Hrvatsko gospodarstvo bilježi umjerene stope rasta već nekoliko godina, što je vratilo oko 150 tisuća radnih mjesta i utjecalo na povećanje plaća. Svejedno, i s takvim povoljnim vjetrom u leđa, četvrt milijuna hrvatskih kućanstva u 2018. godini kasnilo je s plaćanjem režijskih troškova, pokazala je anketa o dohotku stanovništva koju jednom godišnje provode nacionalni statistički uredi, a nedavno su objavljeni rezultati za 2018. godinu. U deset godina broj kućanstava u Hrvatskoj koja ne uspijevaju u predviđenom roku platiti režijske troškove smanjio se za 170 tisuća, odnosno s 28 posto na 17,5 posto kućanstava!
Kriv je i – nemar
Gledaju li se druge zemlje, Hrvatska ima dva puta više obitelji koje kasne s plaćanjem režijskih troškova od Slovačke ili pak osam puta više od Češke, čiji su se građani po revnosti podmirenja režijskih troškova popeli u sam europski vrh, između Nizozemske i Švedske. Premda ne prednjače po plaćama, Česi su postigli punu zaposlenost, što je uz životne navike i dobru disciplinu zasigurno bitan razlog što tamošnje obitelji na vrijeme plaćaju svoje obaveze. Mi se po kašnjenju u plaćanju troškova stanovanja nalazimo na začelju Europe, među tri najlošije članice, ali ipak ne tako loše kao najlošija Grčka, gdje 35 posto obitelji ne plaća režije na vrijeme ili Bugarska gdje je takvih 30 posto.
U deset godina broj grčkih obitelji koje kasne s plaćanjem se udvostručio, dok se Bugarska zakopala oko udjela od 30 posto i ne ostvaruje nikakve pomake. Do 2010. godine i u Hrvatskoj se udio obitelji koje su znatno kasnile s plaćanjem troškova stanovanja kretao u “bugarskim” omjerima, ali proteklo desetljeće ipak je donijelo pozitivne promjene pa se broj obitelji koje imaju financijskih poteškoća s plaćanjem režijskih troškova znatno smanjio. Usporedbe radi, ni 12 posto Slovenaca ne lovi rokove te kasni s plaćanjem, oko 14 posto Rumunja, 11 posto Mađara, oko 8 posto Slovaka, ali i 6 posto Francuza. Među njemačkim obiteljima neredovitih je platiša 3 posto, a među Česima 2,1 posto.
Struktura neplatiša otkriva da kod kašnjenja ponekad problem nije u novcu, nego i u nemaru. Istraživanje pokazuje da najmanje s plaćanjem računa kasne umirovljenici budući da je udio neplatiša umirovljenika upola niži od državnog prosjeka. Umirovljenicima su režijski troškovi velik teret – na plaćanje režija odlazi 30 posto njihovih prihoda – no svejedno su discipliniraniji od drugih i prvo plate račune, a ostatak rasporede za hranu i ostale troškove. Zacijelo umirovljenici ne mogu sebi dopustiti luksuz da plaćaju skupe ovrhe ili im se nakupi previše neplaćenih računa pa da dugovi pojedu cijelu mirovinu.
U EU kasni svaki 7. roditelj
U najtežim socijalnim prilikama žive roditelji s jednim djetetom ili više uzdržavane djece svugdje u EU, s tim što na razini EU svaki sedmi takav roditelj ne uspijeva na vrijeme platiti troškove stanovanja, a u Hrvatskoj njih četvero od deset, točnije 38 posto! Istraživanje na razini EU pokazalo je da je svako četvrto dijete izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u rasponu od 13% u Sloveniji i Češkoj do 38% u Rumunjskoj. U Hrvatskoj siromaštvo prijeti svakom četvrtom djetetu. Svako četvrto kućanstvo u Hrvatskoj živjelo je 2018. godine s približno 30 tisuća kuna ekvivalentnog dohotka godišnje, odnosno oko 2500 kuna na mjesec. Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva prema međunarodnoj metodologiji. Tek je svako deseto kućanstvo, oko 150 tisuća obitelji, godišnje raspolagalo s više od 92 tisuće kuna ekvivalentnog dohotka, odnosno deset posto najsiromašnijih kućanstava živjelo je s četiri i pol puta manje novca u odnosu na deset posto najbogatijih obitelji.
Nema ih,odselili.