RAT U EUROPI

Nizozemska šalje Ukrajini proturaketni obrambeni sustav Patriot: 'Važno je da se pridružimo'

Aftermath of recent shelling in Donetsk
Foto: PAVEL KLIMOV/REUTERS
1/4
Autori: Vecernji.hr, Hina
17.01.2023.
u 23:54

Američki ministar obrane Lloyd Austin trebao bi u petak biti domaćin saveznika u zračnoj bazi u Njemačkoj gdje će se raspravljati o nastavku slanja vojne pomoći Ukrajini

Velika Britanija je u ponedjeljak pozvala Njemačku da dopusti slanje tenkova Leopard u Ukrajinu, naglasivši da bi to moglo potaknuti druge zemlje da pruže podršku te Berlin ne bi djelovao samostalno. Više od 7000 civila ubijeno je u Ukrajini otkad je Rusija izvršila invaziju na tu susjednu zemlju u veljači prošle godine, objavio je u ponedjeljak Ured UN-ovog visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR).

Poštovani čitatelji o ratu u Ukrajini možete čitati na novom linku

Tijek događaja:

23:30 - Nizozemski premijer Mark Rutte rekao je u utorak američkom predsjedniku Joeu Bidenu da će Nizozemska Ukrajini ponuditi raketni sustav Patriot. Nizozemska će se pridružiti SAD-u i Njemačkoj i poslati proturaketni obrambeni sustav Patriot u Ukrajinu, rekao je Rutte Bidenu u Bijeloj kući.

"Mislim da je važno da se pridružimo, a o tome sam jutros razgovarao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom", rekao je Rutte.

Biden je zahvalio Rutteu na tome što je "vrlo, vrlo predan" u svojoj podršci Ukrajini.

Rutte je rekao da je Nizozemska odlučila potrošiti dodatnih 2,5 milijardi eura za potporu Ukrajini, što je ranije vlada i najavila.

Biden i Rutte trebali bi razgovarati o daljnjoj podršci Ukrajini, "kao i daljnjoj suradnji u područjima obrane, sigurnosti i osnaživanju bilateralnih trgovinskih odnosa", navedeno je u nizozemskom priopćenju.


17:52 - Ukrajinska prva dama rekla je u utorak na Svjetskom gospodarskom forumu da će uručiti pismo kineskom izaslanstvu u kojem su izloženi prijedlozi predsjednika Volodimira Zelenskog za okončanje ruskog rata u njihovoj zemlji. Kina, koja je kao i Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, važan je partner Moskve i odbila je osuditi rusku invaziju Ukrajine.

U govoru kojim je pozvala nazočne u Davosu da učine više da pomognu okončati rat, Olena Zelenska je rekla da je planirala uručiti pismo kineskom vice premijeru Liu He, koji je govorio nakon nje, kako bi ga predao predsjedniku Xi Jinpingu. Također je rekla da ima pisma za predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i švicarskog predsjednika Alaina Berseta.

"Danas ću uručiti kolegama koji sudjeluju u ovom dijelu foruma" pisma predsjednika Ukrajine, rekla je na svojem jeziku.

Pozvavši publiku u švicarskom odmaralištu Davosu da bolje iskoriste svoj utjecaj i okončaju borbe, rekla je da je potrebna globalna suradnja da se spriječi kolaps života, "na što su ljudi diljem svijeta već navikli."

"Jedinstvo je ono što vraća mir", rekla je. Zelenska je rekla da rat ima globalne posljedice koje bi se mogle pogoršati ako Ukrajina bude poražena. "Kako svijet očekuje da će postići klimatsku neutralnost, ako ne može zaustaviti palež čitavih ukrajinskih gradova. To je ono što Rusija čini sa svojim topništvom, projektilima, iranskim dronovima", rekla je.

"Svi znate da nikad nije bilo predviđeno da ruska agresija stane na ukrajinskim granicama. Ovaj rat se može proširiti dalje i posijati širu krizu ako Ukrajina izgubi."


16:50 - Ukrajina je primila prvu tranšu u iznosu od 3 milijarde eura europske pomoći vrijedne 18 milijardi, rekao je u utorak predsjednik Volodimir Zelenski. "Ukrajina je primila prve tri milijarde eura novog makrofinancijskog programa vrijednog 18 milijarda eura" za potporu ukrajinskom gospodarstvu, izrazio je zadovoljstvo na Twitteru.

Zahvalio je predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i dvadeset sedmorici na njihovoj "čvrstoj potpori" Kijevu, gotovo 11 mjeseci nakon početka ruske invazije.

Europska unija je sredinom prosinca glasovala za tu novu financijsku pomoć Ukrajini, nakon teških pregovora zemalja članica. Europljani su se konkretno obvezali da će svaki mjesec tijekom 2023. osigurati Ukrajini 1,5 milijardi eura kojima će financirati javnu potrošnju. Pomoć je u obliku zajma na 35 godina bez kamata, s mogućnošću otpisa duga.

Pomoć ipak prate neki uvjeti koje je postavio Bruxelles.

"EU mora biti siguran da će Ukrajina namjenski iskoristiti 18 milijarda eura", istaknula je za ukrajinsku mrežnu stranicu Eurointegration.com potpredsjednica vlade Olga Stefanišina, napominjući da su među uvjetima pitanja u vezi s "vladavinom prava" i suzbijanje korupcije.

Europska omotnica treba pomoći održivosti ukrajinskog državnog proračuna, pošto je Zelenski ocijenio da mu u 2023. treba oko 45 milijarda dolara.

Ukrajinski Centar za gospodarsku strategiju misli da bi ukupna vrijednost zapadne pomoći (financijske, vojne i druge) Ukrajini u 2023. mogla dosegnuti 100 milijarda dolara, od čega više od 40 milijarda samo za oružane snage.


16:48 - Najmanje je sedmero ljudi poginulo proteklog vikenda u eksploziji streljiva koju je prouzročila slučajna detonacija ručne bombe u Belgorodskoj oblasti, blizu ukrajinske granice, izvijestila je u utorak ruska novinska agencija Interfaks. Tijela četiriju osoba koje su nakon nesreće proglašene nestalima, pronađena su, rekao je glasnogovornik spasilačke službe, prenosi agencija.

"Tako je broj žrtava narastao na sedam", dodao je taj izvor.

Nakon eksplozije koja se dogodila u subotu u prostorijama za vojno osoblje u okolici Belgoroda, spasioci su, kako prenose mediji, izvijestili o troje mrtvih i o osmero nestalih. Interfaks piše da je narednik "nenamjerno" aktivirao ručnu bombu u spavaonici, što je prouzročilo eksploziju streljiva i požar.

Glasilo Baza, poznato kao blisko ruskoj sigurnosnoj službi, objavilo je na Telegramu da su sve žrtve bili vojnici mobilizirani za rat u Ukrajini.

Predsjednik Vladimir Putin naredio je u rujnu mobilizaciju 300.000 pričuvnika, nakon niza ruskih vojnih poraza u Ukrajini. Osobe bliske vojnicima i kritičari Kremlja osudili su "kaotičnu" mobilizaciju, rekavši da su vojnici poslani na bojište bez potrebne opreme i obuke.


13:19 -  Rusija je u utorak najavila da će provesti  "velike promjene" u svojim oružanim snagama od 2023. do 2026., nakon višemjesečnih neuspjeha na bojišnici u Ukrajini.

Osim administrativnih reformi, rusko ministarstvo obrane najavilo je jačanje borbenih sposobnosti pomorskih, zračnih i strateških raketnih snaga. "Samo jačanjem ključnih strukturnih sastavnica oružanih snaga moguće je zajamčiti vojnu sigurnost države i zaštiti nove entitete i kritičnu infrastrukturu Ruske Federacije", rekao je ruski ministar obrane Sergej Šojgu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su promjene potrebne zbog "posredničkog rata" koji u Ukrajini vodi Zapad, koji šalje sve jače naoružanje Ukrajini kako bi joj pomogao da se odupre ruskim snagama.

Ministarstvo obrane, koje je izloženo jakim kritikama u zemlji zbog svoje nesposobnosti da preuzme kontrolu nad velikim dijelovima Ukrajine, obećalo je u prosincu da će povećati vojne snage na 1,5 milijuna vojnika i u proteklih 11 mjeseci smijenjeno je mnogo visokih vojnih zapovjednika.

Prošli tjedan Šojgu je imenovao generala Valerija Gerasimova, načelnika glavnog stožera, glavnim zapovjednikom operacije u Ukrajini.


13:08 -  Švedski premijer Ulf Kristersson poručio je u Europskom parlamentu u utorak kako je „prvi prioritet“ švedskog predsjedanja EU-om pomoć Ukrajini čija je pobjeda protiv Rusije „egzistencijalna“ za Europu, dodajući da Švedska želi za vrijeme svog predsjedanja učiniti EU zelenijom, sigurnijom i slobodnijom.

"Prvi prioritet mora biti Ukrajina", poručio je Kristersson na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu prilikom predstavljanja prioriteta švedskog predsjedanja EU-om.

„Ukrajinska pobjeda egzistencijalna je za Europu i, iskreno, za čitav svijet“, dodao je.


13:03 - Andrij Yermak, šef osoblja ukrajinskog predsjednika, rekao je da je više od 9000 civila, uključujući 453 djece, ubijeno u Ukrajini od ruske invazije prošle veljače.

Yermak je govorio na Svjetskom gospodarskom forumu u švicarskom ljetovalištu Davos. On je rekao: "Nećemo oprostiti niti jedan (čin) mučenja niti oduzet život. Svaki zločinac će odgovarati.


11:48 - Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič podnio je ostavku u utorak zbog svoje izjave da je ukrajinska protuzračna obrana srušila ruski projektil koji je pao na stambenu zgradu u Dnipru i usmrtio, prema dosad dostupnim podacima, 41 osobu.

Arestovič je ostavku objavio na Facebooku i ispričao se javno te povukao komentar objavljen na Telegramu.

Ukrajinske zračne snage rekle su da je stambeni kompleks u Dnipru pogođen ruskom raketom KH-22 te da Kijev u svom arsenalu nema oružje sposobno srušiti takvu vrstu projektila. "Iskreno se ispričavam žrtvama i rodbini, stanovnicima Dnipra i svakome tko je duboko pogođen mojim prerano iznesenim pogrešnim tumačenjem ruskog raketiranja stambene zgrade", napisao je Arestovič.


10: 30 - Bivši zapovjednik ruske plaćeničke skupine Wagner koji je ratovao u Ukrajini rekao je da je izbjegao u Norvešku gdje traži azil u strahu za svoj život zbog dezerterstva.

>>> OPŠIRNIJE


09:35 - U ruševinama visoke stambene zgrade, koju je Rusija srušila u Dnjipru, pronađeno je jutros tijelo djeteta, navode ukrajinski dužnosnici. 

- U 09.46 sati ispod ruševina porušene stambene zgrade na 4. katu pronađeno je tijelo jednog djeteta. Ukupno je poginula 41 osoba (od toga četvero djece), 79 osoba je ozlijeđeno (od toga 16 djece), a 39 osoba je spašeno (od toga šestero djece) - objavio je Kirilo Timošenko, zamjenik šefa ureda predsjednika Ukrajine, prenosi The Guardian.  


09:00 - Ukrajina je od Zapada zatražila da ubrza slanje oružja u jeku ruskih raketnih napada i pojačanog pritiska na ukrajinsku vojsku na istočnoj fronti, javlja u utorak Reuters. Prema ukrajinskim vojnim izvorima, Rusija je u posljednja 24 sata izvela više od 70 raketnih napada, a grad Dnjipro se oporavlja od napada na stambenu zgradu u kojoj je poginulo najmanje 40 ljudi.

U okolici grada Bahmuta, u Donjecku, granatirano je više od 15 naselja, uključujući i Soledar gdje dvije strane već dva tjedna vode žestoki rovovski rat. Nesmiljeno granatiranje je sravnalo sa zemljom Bahmut i teško oštetilo grad Avdiivku, u središtu regije Donjecka. Reuters napominje da ne može potvrditi izvješća na bojišnici.

U međuvremenu je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da Zapad mora ubrzati proces donošenja odluke glede dostave oružja. Zapad od samog početka ruske invazije na Ukrajinu šalje vojnu pomoć toj zemlji, no Zelenski i njegova vlada inzistiraju da ih se opskrbi tenkovima.

Velika Britanija je u ponedjeljak potvrdila slanje 14 tenkova Challenger 2 te ostala oklopna vozila i napredne protuzračne sustave. Britanija je također u ponedjeljak pozvala Njemačku da dopusti slanje tenkova Leopard u Ukrajinu, naglasivši da bi to moglo potaknuti druge zemlje da pruže podršku te Berlin ne bi djelovao samostalno.

Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht podnijela je ostavku u ponedjeljak nakon što se njezina vlada našla pod pritiskom da saveznicima dopusti da Ukrajini pošalju tenkove, na početku tjedna koji bi mogao biti ključan za planove Zapada da dodatno opskrbi Kijev. Njemačka se dosad odupirala takvom potezu, govoreći da bi zapadni tenkovi trebali biti poslani Ukrajini samo ako postoji suglasnost među ključnim saveznicima Kijeva, a osobito Sjedinjenih Američkih Država.

Oleksij Danilov, tajnik ukrajinskog vijeća sigurnosti, također traži da Zapad ubrza slanje oružja jer se očekuje da će Rusija pokušati izvesti "konačni prodor".

Američki ministar obrane Lloyd Austin trebao bi u petak biti domaćin saveznika u zračnoj bazi u Njemačkoj gdje će se raspravljati o nastavku slanja vojne pomoći Ukrajini.

Ukrajina i SAD optužuju Rusiju i za nasilnu deportaciju Ukrajinaca na ruski teritorij. Prema State Departmentu, u Rusiju je deportirano između 900.000 i 1,6 milijuna Ukrajinaca, uključujući 260.000 djece. Rusija odbacuje te tvrdnje i napominje da u zemlju ulaze ratne izbjeglice. Prema ruskom ministarstvu za izvanredna stanja, u Rusiju je od veljače prošle godine ušlo 4,8 milijuna Ukrajinaca, među kojima 712.000 djece.


08:55 - Stanovnici Moskve položili su cvijeće na spomenik u ruskom glavnog gradu nakon raketnog napada na ukrajinski grad Dnipro u kojem je poginulo najmanje 40 ljudi.

"Ljudi u Moskvi donijeli su cvijeće i igračke za mrtve u Dnipru", objavio je u ponedjeljak oporbeni internetski portal Astra. Spomenik u središtu Moskve podignut je ukrajinskoj pjesnikinji Lesji Ukrainkie. Na njega je stavljena i fotografija na kojoj se vidi razorena stambena zgrada u Dnipru.

Najgori val ruskih napada od početka godine ovoga je vikenda ponovno bio usmjeren za ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je optužio Ruse da "kukavički šute" na napade koje naređuju njihovi čelnici iz Kremlja.

Komentara 59

Avatar mr.HIMARS
mr.HIMARS
09:25 17.01.2023.

puno lošije mogućnosti komentiranja nego prije..nepregledno, manje funkcionalno. vratite staro ili barem vratite opcije koje su postojale ranije

DU
Deleted user
09:20 17.01.2023.

Samo u RH.... Novi portal ima lošiju funkcionalnost nego stari! To bih očekivao za neku državnu tvrtku koja sprovodi namještene natječaje, a ne da se desi u nekoj privatnoj tvrtki.

Avatar Asterix
Asterix
09:55 17.01.2023.

Hoćemo li sad čuti opravdanja za raketiranje stambene zgrade kao legalne mete jer su se u njoj djeca igrala ukrajinskih vojnika.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije