Kratki i mračni dani u studenom i prosincu inače donose tmurno raspoloženje u Moskvu, a ove godine osjećaj melankolije pojačan je prizorom zatvorenih trgovina na ulicama glavnog grada Rusije. Brojne tvrtke suočavaju se s ekonomskim posljedicama zapadnih sankcija, uvedenim kao odgovor na rat u Ukrajini kojeg ruski dužnosnici još uvijek nazivaju "specijalnom vojnom operacijom".
- Raspoloženje u Moskvi i cijeloj zemlji sada je izuzetno tmurno, tiho, zastrašeno i beznadno. Ljudi nemaju pojma što bi se moglo dogoditi sutra ili za godinu dana - rekla je za CNN 34-godišnja filmska producentica Lisa. Iako su police u većini trgovina i dalje dobro opskrbljene, zapadnih je proizvoda sve manje te oni postaju sve skuplji. Lisa je istaknula kako ne zna pomažu li zapadne sankcije rješavanju sukoba zbog toga što one "utječu na obične ljude, a ne na one koji donose odluke".
Neki ekonomisti vjeruju da će se Rusija suočiti s rastućim ekonomskim poteškoćama, kao i stanovništvom koje će postajati sve kritičnije prema "specijalnoj vojnoj operaciji". Sergey Javoronkov, viši istraživač na Gaidar institutu za ekonomsku politiku, kaže da je raspoloženje već sada kritičnije nego što je bilo.
- Trebali smo pobijediti. Dužnosnici su obećali zauzeti Kijev za tri dana, ali, kao što vidimo, to se pokazalo suludim - istaknuo je, navodeći neuspjeh u ratu kao još jedan razlog nezadovoljstva. U govoru 24. veljače, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će vojne operacije izvoditi samo profesionalne trupe, no u rujnu je proglašena djelomična mobilizacija, jedna od vrlo nepopularnih mjera. Kremlj kaže da je oko 300.000 Rusa unovačeno u vojsku između kraja rujna i početka studenog, no stotine tisuća Rusa pobjeglo je iz zemlje.
- Prvi val panike je već prošao, svi su se malo smirili. Mnogi su otišli, ali mnogi i ostali. Zadovoljna sam ljudima koji ostaju i navijaju za Rusiju - rekla je 30-godišnja Ruskinja. Istodobno, naglašava da se protivi ratu u Ukrajini, jer joj, kao i mnogim Rusima, počinje padati na pamet da bi borbe mogle trajati još jako dugo. Takvo razmišljanje sve je češće otkad su ukrajinske snage vratile Herson, područje koje je Rusija anektirala u rujnu i za koje je Putin rekao da će "zauvijek" ostati dio Rusije. Poznati ruski bloger Dmitrij Pučkov, koji se naziva "Goblin" i podržava vojnu operaciju svoje zemlje u Ukrajini, priznaje da su nedavni porazi na bojnom polju poljuljali povjerenje mnogih ljudi.
- Sa stajališta civilnog društva, nije dobro da naše trupe napuste teritorije koji su postali dio Ruske Federacije, ali mislimo da je to taktički potez i da neće dugo trajati - poručio je te istaknuo da vjeruje da će Rusija žestoko uzvratiti i prisiliti Ukrajinu na prekid vatre.
Ruske su snage posljednjih tjedana opetovano gađale elektroenergetsku infrastrukturu u Ukrajini, ostavljajući više od 7 milijuna ljudi bez struje nakon vala udara prije tjedan dana, prema ukrajinskim dužnosnicima. Nade u bilo kakav sporazumni završetak rata i dalje su daleke, a glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u nedjelju na veću potporu Ukrajini, poručivši NATO saveznicima: "Moramo biti spremni poduprijeti Ukrajinu na duge staze".
Iako Ukrajinci nastavljaju pobjeđivati na bojnom polju i oslobađati područja poput Hersona, u središte pozornosti ponovno dolazi pitanje Krima. Naime, posljednjih dana, navodi Sky News, razni ruski političari raspravljaju o mogućem napadu na pozicije Kremlja na ključnom poluotoku. Primjerice, Viktor Bondarev rekao da Ukrajina nema "ni resurse, ni vojni potencijal" da povrati Krim, a ruski zastupnik Andrej Guruljov pozvao je Moskvu da prouči mogućnost ukrajinskog napada uz podršku NATO-a. Također, ruski zastupnik Mihail Šeremet upozorio je da će ukrajinske trupe doživjeti "konačni porazni udarac" ako pokrenu veliku ofenzivu na Krim.
Kada je Rusija u veljači pokrenula invaziju Ukrajine, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski isprva je bio oprezan kad je trebao javno izraziti ambicije u vezi s obalnim područjem. Kako je rat odmicao i kako su ukrajinske trupe osiguravale sve više pobjeda, on je bio jasniji: "Krim je Ukrajina i njegove će ga oružane snage ponovno zauzeti". Zamjenik ukrajinskog ministra obrane Volodimir Havrilov smatra da bi se ukrajinske snage mogle vratiti na Krim do kraja prosinca te kako bi rat s Rusijom mogao biti gotov do proljeća. Rekao je da je ponovno zauzimanje Krima "samo pitanje vremena".
- Krim je veliki dio ruske povijesti i Rusija nikada nije vjerovala da Krim nije ruski - rekao je za Sky News umirovljeni vicemaršal Sean Bell pa dodao kako ga obrambeni položaji iz Drugog svjetskog rata čine vrlo teškim vojnim ciljem.
- Iz većine vojnih perspektiva, šanse da Ukrajina ikada vojno preuzme Krim vrlo, vrlo su male - navodi. Pojašnjava da je nadmoć Ukrajine u sadašnjoj fazi rata potaknuta zapadnim oružjem, no kojeg nema u neograničenim količinama. Pravo je pitanje, navodi Bell, hoće li Zelenski potencijalno izgubiti desetke i stotine tisuća svojih ljudi u uzaludnom pokušaju da zauzme Krim ili će pristati na kompromise u kojima bi izgubio malo teritorija, ali dobio potporu zapada za obnovu svoje zemlju te potrebnu sigurnost.
VIDEO Zelenski iznio 'ukrajinsku formulu mira', obratio se na summitu G20: 'Rat se mora i može zaustaviti'
Tijek događaja u Ukrajini pratite OVDJE.
Kažu da sankcije pogađaju obične ljude a ne one koji donose odluke. Pa u tome i je stvar da sankcije pogađaju obične ljude. Obični ljudi nisu krivi što njihove vođe žele ratovati i donositi krive odluke štetne po narod, ali upravo je zadaća tih običnih ljudi da svojim akcijama smijene svoje vođe koji donose odluke na štetu svojega naroda. Zato sankcije pogađaju sve pa i obične građane. A da li su se ti građani pobunili protiv svojega vođe i smijenili ga? Nisu. A kada će to napraviti? Neki kažu da bi neki drugi vođa mogao biti i gori od prvoga. Ako bi narod smijenio prvoga, drugi bi znao da bi odmah i njega čekao isti scenarij ako bi se ponašao kao prvi. Zato je narod taj koji će odlučiti kako će živjeti u budućnosti.