Opća skupština UN-a na datum godišnjice od početka ruskog napada glasovat će o nacrtu rezolucije o potrebi postizanja trajnog mira. Nije to prvi put da će UN zahtijevati od Moskve da se povuče. Tijekom ranog jutra Rusija je izvela raketni napad na objekte kritične infrastrukture, objavile su ukrajinske zračne snage na Telegramu.
Tijek događaja:
23:00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je filmski svijet da zauzme stranu u borbi između slobode i tiranije i obraćanju na otvaranju filmskog festivala u Berlinu povukao je paralelu između ruske invazije Ukrajine i Berlinskog zida.
Zelenskij se prisjetio vlastitog glumačkog iskustva i pozvao kolege da "sruše četvrti zid" izravno se obraćajući publici.
"Dugo godina trg Potsdam bio je podijeljen Berlinskim zidom", rekao je u video obraćanju. "Danas Rusija želi sagraditi takav zid u Ukrajini: zid između nas i Europe, razdvojiti Ukrajinu od njezina izbora za vlastitu budućnost."
Berlinale, filmski festival u 73. izdanju koji je počeo u četvrtak, svoj ugled najpolitičnijeg festivala duguje upravo prošlosti podijeljenog grada iz doba Hladnog rata jer njime je prolazila crta između Sovjetskog saveza i Zapada.
Umjetnost može izabrati stranu ili ostati neutralna, a to je ravno podršci tiranije, rekao je Zelenskij. Upravo njegova iskustva iz prvih dana invazije prije godinu dana predmet su dokumentarnog filma u režiji Seana Penna "Superpower" koji će premijeru imati u petak.
Među zvijezdama na Berlinaleu su redatelj Steven Spielberg, glazbenik Bono, glumice Fan Bingbing i Anne Hathaway, koja je bila jedna od mnogih kojima su zasuzile oči dok je Zelenskij govorio.
Hathaway, koja glumi terapeutkinju čiji su vlastiti demoni jednako ozbiljni kao i oni njezinih pacijenata, u filmu Rebecce Miller "She Came To Me" koji otvara festival, nazvala je Zelenskog "junakom našeg doba".
Fokus ovogodišnjeg festivala bit će prodemokratski prosvjedi u Iranu, kao i sukob u Ukrajini. Filmovi koje podupire iranska ili ruska vlada zabranjeni su.
"Berlin je grad koji je srušio zid - stvarni zid", rekla je francusko-iranska glumica Golshifteh Farahani, članica žirija. "Ove godine, to je važno za nas, za ljude iz Irana. Borimo se za slobodu i ne odustajemo."
Glumica Kristen Stewart predsjednica je žirija koji će morati odabrati pobjednike među 19 filmova u glavnom natjecateljskom programu.
Izvan glavnog natjecanja, prikazat će se filmovi od Meksika do Australije s temama od rase i povijesti Sjedinjenih Država do rodne tranzicije i seksualnog identiteta.
18:50 - Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je Ukrajina u četvrtak nakon pregovora vratila ruskoj strani 101 ratnog zarobljenika s teritorija pod kontrolom Kijeva, a ruska strana oslobodila je 100 ukrajinskih vojnika i jednog civila.
"Zrakoplovi vojno-transportnog zrakoplovstva ruskih vojnih snaga prevest će vojnike u Moskvu na liječenje i rehabilitaciju u medicinske ustanove ruskog ministarstva obrane", stoji u objavi ruskog ministarstva obrane.
U međuvremenu je predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija rekao da je ruska stana oslobodila 100 vojnika i jednog civila.
Gotovo svi ti ljudi branili su južni grad Mariupolj prije nego što je pao u ruke ruskih snaga, napisao je Andrij Jermak na Telegramu.
Rusija je zarobila velik broj ukrajinskih vojnika kada je paro Mariupolj i oslobađanje tih ljudi, posebno boraca iz pukovnije Azov smatra se veliki, uspjehom Ukrajine, napominje agencija dpa.
Ranije ovog mjeseca Zelenskij je rekao da je Ukrajina od početka sukoba organizirala oslobađanje 1762 muškaraca i žena iz ruskog zarobljeništva.
17:27 - Kremlj je u četvrtak opovrgao informaciju po kojoj je državnim medijima dao službenu uputu o tomu da prestanu spominjati plaćeničku skupinu Wagner ili njezina osnivača Evgenija Prigožina, nakon što se na internetskim stranicama pojavio dokument s takvim smjernicama, koji je, kako se čini, procurio.
Na Reutersov zahtjev da komentira tu informaciju iz Kremlja su odgovorili: "Kremlj nije izdao nikakve upute ni preporuke za medije. O Prigožinu i Wagneru kruži puno mitova i lažnih informacija."
Prigožinove (61) izjave posljednjih su mjeseci zauzele naslovnice u medijima, pošto je nakon višegodišnjeg negiranja otkrio da je upravo on utemeljio privatnu vojnu skupinu koja je aktivna u Ukrajini, Africi i na Bliskom istoku.
Njegove su snage predvodile napade u istočnoj Ukrajini u sklopu onoga što Moskva naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom".
Prigožin je javno kritizirao ministarstvo obrane zbog taktike i usred naznaka da službeni Kremlj pokušava obuzdati njegov pretjerani politički utjecaj.
U subotu je kanal Siva zona povezan s Wagnerom putem društvenih mreža objavio nešto što je izgledalo kao dokument s uputama za državne medije, a izgledalo je kao da je procurio iz Kremlja.
Svima koji su primili uputu savjetuje se da prestanu spominjati Prigožina ili skupinu Wagner te se umjesto toga predlaže upotreba generičkih fraza pri opisu njegovih snaga, a neki ih državni mediji redovito koriste.
Bivši savjetnik Kremlja Sergej Markov Reutersu je rekao kako je od njega zatraženo da ne promovira plaćeničkog vođu.
"Oni su mi poručili sljedeće: 'mi vam to ne zabranjujemo, no bolje je da to ne radite'", rekao je Markov ne želeći otkriti tko su "oni".
Prigožin je prošli tjedan rekao da mu je oduzeto pravo novačenja osuđenika iz zatvora, koji su ključni za njegov novonastali utjecaj, zahvaljujući kojem su njegove snage ostvarile male, ali značajne uspjehe u Ukrajini.
Prigožin je u srijedu kazao da je zatvorski sustav regrutiranja dobro funkcionirao i da će se broj Wagnerovih jedinica odsad neizbježno smanjivati, a njegova grupa neće moći ostvariti sve što je željela.
Markov je kazao kako vjeruje da je predsjednik Putin Prigožinu na sastanku održanom u Sankt Peterburgu 14. siječnja savjetovao da prestane javno kritizirati vojni vrh.
Od tada je Prigožin ublažio kritike te zasad izbjegava osobne napade, no i dalje se se žali na ono što naziva pretjeranom vojnom birokracijom.
16:37 - Danski prijevoznik Maersk Tankers izvijestio je u četvrtak da je tankeru Maersk Magellan pod zastavom Singapura zabranjeno pristajanje u španjolskoj Tarragoni zato što je preuzeo teret broda koji je bio plovio pod ruskom zastavom.
Grupa sedam najvećih gospodarstava svijeta (G7) otežala je trgovinu naftom i naftnim derivatima iz Rusije prosinačkom odlukom o ograničenju cijena, zaprijetivši sankcijama prijevoznicima i osiguravateljima koji budu prevozili skuplje barele.
Dodatne komplikacije izazvao je embargo Europske unije na rusku naftu i naftne proizvode.
Prijevoznik Maersk Tankers, član grupe A.P. Moller-Maersk, izvijestio je u četvrtak da je njegovom tankeru Maersk Magellan pod singapurskom zastavom 10. veljače zabranjeno pristajanje u španjolskoj Tarragoni pa je u utorak napustio položaj pred lukom.
"Zbog odluke španjolskih vlasti ponovno razmatramo (rutu) putovanja”, rekao je voditelj pravne službe Maersk Tankersa Christian Kjoller.
„Konzultiramo vanjske stručnjake kako bismo bili sigurni da se postupa u skladu s propisima o sankcijama Rusiji", poručio je.
Iz danskog operatera ovih su dana izvijestili da službeni dokumenti pokazuju da je teret turskog podrijetla.
Španjolska trgovačka flota priopćila je pak u srijedu da, prema propisima, brod "ne može pristupiti... nijednoj luci u EU".
Magellan je prvi tanker kojemu je odbijen zahtjev za pristajanjem u luku u Španjolskoj nakon što su 5. veljače na snagu stupili propisi o ograničenju cijena naftnih proizvoda, napominje Reuters.
Podaci o kretanju brodova pokazali su u četvrtak da tanker plovi pored talijanske obale u pravcu grčke luke Kalamate.
"Klijent je plovilo uputio prema drugoj luci dok se čekaju dodatne informacije o (konačnom) odredištu", dodali su iz Maersk Tankersa.
15:51 - Moldavska policija priopćila je da je pronašla ostatke projektila na sjeveru zemlje, nekoliko sati nakon što su tijekom noći ruski projektili napali susjednu Ukrajinu. Krhotine su pronađene blizu granice Moldavije s Ukrajinom, u selu Larga, rekla je policija u priopćenju. Ovo je najmanje četvrti put od studenog da su krhotine projektila pronađene u Moldaviji od početka sukoba prošle veljače, javlja Reuters.
15:47 - Američki ministar obrane, Lloyd Austin, kazao je na tiskovnoj konferenciji u Estoniji, kako vidi da Rusija "nastavlja s uvođenjem velikog broja vojnika" na bojište u Ukrajini. Te trupe su "loše opremljene i loše obučene" i kao rezultat toga, ruske snage "imaju mnogo gubitaka i očekujemo da će se to nastaviti".
SAD i saveznici radili su "svaki dan" na isporuci opreme Ukrajini "pravodobno", rekao je.
Austin je naglasio da je SAD spreman braniti baltičke države Estoniju, Latviju i Litvu ako bude potrebno. "Sjedinjene Države ostaju čvrsto predane slobodi i suverenitetu naših baltičkih saveznika", rekao je Austin na konferenciji za novinare u Tallinnu nakon razgovora s estonskim čelnicima. "Ujedinjeni smo s vama u odvraćanju i obrani od svake prijetnje našoj zajedničkoj sigurnosti", dodao je.
15:44 - U Španjolskoj je 198 Ukrajinaca završilo vojnu obuku u trajanju od pet tjedana, nakon čega će se priključiti vojsci Ukrajine koja ratuje s Rusijom, izvijestila je španjolska novinska agencija EFE. Skupina je prošla osnovnu obuku u vojnoj akademiji za pješadiju u Toledu, gradu udaljenom 74 kilometra južno od Madrida. Nakon što napusti akademiju u nju će ovaj tjedan doći novi kontigent Ukrajinaca koji će na zahtjev ukrajinske vojske proći specijaliziranu obuku. U ožujku će, pak, doći treći kontigent Ukrajinaca bez vojnog znanja.
"Europska unija je dogovorila s Ukrajinom vojnu obuku u trajanju dvije godine", rekao je kapetan Carlos Vela Guerrero, zadužen za osnovu vojnu obuku. "Motivacija polaznika je iznimno visoka jer znaju s čime će se susresti kada dođu u svoju zemlju. Nastoje stoga brzo napredovati u obuci", dodao je.
Skupina Ukrajinaca koja je upravo završila obuku u Toledu u prosjeku je stara 24 godine te dosad nije prolazila vojnu obuku. Sve osobe iz te skupine potpisale su ugovor na tri godine s ukrajinskom vojskom, bez obzira kada rat završio. Među njima su 192 civila, od čega četiri žene, te šest vojnih zapovjednika.
Među polaznicima je bila 35-godišnja Alona, koja je četrnaest godina živjela u Španjolskoj. U prosincu je odlučila otići u Ukrajinu kako bi se prijavila u vojsku i pomogla sunarodnjacima. Kaže da je do tada radila kao novinarka i prevoditeljica, no da je "osjetila da mora nešto učiniti za svoju zemlju".
"Nikada nisam mislila da će mi život imati tako nagli zaokret", izjavila je i dodala da su ju majka i brat podržali u odluci. Uvjerena je da će Ukrajina pobijediti u ratu koji traje gotovo godinu dana.
Olekandr Demčuk, 47-godišnji pukovnik, zahvalio je na "srdačnom dočeku" i "obuci koju su prošli njegovi sunarodnjaci u Toledu". "Poslužit će nam da obranimo zemlju", naglasio je.
15:08 - Europski parlament solidaran je s ukrajinskim narodom u njegovoj hrabroj borbi protiv ruske agresije i vjeruje u pobjedu Ukrajine koja je važna za sigurnost i stabilnost cijele Europe, rečeno je u četvrtak na online seminaru Europskog parlamenta u povodu prve godišnjice rata. "Ovo je jako, jako tužna godišnjica koja dolazi 24. veljače, godinu dana da se otvoreni rat vratio u Europu. Ovo nije samo ratna agresija Ruske Federacije protiv Ukrajine, ovo je okrutan, zao napad na cijelu sigurnosnu arhitekturu", rekao je predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta David McAllister (EPP, Njemačka).
"Zato je važno da pokažemo solidarnost s ukrajinskim narodom, da podržimo zemlju, da joj nastavimo pružati pomoć i da je povećamo u gospodarskom, financijskom i humanitarnom smislu i također vojnom jer je puno toga na kocki", dodao je.
Europski parlament podržava sve aktivnosti država članica i Europske komisije u pružanju pomoći Ukrajini, a u nekima je čak bio i pokretačka snaga, rekao je. Kao primjer je istaknuo da Parlament snažno vjeruje u europsku perspektivu Ukrajine i traži da se s Ukrajinom pokrenu pregovori o pristupanju EU-u već ove godine ako ispuni uvjete.
Parlament također, u novoj rezoluciji usvojenoj u četvrtak, poziva na uspostavu posebnog suda za ratne zločine koje su u Ukrajini počinili ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov vojni vrh. Poziva također da se iznesu konkretni prijedlozi za korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine i da se uvedu sankcije protiv svih pojedinaca i poduzeća koji još trguju s Rusijom, rekao je McAllister.
Predsjednica Pododbora za sigurnost i obranu Nathalie Loiseau (Renew, Francuska) istaknula je da Europski parlament vjeruje u pobjedu Ukrajine. "Nama u Europskom parlamentu kristalno je jasno da će mir doći s ukrajinskom pobjedom. Ukrajina mora povratiti suverenitet i teritorijalni integritet i za to nema alternative. Ukrajina mora pobijediti i za nas u Europskoj uniji, za našu sigurnost i stabilnost", rekla je.
"Zato snažno podržavamo pružanje vojne pomoći Ukrajini od samoga početka rata”, rekla je, istaknuvši da je putem Europskog instrumenta vojne pomoći izdvojeno već više od tri milijarde eura za vojnu pomoć Ukrajinu te da će do kraja zime više od 15.000 ukrajinskih vojnika proći obuku u državama članicama EU-a.
Loiseau je pozvala države članice da brže donose odluke i ne oklijevaju u slanju vojne pomoći Kijevu upozorivši da se svako odgađanje u Ukrajini plaća ljudskim životima. Ukrajinski veleposlanik pri EU-u Vsevolod Čencov zahvalio je Europskoj uniji na golemoj pomoći istaknuvši da je rat u Ukrajini borba za demokraciju i zajedničke vrijednosti.
"Europska unija učinila je puno uspostavom novih instrumenta, zapljenom ruske imovine, pritiskom sankcijama”, rekao je, izrazivši nadu da će uskoro biti usvojen i 10. paket sankcija koji bi po njegovu mišljenju trebao obuhvatiti i nuklearni sektor.
Veleposlanik je pozvao da se pronađu nova rješenja za bolju opskrbu Ukrajine streljivom i oružjem rekavši da Kijev podržava estonsku ideju da se uspostavi poseban financijski instrument za ubrzanje proizvodnje streljiva, posebno granata kalibra 155 mm, za što je potrebno više milijardi eura.
Ukrajini također treba pomoć za obnovu energetske infrastrukture kao i više humanitarne pomoći, rekao je.
Izrazio je isto tako nadu da će pregovori o slanju borbenih zrakoplova i dalekometnih raketa Kijevu uskoro dati rezultate kao i u slučaju tenkova.
"Neki su prije godinu dana govorili da će Ukrajina pasti za tri dana, za tjedan dana. Na pitanje koliko će Ukrajina izdržati, mogu reći da će Ukrajina opstati. Nema drugog izbora”, zaključio je.
14:46 - Iz ruskog ministarstva vanjskih poslova kazali su kako iz zemlje izbacuju četiri austrijska diplomata. Ovaj postupak je odgovor Rusije na izbacivanje četvero ruskih diplomata iz Austrije početkom veljače s obrazloženjem da njihovo ponašanje nije bilo u skladu s postojećim međunarodnim sporazumima. Time je broj ruskih diplomata na teritoriju Austrije sveden na njih 9. Iz minsitarstva tvrde kako je postupak Ausrije bio neprijateljski i nepošten te država njime uništava svoju poziciju nepristrane i neutralne zemlje.
14:06 - General američke vojske Mark Milley rekao je kako nije vjerojatno da će Rusija, niti Ukrajina ostvariti svoje vojne ciljevi i da će se rat završiti putem pregovora. "Gotovo je nemoguće da Rusija ostvari svoje političke ciljeve vojnim sredstvima i mala je vjerojatnost da će uspijeti okupirati ukrajinski teritorij, to se jednostavno neće dogoditi. Isto tako Ukrajini će vrlo teško biti uspijeti u namjeri da izbaci ruske postrojbe iz svakog dijela teritorija koji su već okupirali. Ne kažem da je to nemoguće, ali predstavlja iznimno težak cilj. Takav bi razvoj događaja zahtjevao potpuni kolaps ruske vojske" rekao je Milley.
Milley je i ovoga utorka komentirao stanje na bojištu tvrdeći kako je Rusija izgubila sa strateškog, operativnog i taktičkog stajališta te je ovaj rat za državu iznimno skup.
U Pentagonu utvrđuju količinu oružja koje imaju na raspolaganju i moguće je povećanje izdavanja za vojsku s obzirom na zalihe streljiva i oružja koje su do sad iskorištene tijekom rata u Ukrajini, tvrdi Milley. Međutim, to ne povezuje direktno sa svojom potporom pregovorima među zaraćenim stranama. Dodao je i kako su obije strane uložile veliku količinu sredstava i energije u ostvarivanje svojih vojnih ciljeva te to umanjuje njihovu volju za pregovorima, ali uvijek postoje prilike za njihovo otvaranje.
13:10 - Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko i ukrajinski operater za nacionalnu opskrbu električnom energijom Ukrenergo rekli su kako sinoćnje bombardiranje nije imalo značajnog utjecaja na mogućnost opskrbe stanovništva električnom energijom. "Ukrajina već peti dan od pojačanja ruskih napada uspijeva zadovoljiti potražnju stanovništva za strujom i ne vidimo potrebu za uvođenjem mjera štednje energije poput prekida dotoka struje." rekao je Galuščenko.
Voditelj Ukrenerga Volodimir Kudritski kazao je da će mogućnost opskrbe ostati stabilna ukoliko infrastruktura ne pretrpi štete kakve su zabilježene prošle jeseni kada je zbog napada i uništenja objekata došlo do masovnih nestanaka struje.
12:59 - Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris sastat će 17. veljače se na konferenciji u Münchenu sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i britanskim premijerom Rishijem Sunakom kako bi raspravili daljnju potporu Ukrajini i sankcije protiv Rusije. Iz Bijele kuće kažu: "Potpredsjednica će raspraviti iduće korake u našoj potpori Ukrajini na samome bojištu te nastojanjima da povećamo izdatke Rusije."
Potpredsjednica SAD-a također se namjerava sastati sa premijerkom Finske Sannom Marin, kao i švedskim premjerom Ulfom Kristerssonom kako bi raspravili njihova nastojanja da se pridruže NATO savezu te odnose članica saveza s NR Kinom.
12:45 - Švicarske su vlasti pokrenule proces konfiskacije 130 milijuna švicarskih franaka čiji je depozit 2014. povezan sa bivšim ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča koji je iste godine u jeku prosvjeda protiv njegove vlasti pobjegao u Rusiju. Pokretanje sudske procedure zaplijene sredstava švicarske vlasti razmatraju od početka rata u Ukrajini zbog upitnosti njihovog podrijetla. Sredstva će ostati zamrznuta do konačne odluke Saveznog administrativnog suda, a u slučaju zaplijene bit će vraćena Ukrajini temeljem međunarodnog ugovora.
Sredstva su zamrznuta još 2014., a Ukrajina je tražila njihovo vraćanje, međutim cijeli se proces odužio uslijed izbijanja rata. Kako kažu iz Berna, cilj ovog postupka je utvrditi zakonitost podrijetla sredstava i ukoliko se pokaže da su protupravno stečena, omogućiti njihovu zapljenu i povratak u Ukrajinu.
10:40 - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je u četvrtak da će narediti svojim trupama da se bore zajedno sa saveznicom Rusijom samo ako neka druga zemlja pokrene napad na Bjelorusiju, izvijestila je državna novinska agencija Belta. Lukašenko, koji je u više navrata negirao tvrdnje Kijeva i zapada da bi njegova zemlja mogla biti još više uvučena u rat u Ukrajini na strani Moskve, također je rekao da se planira sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak.
"Spreman sam boriti se s Rusima s teritorija Bjelorusije samo u jednom slučaju: ako samo jedan vojnik uđe na teritorij Bjelorusije da ubije moj narod", rekao je Lukašenko na konferenciji za novinare u četvrtak, a prenosi Belta. "Ako izvrše agresiju na Bjelorusiju, odgovor će biti najoštriji, a rat će poprimiti sasvim drugu prirodu." Bjeloruski je predsjednik rekao i da Rusija nikada nije tražila da Bjelorusije s njom krene u rat u Ukrajini.
Rusija je koristila Bjelorusiju kao polaznu točku za svoju invaziju na Ukrajinu prošle godine, pokrenuvši neuspjelu ofenzivu na ukrajinski glavni grad Kijev iz te zemlje. Nedavne vojne aktivnosti i zajedničke vježbe zračnih snaga Rusije i Bjelorusije ponovno su potaknuli zabrinutost da bi Minsk mogao preuzeti aktivniju ulogu u ratu u Ukrajini.
10:20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je Norveškoj na odobravanju petogodišnjeg bilateralnog paketa pomoći u vrijednosti 6,5 milijardi eura, koji bi se prema trebao rasporediti tako da pola sredstava bude iskorišteno za humanitarne potrebe, a pola za potrebe vojske. S norveškim dužnosnicima razgovarao putem video poziva i kazao kako potpora koju Norveška pruža Ukrajini predstavlja uzor po kojem će i druge zemlje moći izgraditi svoje programe održivog pružanja pomoći. Ovaj paket pomoći je najveći takav projekt u povijesti Norveške, koja je kao jedan od većih izvoznika nafte bitno profitirala od rekordnih cijena koje je postigla nakon početka rata u Ukrajini i čini ju jednim od vodećih donatora pomoći Ukrajini.
9:07 - Ukrajina je objavila da je u noći na četvrtak ponovno bila meta udara raketa i dronova, kao i snažnog bombardiranja u kojima je poginula najmanje jedna civilna osoba, a uništene su brojne zgrade. Po ukrajinskim zračnim snagama, 16 od 32 projektila koja je Rusija lansirala tijekom noći oborena su. "Nažalost, bilo je udara na sjeveru i na zapadu, kao i u regijama Dnipropetrovsk i Kirovohrad", napisao je na Telegramu šef ureda predsjednika Andrij Jermak.
Guverner regije Dnipropetrovsk Serhij Lisak objavio je snimke vatrogasnih kamiona koji pokušavaju ugasiti vatru na pojedinačnim kućama koje su oštećene ili uništene. Najmanje jedna osoba, 79-godišnja žena, ubijena je. Guverner regije Lavova na zapadu Maksim Kozicki rekao je da je jedan udar pogodio "ključnu infrastrukturu", ali da je požar ugašen. Pritom nije bilo žrtava.
Moskva se sumnjiči da priprema novu veliku ofenzivu krajem zime ili proljeća, nakon mjeseci vojnih neuspjeha i godinu dana nakon početka invazije na Ukrajinu.
8:15 - Ruska oprema i ljudstvo vjerojatno su "značajno iscrpljeni", kaže Institut za proučavanje rata. Na svojoj web stranici navode da je "skupa ruska vojna kampanja u Ukrajini vjerojatno značajno iscrpila rezerve ruske opreme i ljudstva potrebne za održavanje uspješne ofenzive velikih razmjera u istočnoj Ukrajini".
Russia’s costly military campaign in #Ukraine has likely significantly depleted #Russian equipment and manpower reserves necessary to sustain a successful large-scale offensive in eastern Ukraine.https://t.co/VGVhIP3NAd pic.twitter.com/SEFALNrWPw
— ISW (@TheStudyofWar) February 16, 2023
Opća skupština UN-a glasat će sljedeći tjedan o nacrtu rezolucije o "potrebi postizanja, što je prije moguće, sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira" u Ukrajini, javlja Reuters. Glasovanje će se održati 24. veljače, kada se obilježava godišnjica ruske invazije na Ukrajinu. UN će, ne po prvi put, zahtijevati od Moskve da povuče svoje trupe i poziva na prekid neprijateljstva.
U ruskim udarima na regiju Lavov na zapadu Ukrajine oštećena je vitalna infrastruktura, izvijestio je na Telegramu čelnik regionalne državne uprave Lavov Maksym Kozytskyi, dodajući da nije bilo žrtava. "Tijekom zračne uzbune pogođen je objekt kritične infrastrukture u regiji Lavova. Žrtava nema. Požar je ugašen. Detalji kasnije. Čuvajte se. Nemojte ignorirati sirene", rekao je. Napad se dogodio u ranim jutarnjim satima. Rusija je ispalila najmanje 32 projektila, a ukrajinska protuzračna obrana uništila je najmanje 16.
>> VIDEO: Pas spašen iz ruševina osam dana nakon potresa u Turskoj i Siriji
Veli EU da vjeruje u pobjedu Ukrajine. E to je velika transformacija i promjena. Do nedavno to je bilo sigurno, a sada je to prešlo u vjerovanje, a znamo što je vjerovanje. Polako ipak se počinje tražiti izlaz iz svegaega toga, jer očito je da sva tehnika i sve pare ulupane u Ukrajinu u stvari ne daju rezultate. Samo usporavaju napredovanje Rusije i ništa više, a to nije vrijedno tolikog troška Zapadu.