Glumca osječkog Hrvatskog narodnog kazališta, Aleksandra Bogdanovića, na pješačkom prijelazu ispred zgrade u kojoj je živio sa suprugom i sinom, pregazio je automobilom 22-godišnji vozač, koji se nakon toga nije zaustavio nego je pobjegao s mjesta nesreće. Policija ga je pronašla nakon sat vremena. Bogdanović je, nažalost, u bolnici preminuo od teških ozljeda.
U Gospiću je 19-godišnja vozačica automobilom udarila u 52-godišnjeg pješaka koji je hodao uz kolnik. Uz nju je u automobilu bio i 21-godišnji suvozač, ali ni oni nakon nesreće nisu stali kako bi pružili pomoć pregaženom pješaku, pozvali hitnu pomoć i policiju, nego su pobjegli.
Pokušali prikriti dokaze
Prema tvrdnjama policije, ipak su se vratili na mjesto događaja, ali da prikriju dokaze koji bi ih povezali s tom prometnom nesrećom, pa su s kolnika uklonili desni retrovizor koji im je otpao s automobila. Interventni policajac kojeg su udarili i teško ozlijedili zadržan je na liječenju u Općoj bolnici u Zadru.
U Trogiru je pak 69-godišnji vozač svojim automobilom na pješačkom prijelazu udario pješakinju i nakon toga vozilom pobjegao s mjesta nesreće. I njega je policija vrlo brzo pronašla. Tri navedena bijega s mjesta prometne nesreće samo su primjeri niza takvih slučajeva koji su se dogodili u zadnjih mjesec i pol u Hrvatskoj. I u svakom tom slučaju policija je vrlo brzo došla do počinitelja, koji su zbog bijega s mjesta nesreće i dodatno prekršajno prijavljeni, osim onih za izazivanje prometnih nesreća.
A prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, čijim su izmjenama prošle godine znatno pooštrene kazne za teške prometne prekršaje, propisano je da će vozač motornog vozila koji ne ostane na mjestu prometne nesreće u kojoj je netko izgubio život ili ima ozlijeđenih osoba, biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 kuna ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana. Uz to, vozač koji je proglašen krivim za taj prekršaj dobit će i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje 12 mjeseci te šest negativnih prekršajnih bodova.
Tajnik udruge Sigurnost u prometu (SUP) Georg-Davor Lisicin kaže da je i on primijetio da se u zadnjih mjesec i pol u Hrvatskoj dogodilo više bjegova s mjesta prometne nesreće, a navodi i da su se time već bavili u udruzi. Smatra da je najlogičnije objašnjenje za takvo ponašanje ono koje su dali psiholozi, a to je da ljudi koji bježe s mjesta prometne nesreće koju su prouzročili nemaju razvijenu empatiju. Njima je, kaže Lisican, u fokusu samo to kako da izbjegnu kažnjavanje iako bi ljudski bilo da stanu i vide mogu li pomoći osobi na koju su naletjeli vozilom.
Lisican kaže da ta neodgovornost prema drugim sudionicima u prometu i želja da se izbjegne kazna ipak ne prođu nekažnjeno jer je policija dosta efikasna i uvijek nađe počinitelje. A na takvo ponašanje, pogotovo mladih osoba, prema mišljenju Lisicina, potiču i oslobađajuće i čudne presude kojima se krivce za teške prometne nesreće ne sankcionira adekvatno.
– Takve presude imaju veliki odjek i loš su primjer. A to onda potiče mlade na to da misle da se kazne mogu izbjeći – upozorava Lisicin.
Psihijatar dr. Vladimir Gruden bježanje s mjesta prometne nesreće objašnjava time što ljudi inače ne mogu podnijeti svoju odgovornost i patnju. A pogotovo u vrijeme oko Nove godine kad su raspoloženiji i opušteniji.
– Radi se o manjku tolerancije na frustraciju. Mlade ljude ne uče o tome ni roditelji ni u školama, a ni društvo – objašnjava dr. Gruden. Dodaje da svi želimo biti sretni, a kad se dogodi nesreća izbjegava se odgovornost jer se nismo koncentrirali na to kako riješiti frustraciju odnosno da se može prevladati ono što je dovelo do patnje.
Tri negativna boda
A prema podacima MUP-a, koje je prošle godine objavila HAK Revija, u 2018. zabilježeno je 236 prekršaja zbog napuštanja mjesta prometne nesreće u kojima je bilo poginulih ili ozlijeđenih osoba.
Godinu dana prije bilo je 275 takvih prekršaja. Te je godine bilo ukupno 10.939 nesreća s ozlijeđenim osobama ili onih u kojima je netko izgubio život. U slučaju pak prometne nesreće samo s materijalnom štetom, sudionici su dužni razmijeniti svoje podatke ili popuniti Europsko izvješće. Ako netko napusti mjesto nesreće a da to nije učinio, slijedi mu novčana kazna od 3000 do 7000 kuna, oduzimanje vozačke dozvole na šest mjeseci i tri negativna boda. U 2017., prema podacima koje je objavio HAK, ukupno su zabilježena 4923 takva prekršaja, a u 2018. bilo ih je 4620.
Ljudi bez empatije su i cesce u politici. Dokle god je bijeg sa mjesta nesrece prekrsaj, a ne tesko kazneno djelo, ovakve stvari ce se dogadati.