Slovenskom ratifikacijom sporazuma o nuklearnoj elektrani u Krškom dobiven je i odgovor na takozvani predarbitražni prijedlog HEP-a, odnosno hrvatske strane, da se proda hrvatski dio ili da se ide na arbitražu. Slovenski ministar za okoliš Janez Kopač ocjenjuje da je time uklonjena opasnost dugotrajnog arbitražnog procesa.U ovom trenutku nikome još nije jasno što će se događati dalje, no najvažnije je da je otvorena mogućnost pravog suvlasništva, odnosno ulaska hrvatskih stručnjaka u nuklearku. Kako smo doznali u Ministarstvu gospodarstva, još se čeka diplomatska nota iz Slovenije koja bi trebala objasniti situaciju i do tada nema službenog komentara. U HEP-u pak ističu da je najveća kvaliteta te ratifikacije što je otvorena mogućnost za ulazak HEP-a u vlasništvo nuklearke i njegovu Skupštinu, Nadzorni odbor i ostale organe, čime prestaje izvlaštenost Hrvatske, koja traje od 1998. U ovom trenutku - iako politički priznato pravo na polovicu elektrane, pa i struju koju ona proizvodi - o datumu ponovnog "spajanja" hrvatskih potrošača na struju iz NEK-a nitko ne može govoriti. Hoće li HEP ponovno dobiti struju iz NEK-a već 1. travnja ili će se taj datum produljiti do 1. kolovoza, kad se navršava pet godina otkako su potrošači u Hrvatskoj ostali bez struje iz Krškog, teško je prognozirati.
U ugovoru o nuklearki u Krškom i nema tehničkih detalja. No, ako su novim odnosima jednostavno prebijeni svi međusobni dugovi, onda je priča ipak jednostavnija. HEP-ovi predstavnici trebali bi ući u sastav Skupštine, Nadzornog odbora, po paritetu koji je dogovoren partnerskim odnosima te razgovarati i dogovoriti se o početnim isporukama struje. Tehnički u tom dijelu nema nikakvih problema. No u HEP-u čekaju današnju sjednicu Sabora koja bi trebala dati dodatna objašnjenja. U neformalnim razgovorima čuli smo da ostaje možda sporno pitanje hoće li Hrvatska tražiti odštetu za razdoblje od 1. srpnja prošle godine do danas, jer je tog datuma trebala početi isporuka struje HEP-u. Da podsjetimo, prema međusobnom dogovoru, još u prvom tromjesečju prošle godine trebalo je sklopiti ugovor kojim je predviđeno konstituiranje upravljačkih tijela u NEK-u na paritetnom odnosu, a hrvatskim potrošačima isporuka je trebala početi 1. srpnja lani. Natezanja su se nastavila sve do predarbitražnog prijedloga hrvatske strane, koji je očito pokazao da Hrvatska neće odustati od jasnih računica. No kako je Sabor ugradio u svoju ratifikaciju ugovora i mogućnost povlačenja ratifikacije s hrvatske strane ako Slovenci to ne učine do kraja prošle godine, ponovno je aktualizirana i ta mogućnost. I to je učinio Dražen Budiša i HSLS, koji smatra da je povlačenje ratifikacije s hrvatske strane jedini ispravan odgovor na odugovlačenje Slovenije. Jer, zajedno sa (su)vlasništvom, Hrvatska je dobila i brigu za budućnost, koja uključuje i odlaganje radioaktivnog otpada i zatvaranje nuklearke.
Zdravko Cesar
