao takav potez, javlja Guardian.
12:08 - Moskva je izrazila svoju "najveću zabrinutost" nakon izvješća da je njezin saveznik Srbija isporučila tisuće raketa Ukrajini. Prema izvješćima, srpska državna tvornica oružja nedavno je isporučila 3.500 projektila Ukrajini preko Turske i Slovačke. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je da Moskva "prati ovu priču" i da je mogućnost da Srbija naoruža Ukrajinu "ozbiljno pitanje" za srpsko-ruske odnose.
Srbijanski ministar obrane Miloš Vučević zanijekao je da je njegova zemlja izvezla projektile u Ukrajinu, iako je sugerirao da su tamo mogle stići preko treće strane.
"Ako privatne tvrtke kupuju oružje na tržištima trećih država i onda ga prodaju drugim tvrtkama u drugim zemljama, to nije pitanje za Srbiju, to je međunarodna trgovina", rekao je.
11:00 - Jevgenij Prigožin, šef Wagnera, podsjetimo, jutros je ustvrdio da se steže obruč oko grada Bahmuta u istočnoj Ukrajini nakon mjeseci žestokih borbi. Šef ruske Wagner grupe rekao je, u videu snimljenom na nepoznatoj lokaciji, da su njegovi borci "praktički" opkolili grad. Dodao je da je preostala samo "jedna ruta" iz Bahmuta. Zatim je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da naredi evakuaciju grada kako bi se spasili životi preostalih ukrajinskih branitelja.
Zatim se na snimci pomaknuo i prikazao trojicu zarobljenih Ukrajinaca - muškarca i dva mladića. U klipu su tražili da im se dopusti da odu kući, javlja Sky News.
Wagner Commander Prigozhin has stated during a Video to Ukrainian President Zelensky today that “The City is actually Surrounded” when referring to Bakhmut and that “The Pincers are Closing”, he further stated that he hopes Zelensky will allow Ukrainian Forces to Withdraw. pic.twitter.com/GP4XzEinD1
— OSINTdefender (@sentdefender) March 3, 2023
Na društvenim mrežama pojavio se i video koji navodno prikazuje razaranje mostova oko Bahmuta.
⚡️The Ukrainians are blowing up the bridges in Bakhmut this morning, looks like they’re leaving. pic.twitter.com/lXNIczLraG
— War Monitor (@WarMonitors) March 3, 2023
10:41 - Njemačka je od Švicarske zatražila da joj proda neke od svojih tenkova Leopard II, kako bi mogla izdvojiti veću vojnu pomoć Ukrajini, izvijestio je u petak švicarski list Blick.
Kako piše Blick, Njemačka traži da Švicarske proda neke od svojih tenkova proizvođaču Rheinmetall, kako bi se popunile praznine u naoružanju članica EU-a i NATO-a. Njemačka, Poljska, Portugal, Finska i Švedska su među zemljama koje šalju Leoparde Ukrajini, no time su prorijedile svoje vojne arsenale.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius i ministar gospodarstva Robert Habeck su izvijestili švicarsku ministricu obrane Violu Amherd o svojoj namjeri u pismu od 23. veljače, navodi Blick. Oni traže da Bern pristane na tu prodaju, uz obećanje da švicarski tenkovi neće završiti u Ukrajini. Zakoni o neutralnosti i embargo na oružje Švicarskoj brane direktno slanje oružja Ukrajini, a pristanak na zahtjev Njemačke bi zahtjevao da švicarski parlament službeno proglasi da su tenkovi izvan upotrebe, objašnjava list.
Švicarsko ministarstvo obrane je reklo da se njemački zahtjev razmatra. "S vojnog stajališta, u načelu bi, uzimajući u obzir potrebe Švicarske, bilo moguće odreći se manjeg broja tenkova", rekao je glasnogovornik ministarstva. Bern je u ranijim slučajevima odbacio zahtjeve Njemačke, Španjolske i Danske da se prethodno kupljeno švicarski streljivo izveze u Ukrajinu. Pitanje izvoza švicarskog oružja u ratne zone u Švicarskoj izaziva sve veće podjele jer sve veća javna i politička potpora Ukrajini stvara veliki pritisak na Bern.
10:11 - Kad je Rusija prije godinu dana poslala vojnike u Ukrajinu, upravitelju kijevske Nacionalne umjetničke galerije tek je jedna stvar bila na pameti - sigurnost umjetnina. Čim se začula zračna uzbuna, Jurij Vakulenko se spakirao i pošao prema galeriji, gdje je narednih 66 dana proveo u podrumu brinući za izložene primjerke, u svakome trenutku spreman da odjene zaštitni prsluk i na glavu stavi plinsku masku.
Vakulenko nije htio da slike skupljaju prašinu u nekom skladištu u inozemstvu, već je europske muzeje pitao jesu li zainteresirani da održe izmijenjene verzije dviju izložbi već održanih u Ukrajini. Dva su švicarska muzeja, Muzej umjetnosti i povijesti u Ženevi i Muzeju umjetnosti u Baselu, pristala. "To je bila zamisao koja bi omogućila našim slikama da budu na sigurnom, a našoj galeriji da nastavi borbu na kulturnom bojištu“, rekao je Vakulenko za Reuters u Kijevu.
Muzej u Ženevi, koji je prihvatio slike iz madridskog Prada tijekom Španjolskog građanskog rata, poslao je opremu za pakiranje umjetnina kako bi se osigurao njihov siguran prijevoz. Privremene izložbe Muzeja umjetnosti i povijesti održavaju se u muzeju Rath, koji pripada istoj grupaciji kulturnih institucija, a trenutno u sklopu izložbe „Od sumraka do zore“ prikazuje djela ukrajinskih slikara iz kijevske galerije. Kutije u kojima su slike prevezene iz Ukrajine, tjednima nakon što su prozori kijevske galerije razbijeni zbog obližnjeg udara granate, također su izložene.
Vakulenko je rekao da je bilo nemoguće osigurati slike koje su prolazile Ukrajinom te je pošiljku pratilo osiguranje na njenom dvodnevnom putovanju do granice s Poljskom. „Najvažnija stvar je bila čuvati tajnost kretanja tereta na teritoriju Ukrajine“, rekao je Vakulenko. „Pojedinosti kretanja tereta bile su poznate samo veoma ograničenom krugu ljudi izravno povezanih s postupkom prijevoza i osiguranja“, dodao je. Izložba u Baselu prikazuje 49 djela umjetnika rođenih u Ukrajini iz razdoblja između 18. i 20. stoljeća, poput Ilje Rjepina i Volodimira Borovikovskija. Mnogi od slikara su se školovali u Rusiji i počelo ih se povezivati s Ruskim Carstvom ili Sovjetskim Savezom.
9:56 - Ukida se zračna uzbuna koja je bila na snazi u cijeloj Ukrajini.
9:28 - Jevgenij Prigožin, šef paravojne grupe Wagner, navodno je počeo regrutirati nove borce preko ruskih sportskih klubova. Wagnerova grupa odgovorna je za veći dio ruske ofenzive u istočnoj Ukrajini, a oni koji su pobjegli prijavljuju da se borce koristi kao "topovsko meso". Prigožin je već regrutirao stotine plaćenika iz ruskih zatvora. Institut za proučavanje rata, istraživački centar sa sjedištem u SAD-u, kaže da ovo "vjerojatno predstavlja širenje tekućih napora Wagnerovog novačenja usmjereno na mlade".
9:17 - Reuters izvještava da je Jevgenij Prigožin, osnivač ruskih plaćeničkih snaga Wagner, rekao u videu objavljenom u petak da je ukrajinski grad Bahmut "praktički okružen" ruskim snagama i da su snage Kijeva imale pristup samo jednom izlazu. Prigožin je u videu pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da povuče svoje snage iz grada koji Rusija već mjesecima bezuspješno pokušava osvojiti, javlja Guardian.
8:46 - Sirene za zračnu uzbunu počele su se oglašavati u svim regijama Ukrajine, upozoravajući na mogući ruski napad, javlja Sky News.
8:19 - Ukrajinske snage koje drže istočni grad Bahmut iskopale su nove rovove u pokušaju da zadrže ruske napadače, a Sjedinjene Države objavile su da će se o novoj vojnoj pomoći Ukrajini raspravljati na sastanku s njemačkim čelnikom u petak. Ruske snage napadaju Bahmut u pokrajini Donjecku mjesecima, ponekad u valovima, u jednoj od najkrvavijih bitaka u ratu. "Borbe se u Bahmutu vode 24 sata... Situacija je kritična", rekao je Volodimir Nazarenko, zamjenik zapovjednika Nacionalne garde Ukrajine, za ukrajinski NV Radio.
"Oni ne uzimaju u obzir svoje gubitke u pokušaju da zauzmu grad. Zadatak naših snaga u Bahmutu je nanijeti što više gubitaka neprijatelju. Svaki metar ukrajinske zemlje stoji neprijatelja stotine života", rekao je.
Podsjetimo, Jevgenij Prigožin, šef ruske skupine Wagner, objavio je video za koji je rekao da prikazuje njegove borce u ključnom gradu Bahmutu na istoku Ukrajine. U objavi na Telegramu vide se uniformirani ljudi kako podižu Wagnerov transparent na vrhu teško oštećene zgrade. Video je lociran istočno od Bahmuta.
Video: U strahu pred moćnim susjedom: Finska počela gradnju ograde na granici s Rusijom
U zadnja 24 sata ukrajinske snage odbile su više od 170 napada u pet glavnih sektora bojišnice, rekao je ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov na YouTubeu u četvrtak navečer. Ždanov je opisao kako Rusi pokušavaju okružiti Bahmut sa sjevera, istoka i juga te je rekao da je na zapadnim prilazima gradu "ovo vjerojatno jedini dio sektora Bahmut gdje naše snage, a ne ruski okupatori, imaju inicijativu".
Rusija, koja je izgubila teritorij u drugoj polovici 2022., kaže da bi zauzimanje Bahmuta bio korak prema zauzimanju ostatka okolne industrijske regije poznate kao Donbas. Ukrajina kaže da grad ima ograničenu stratešku vrijednost, ali želi iscrpiti ruske snage.
Ukrajinske snage odbile su napade na Bahmut i na dva naselja na zapadu - Kromove i Ivanivske, objavio je glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga u priopćenju u četvrtak navečer.
Rusko granatiranje pogodilo je Bahmut i nekoliko obližnjih gradova - uključujući Časiv Jar, veći grad na zapadu - i dva grada južno od Bahmuta, navodi se. U obližnjim gradovima i selima iskopani su novi rovovi uz cestu udaljeni 20-40 metara, što je znak da ukrajinske snage jačaju obrambene položaje.
"Treba nam što više streljiva. Ovdje ima mnogo više Rusa nego što imamo streljiva da ih uništimo", rekao je Nazarenko. "Nije bitan broj neprijateljskih vojnika. Bitna je tehnologija", rekao je.
U središnjoj regiji Zaporižji i u regiji Hersonu na južnoj bojišnici, ruske su snage granatirale više od 40 gradova i sela, stoji u priopćenju ukrajinske vojske.
Washington će objaviti novi paket vojne pomoći od 400 milijuna dolara za vladu u Kijevu, a očekuje se da će to biti glavna tema između američkog predsjednika Joea Bidena i njemačkog kancelara Olafa Scholza kada se sastanu u Bijeloj kući, rekli su dužnosnici.
8:00 - Rusiji se ne može dopustiti da ratuje nekažnjeno, rekli su američki državni tajnik Antony Blinken i njegovi kolege iz Indije, Japana i Australije u izjavi u petak nakon sastanka u New Delhiju. Saveznici iz takozvane skupine Quad također su rekli da je uporaba ili prijetnja uporabom nuklearnog oružja u Ukrajini "nedopustiva". Krajem prošlog mjeseca ruski predsjednik Vladimir Putin suspendirao je značajan sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja i zaprijetio da će nastaviti s nuklearnim pokusima.
"Ako nekažnjeno dopustimo Rusiji da radi ono što radi u Ukrajini, onda je to poruka potencijalnim agresorima posvuda da bi se i oni mogli izvući s tim", rekao je Blinken na forumu u Indiji.
Blinken se sastao s kolegama iz skupine Quad na marginama sastanka G20 u New Delhiju. Dan ranije u New Delhiju, Blinken se sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom prvi put od početka sukoba u Ukrajini prije nešto više od godinu dana. Tijekom kratkog susreta, Blinken je pozvao Moskvu da prekine rat i poništi svoju suspenziju nuklearnog sporazuma Novi START, rekao je visoki američki dužnosnik.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su Lavrov i Blinken razgovarali manje od 10 minuta i nisu sudjelovali u nikakvim pregovorima, izvijestile su ruske novinske agencije.
Na sastanku G20, Sjedinjene Države i njihovi saveznici pozvali su zemlje članice da nastave vršiti pritisak na Rusiju da prekine sukob, ali G20 nije uspio dogovoriti zajedničku izjavu o ratu zbog protivljenja Rusije, koja svoje akcije naziva "specijalnom vojnom operacija", i Kine.
U petak je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Josep Borrell pozvao globalnu zajednicu na suradnju. Svatko tko je suzdržan, u nekoliko različitih regija, mora shvatiti da se suočavamo s nečim što ruši mogućnost svjetskog konsenzusa, rekao je.
U svojoj izjavi, ministri Quada također su jedva prikriveno osudili akcije Kine koje povećavaju napetosti u Južnom kineskom moru i "militarizaciju" spornih teritorija u tom području.
Kina je osudila Quad kao hladnoratovsku konstrukciju i kliku koja je "usmjerena protiv drugih zemalja". Puni naziv skupine je Quadrilateral Security Dialogue, a njezin je cilj suradnja na strateškim pitanjima u indo-pacifičkoj regiji.
7:45 - Ruske obrambene tvrtke nastavile su izlagati nove proizvode na velikim međunarodnim sajmovima oružja unatoč ratu u Ukrajini, priopćilo je britansko ministarstvo obrane. U svom dnevnom ažuriranju, britansko ministarstvo obrane navodi da je Arena-E sustav aktivne zaštite (APS), dizajniran za poboljšanje sposobnosti preživljavanja oklopnih vozila, prikazan na nedavnom događaju.
"Njegova promotivna literatura navodi da 'poražava prijetnje koje su najopasnije za oklopna vozila… ako cijenite svoj oklop i posadu, trebate Arena-E'," izjavilo je Ministarstvo obrane. Međutim, do sada nije bilo "nikakvih dokaza da su sustavi Arena-E instalirani na ruska vlastita vozila u Ukrajini".
Ministarstvo obrane priopćilo je da je Rusija izgubila više od 5000 oklopnih vozila.
"To je vjerojatno zbog nesposobnosti ruske industrije da proizvodi visokotehnološke sustave u velikim razmjerima; problem koji je pogoršan učinkom međunarodnih sankcija", dodaje se.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 03 March 2023
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) March 3, 2023
Find out more about Defence Intelligence: https://t.co/I3aogy2NaC pic.twitter.com/SbHj60anvd
6:40 - Ministri vanjskih poslova takozvane skupine Quad osudili su prijetnju Rusije da će upotrijebiti nuklearno oružje u ratu u Ukrajini kao neprihvatljivu, navodi se u priopćenju objavljenom nakon sastanka u petak. Ministri su također rekli da se protive bilo kakvim jednostranim akcijama za povećanje napetosti u Južnom kineskom moru i izrazili su zabrinutost zbog "militarizacije" spornih teritorija, u slabo prikrivenom referiranju na Kinu. Quad grupira Indiju, Australiju, Japan i Sjedinjene Države.
6:36 - Jevgenij Prigožin, šef ruske skupine Wagner, objavio je video za koji je rekao da prikazuje njegove borce u ključnom gradu Bahmutu na istoku Ukrajine. U objavi na Telegramu vide se uniformirani ljudi kako podižu Wagnerov transparent na vrhu teško oštećene zgrade. Video je geolociran istočno od Bahmuta. Joe Biden, američki predsjednik, i Olaf Scholz, njemački kancelar, usredotočit će svoje rasprave u petak na ratnu pomoć Ukrajini i mogli bi se također dotaknuti zabrinutosti da bi Kina mogla pružiti smrtonosnu pomoć Rusiji, rekao je visoki dužnosnik američke administracije. Scholz je pozvao Kinu da ne šalje oružje kako bi pomogla Rusiji u ratu u Ukrajini, i umjesto toga zatražio je od Pekinga da izvrši pritisak na Moskvu da povuče svoje snage.
6:34 - "Napad ukrajinskih militanata u regiji Bryansk je teroristički napad, pucali su na civilni automobil, vidjevši da su u njemu bila djeca", rekao je Vladimir Putin , komentirajući situaciju u regiji koja graniči s Ukrajinom, javlja RIA Novosti.
"Neonacisti i teroristi danas su počinili još jedan teroristički čin, još jedan zločin. Ušli su u granični pojas i otvorili vatru na civile. Vidjeli su da je to civilni auto, vidjeli su da su civili sjedili su tamo i djeca. Na njih su otvorili vatru. Upravo su ti ljudi postavili sebi zadatak lišiti nas povijesnog sjećanja, lišiti nas naše povijesti, lišiti naše tradicije, jezika", rekao je Putin.
"Ove zločine čine neonacisti i njihovi gospodari", nastavio je Putin. Po njegovom mišljenju, baš ti vlasnici neće ni obratiti pažnju na današnji napad, ali na kraju, protivnici Rusije neće uspjeti, "mi ćemo ih slomiti", zaključio je Putin.
6:30 - Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva razgovarao je u četvrtak putem videa s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te istaknuo da će podržati mirovne pregovore kako bi se okončao sukob između Ukrajine i Rusije. "Ponovno sam potvrdio želju Brazila da razgovara s drugim zemljama i sudjeluje u bilo kakvoj inicijativi vezanoj uz izgradnju mira i dijaloga. Nitko ne želi rat", objavio je Lula na Twitteru nakon razgovora sa Zelenskim.
Lula će o mirovnim naporima razgovarati s Kinom kada sljedeći mjesec posjeti Peking, a također i s Rusijom, stoji u priopćenju njegova ureda. Rečeno je i da je Zelenskij pozvao Lulu da posjeti Kijev. "Razgovarali smo o diplomatskim naporima da se vrati mir u Ukrajinu i svijet", objavio je Zelenskij na Twitteru. Rekao je da je zahvalio Luli na glasanju Brazila za rezoluciju UN-a prošlog tjedna koja poziva na mir i zahtijeva od Moskve da povuče svoje snage.
Lula je pak objasnio da je Brazil podržao rezoluciju jer ona brani teritorijalni integritet Ukrajine. Ljevičarski brazilski čelnik zagovara okupljanje zemalja koje bi mogle posredovati u mirnom rješavanju rata. Lula je odbio Ukrajinu opskrbiti topničkim streljivom njemačke proizvodnje koje ima Brazil, inzistirajući na politici striktne neutralnosti, iako je rekao da je Rusija pogriješila invazijom na suverenu državu.
Tijekom prošlomjesečnog putovanja u Sjedinjene Države, Lula je pozvao na dogovorno rješavanje sukoba u koje bi se uključile neutralne države.
Nakon godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu, Zelenskij je pozvao na latinoameričke čelnike na sastanak i rekao da je spreman napustiti Ukrajinu kako bi prisustvovao. U prošlogodišnjem intervjuu za magazin Time, dok je još bio predsjednički kandidat, Lula je rekao da su i ruski predsjednik Vladimir Putin i Zelenskij odgovorni za sukob. U to je vrijeme Lula rekao da je Zelenski "želio rat" jer bi, u suprotnom, "malo duže pregovarao", ali i da je Rusija "pogriješila" što je napala susjeda.
Covjek pravi nove nikove neprestano. Kako mu ovo ne dosadi. Halo covjece ovo je privatni forum a vlasnik je Vecernji. Ako te nece idi negdje drugdje.