Kakva nas jesen čeka i kojim će potezima i mjerama hrvatska Vlada nastojati smanjiti štete gospodarstvu, ali ujedno i pomoći građanima, u razgovoru za Obzor otvoreno govori ministar financija Zdravko Marić.
Nedavno ste rekli da je sve podložno promišljanjima osim mirovina. Možete li biti konkretniji, kakve promjene mogu očekivati proračunski korisnici?
Moja izjava koju spominjete, da je sve što se tiče rashoda državnog proračuna podložno promišljanju, odnosno preispitivanju, osim mirovina, zapravo nije ništa novo. Naime, i u prošlom smo mandatu jasno definirali politiku Vlade u području javnih financija čiji je cilj bio uravnoteženje proračuna, smanjivanje javnog duga, porezno rasterećenje, najkraće rečeno, stabilizacija javnih financija, u čemu smo u prethodnom mandatu u najvećem dijelu ostvarili zavidne rezultate. I tijekom prošlog mandata temeljito smo analizirali i preispitivali sve rashode i izdatke iz državnog proračuna, kako kroz prizmu njihove veličine, tako i kroz prizmu njihove potrebe. Početkom ove godine, odnosno pred sam kraj mandata, zahvatila nas je pandemija koronavirusa koja je imala znatne ekonomske i financijske posljedice.
Bez pravodobnih, učinkovitih i izdašnih mjera Vlade, gospodarske posljedice mogle su biti i katastrofalne uz dramatičan porast nezaposlenosti, što bi izazvalo drastične socijalne reperkusije. Promatrano kroz prizmu državnog proračuna, a uzimajući u obzir smanjene proračunske prihode od poreza i doprinosa te povećane rashode, do sada izračunana cijena koronakrize iznosi 21 milijardu kuna. Neovisno o toj, nazovimo je tako, epizodi koja nam se dogodila zbog koronakrize, ne odustajemo od naših strateških gospodarskih ciljeva, kako na domaćem planu, tako i međunarodnom, u što uključujem i ispunjavanje kriterija za ulazak u eurozonu. Pretpostavka za to su stabilne javne financije.
Prema tome, potreba za analizom i preispitivanjem svih rashoda državnog proračuna sada je još jača i izraženija te će svaki pa i najmanji izdatak iz proračuna biti podvrgnut temeljitom preispitivanju. S namjerom ozbiljnog preispitivanja visine rashoda i same potrebe potrošnje državnog novca za određene namjene, ciljat ćemo da ukupni rashodi budu na razini iz 2019. godine. Naravno, neki će rashodi rasti, poput mirovina, mase plaća ili pak onih vezanih uz pitanja demografske i socijalne politike, no zato ćemo sve ostale rashode svesti u okvire kako bismo ispunili spomenuti cilj, a to je da ukupna visina rashoda iz općih izvora 2021. godine ne prijeđe razinu iz 2019. Podsjećam da će nam u idućim godinama biti na raspolaganju znatna sredstva iz Europske unije kojima ćemo moći financirati gospodarske i javne infrastrukturne i reformske projekte, čiji će cilj biti rast i jačanje gospodarstva, ali i veća efikasnost i racionalizacija javne i državne uprave.
Cijeli intervju pročitajte u sutrašnjem izdanju Večernjeg lista ili u e-izdanju!
Ne propustite i druge teme:
- Loptamo se s djecom, a ona se najviše boje stalnih promjena i nesigurnosti
- Poseban izaslanik predsjednika Srbije u Gruborima govori za Obzor
- Hrvatske proizvođače uništava uvoz talijanske jeftine piletine
- Za odgodu maturalca roditelji traže novac
Želimo i povišicu i božićnicu i uskrsnicu i pandemijski dodatak. Osim toga mi koji radimo u školstvu doslovno izlažemo svoj život svaki dan. Jedino ispravno je dodjeliti nam status “DOMOVINSKIH ŽRTVENIKA” i sva prava koja iz toga proizilaze.