Migracije i budućnost Europe te digitalni razvoj bile su glavne teme na dnevnom redu Europske unije u 2017. godini, kazao je premijer Andrej Plenković u srijedu u Hrvatskom saboru.
Plenković je ponovno istaknuo da bi Hrvatska 2019. trebala ispuniti sve tehničke uvjete za ulazak u Schengen, a nakon toga je na državama članicama da donesu političku odluku o tome.
Uz to, Hrvatska će nastaviti ispunjavati uvjete za uvođenje eura i nada se da će 2020. biti spremna za ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro, rekao je Plenković.
Nova sjednica uobičajeno je počela aktualnim prijepodnevom, na kojemu je pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i članovima Vlade postavilo 39 zastupnika.
U nastavku pogledajte tijek događaja:
16.15 - Goran Beus Richembergh (GLAS) upitao je ima li Hrvatska razrađenu strategiju za skoro predsjedanje EU-om i Vijećem Europe.
- Na samom kraju izlaganja ste spomenuli pripreme RH za predsjedanje Europskom Unijom. Volio bih čuti jesmo li referirali svoje prioritete predsjedanja. Bugarska je sad preuzela ulogu predsjedatelja, znamo koje će još biti zemlje i oko predsjedanja Vijećem Europe. Imam dojam da nismo igrali jako aktivnu rolu, nego smo to stavili sa strane. Što planiramo učiniti da iz te pozicije izvučemo benefite iz te pozicije? Da povećamo svoju vidljivost i utjecaj. Laviranje između ideja koje se nazivaju uspravnicom Baltik - Jadran ili Merkel - Macron, nije baš dobro, kazao je Beus Richembergh
Plenković je odgovorio kako ćemo se usmjeriti na ekonomiju koja je prva točka svima, ali i energetiku te vanjsku politiku prema ovom dijelu Europe.
- Nije to nekakvo laviranje niti je to izbor. Reći ću vam kao čovjek koji najmanje 25 godina čita programa predsjedatelja. Svi imaju 5 točaka, prva se tiče ekonomije, rasta, unutarnjeg tržišta. Sigurno kao jedna od članica to nećemo moći zaobići. Pogotovo zato što ćemo biti na čelu dok će morati biti okončani pregovori o novom financijskom modelu. Osobito jer nam je oko 10 posto europske kontribucije dolazilo iz Ujedinjenog Kraljevstva. Sada se vodi rasprava o tome tko će nadoknaditi ono što će nedostajati. Mi ćemo staviti utisak na energetiku kao i vanjsku politiku za ovaj dio Europe, odgovorio je premijer Plenković.
15.58 - Hrvoje Zekanović (Hrast) istaknuo je problem broja poginulih migranata koji stradavaju na putu prema Europi te pitanje integracije migranata. Zbog sukoba u Siriji izrazio je bojazan zbog mogućeg novog vala migranata prema Europi. Plenković je rekao da je broj poginulih migranata na Mediteranu enorman te da EU jača sve mehanizme da krijumčari ljudi ne uspiju u svom naumu.
- Mare nostrum je postao velika grobnica onih koji iz očaja žele doći u EU. Hrvatska je zbog geografije na neki način pošteđena takvih situacija izravno - rekao je Plenković.
Kada je riječ o integraciji, nastavio je, države članice različito se snalaze, neke su otvorenije, neke manje otvorene.
15.50 - Bojan Glavašević (SDP) pitao je Plenkovića je li se na sastancima Europskog vijeća razgovaralo o mogućnosti da se odustane od Brexita.
- Točno je da se o tome govori, ali moj je dojam da se trenutačno o tome više špekulira. Institut referenduma je jedan važan institut koji treba poštovati - rekao je Plenković, dodajući da je poruka da narodi odlučuju.
15.40 - Ivan Pernar (Živi zid) prvi se javio za repliku rekavši da Hrvatska ne može štititi ni vlastitu granicu, a kamoli vanjsku granicu EU-a. Osvrnuo se na situaciju u Uljaniku rekavši da si uprava isplaćuje bonuse, da se rade štetni poslovi, a DORH ne čini ništa.
- Rezultat je socijalna katastrofa - rekao je Pernar, dodajući da se zbog gradnje luksuznih hotela ondje očito planira nešto drugo, a ne brodogradnja.
- Neisplata tisućama radnika njihovih plaća ugroza je nacionalne sigurnosti - poručio je Pernar.
Plenković je rekao da je cijeli proces restrukturiranja brodogradilišta realiziran prije ulaska u EU i u prvim godinama članstva. Odbacio je Pernarovu tvrdnju da Vlada ne zna što se tamo događa.
- Činimo sve da bi Uljanik nastavio raditi ono što mu je temeljna zadaća - poručio je.
Što se tiče Slovenije i ambicije Pernara i Živog zida da u Savudrijsku valu šalje vojsku, rekao je Plenković, "djelujete mi kao Pirates of Adriatic" (pirati Jadrana).
15.32 - Naša je želja nastaviti s ispunjavanjem potrebnih kriterija za ulazak u eurozonu - rekao je Plenković.
15.30 - Plenković se u izvješću između ostalog osvrnuo na Brexit. Rekao je da je to bila jedna od najgorih političkih procjena tadašnjeg premijera Davida Camerona da uopće organizira referendum o izlasku iz EU-a. Pokazuje se da će financijske obveze za Veliku Britaniju biti daleko veće nego što su tada govorili oni koji su zagovarali izlazak, rekao je Plenković.
15.10 - Premijer Andrej Plenković Saboru daje izvješće o sastancima Europskog vijeća u 2017. godini.
13.58 – Završilo je aktualno prijepodne. Sabor nastavlja s radom u 15 sati.
13.44 – Predrag Matić (SDP) rekao je da je bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko neuspješno pokušao uvesti "hadezerijat" u Hrvatsku, nakon čega je došao Plenković koji je puno obećao, ali nije to ispunio.
Plenkovića je pitao za njegovo mišljenje o utjecaju predstavnika branitelja na javni život.
– Kako to da se u cijeloj Europi održava noć kazališta, ali ne i u Hrvatskoj jer se tada obilježava vukovarska tragedija, dok se nitko ne žali na to da istodobno u svim diskotekama sviraju cajke – rekao je Matić.
Plenković je odbacio tvrdnju da je Tomo Medved slao pismo da bi spriječio emitiranje filma na HRT-u.
– Možete ga i vi pitati, vi ste prijatelji, znate se – rekao je Plenković.
– Malo ste me iznenadili, to je valjda ogulinski sindrom, ne znam kako bih ga nazvao – dodao je Plenković, referirajući se na mjesto održavanja nedavnog SDP-ova team buildinga.
– Niste mi odgovorili. Film o kojem govorimo, a radi se o jednom uobičajenom, relativno lošem hrvatskom filmu, zbog pritiska je prikazan u pornoterminu. Gledao sam ga, s mukom sam ga odgledao do kraja, film je klasično bez veze – rekao je Matić.
Dodao je da Medveda neće smijeniti jer, kao prvo, na to ne smije ni pomisliti, a drugo – "boljega iz šatorske ekipe sigurno nema".
– Znate to, i sami ste hodočastili u šator – rekao je Matić, dodajući da su drugi kandidati za ministra bili zapeli jer nisu mogli donijeti potvrdu o nekažnjavanju.
– Mogu vam samo jedno reći: "Prodajem stan, hitno i povoljno" – rekao je Matić.
13.13 –Sabina Glasovac (SDP) pročitala je naslove u medijima o obiteljskom nasilju. Rekla je da je svakih 15 minuta u Hrvatskoj jedna žena žrtva nasilja i zlostavljanja.
– Žene žive u mraku, strahu, osjećaju se vrlo često ekonomski ovisne, bespomoćne i trebaju nekakvo svjetlo, poticaj, snagu, da o nasilju progovore i da iz njega izađu – rekla je Glasovac.
Kritizirala je Nadu Murganić, "prpošnu ministricu s blagim osmjehom na licu koja kaže: Tako vam je to u braku".
– Je li vam neugodno zbog izjave vaše ministrice? – pitala je Glasovac premijera.
Plenković je rekao da osuđuje svako nasilje, a pogotovo nad ženama.
– Već sam kazao da ta izjava nije bila ni najsretnija niti najspretnija, ministrica se o toj izjavi očitovala samo nekoliko sati nakon što se to dogodilo. Ako netko ima empatije i razumijevanja, onda je to ministrica Murganić i ona bi bila zadnja osoba, po svojem habitusu, koja bi na bilo koji način insinuirala toleriranje nasilja u obitelji – rekao je Plenković dodajući da je HDZ u osudi otišao tako daleko da je župana Alojza Tomaševića izbacio iz stranke.
Naglasio je Plenković i da se Istanbulska konvencija radila krajem prošlog desetljeća, za vrijeme HDZ-ove Vlade, te da su u njoj sudjelovali stručnjaci iz Ministarstva vanjskih poslova.
– SDP-ova Vlada je tu istu konvenciju potpisala. Imala je dvije godine da je uputi u proces ratifikacije, to nije napravila. Nije mi poznato zašto – rekao je Plenković.
Sabina Glasovac rekla je da Tomašević ne bi mogao postati župan bez podrške HDZ-a te da se tada već u Požegi pričalo o zlostavljanju njegove supruge. Poručila je da je izjavom Nade Murganić, iako je možda bila nespretna, "opaljen šamar svim zlostavljanim ženama u Hrvatskoj".
13.00 – Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) pitao je Plenkovića o arbitraži sa Slovenijom i o incidentima u Savudrijskoj vali. Rekao je da je arbitražni proces bio kontaminiran podmuklom prijevarom i da je tu priča trebala završiti.
– Nalazimo se u situaciji da se držimo odluke Sabora da ne prihvaćamo arbitražu, međutim, Juncker i EU stali su načelno na stranu Slovenije – rekao je Sinčić, pitajući Plenkovića hoće li popustiti pod pritiskom Bruxellesa i Slovenija i dozvoliti im da uzmu ono što nikad nije bilo njihovo.
– Ovo ste izrecitirali kao netko tko je pratio priču od 2015. do 2017. Pretpostavljam da pratite i aktivnosti Vlade. Vlada se u ovoj situaciji ponaša izvanredno odgovorno, zrelo, racionalno, staloženo... Nije uvijek bilo ozračje u hrvatskoj javnosti i medijima ovako smireno na ovu temu kao što je ovaj put – rekao je Plenković, dodajući da je to bitno pogotovo za Sinčića koji, kako je rekao, priziva dolazak mornarice u Savudrijsku valu.
– Stvari stoje tako da su pregovori o u članstvu u EU bili blokirani. I tada smo vrlo jasno argumentirali da je pitanje granica pitanje međunarodnog prava, ali samo po sebi nije pitanje pravne stečevine EU. Međutim, tada, da bi se pregovori odblokirali, išli smo u arbitražni sporazum – rekao je Plenković, dodajući da je Slovenija nedopustivo prekršila arbitražni postupak te da je to i njihova pozicija prema EK.
Plenković je također rekao da EK nije stao na stranu Slovenije, kao što tvrdi Sinčić.
Sinčić je izrazio dvojbu da će Hrvatska ostati pri svom stavu te je poručio da se Živi zid zalaže za mir.
– Znam da bi vam smetala naša mornarica, ali vam ne smeta da slovenski vojnici brane nešto što nije njihovo, a to je Sveta Gera – rekao je Sinčić, ističući kako hrvatski ribari snose posljedice.
12.46 – Mario Habek (SDP) pitao je Plenkovića hoće li održati obećanje i smanjiti PDV.
– Da. I što ćemo sad? – odgovorio je Plenković.
Habek je izrazio nadu da će Plenković shvatiti da je potez povećanja PDV-a ugostiteljima bio pogrešan.
12.45 –Branimir Glavaš (HDSSB) pitao je ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić o tome što je Hrvatska u zadnjih 20 godina poduzela u rješavanju pitanja granice sa Srbijom.
– Načelno, stajalište RH prema svim otvorenim graničnim pitanjima je isto. Kao što je utvrdila arbitražna komisija Badintera, katastarske granice republika bivše države postale su međunarodne granice – rekla je Pejčinović Burić.
– Što se nas tiče, institucionalno smo spremni i voljni riješiti ovo pitanje bilateralno i to je za nas uvijek prvi odabir – rekla je ministrica, dodajući da je drugi izbor Međunarodni sud u Haagu.
Glavaš je izrazio nadu da neće proći još 20 godina da se riješi spor.
12.30 – Domagoj Hajduković (SDP) upitao je Plenkovića koordiniraju li se Vlada i predsjednica RH u vanjskoj politici, na što je premijer odgovorio potvrdno. Hajduković je rekao da Hrvati napuštaju BiH zbog HDZ-ove politike prema toj zemlji.
– Kako ste ispraznili BiH, tako sad praznite Hrvatsku – rekao je Hajduković.
– Dok mi ovdje raspravljamo, jedan autobus Hrvata već odlazi iz Hrvatske – dodao je.
12.28 – Bojan Glavašević (SDP) smatra da Plenković nije u pravu kada u odgovoru Bernardiću kaže da je stanje sa slobodom medija sjajno. Pitao je Plenkovića je li razgovarao s ministrom branitelja Tomom Medveda zbog navodnog traženja od HRT-a da ne emitira film.
Plenković je rekao da živimo u demokraciji i da Facebook ne kontrolira Vlada.
– HRT ima, siguran sam, u logici javnog servisa i obvezu da hrvatskoj javnosti prikazuje i filmove koji su hrvatske produkcije. Kakav je sadržaj tih filmova? Nije to na bilo kojem ministru, a kamoli Vladi da odlučuje – rekao je Plenković, dodajući da Vlada neće imati ni primisli da se bavi uređivačkom politikom, a kamoli nečim što spada u igrani program.
Glavašević je rekao da je uvjet za rješavanje problema priznanje da problem postoji.
– Vi kažete da ste otvoreni za razgovor, ali novinarima govorite da djeluju hibridno. To nije otvorenost, predsjedniče – reagirao je Glavašević.
12.17 – Miro Bulj (Most) pitao je Plenkovića što je poduzeo po pitanju državne revizije u Brodosplitu i je li informiran o tamošnjim problemima.
– Četiri revizije dokazale su i dale nalog Vladi da postupe po tom nalazu. Ugovor se ne poštiva. Ni organizacijski, trošenje novca nije transparentno. Prijeti nam raspad jedne od najjačih industrijskih grana, jedne od najbitnijih demografskih mjera, a to je opstanak brodogradnje – rekao je Bulj.
– Koje ste mjere poduzeli ili pilatski čekate rješenje EK o Brodosplitu? – pitao je.
Plenković je rekao da je Vlada upoznata sa svim aktivnostima vezano za brodogradilište u Splitu.
– Mi smo u poziciji da jasno komuniciramo sve ono što vlasnik brodogradilišta treba ispuniti. Žao nam je što nema toliko zaposlenika iz Sinja koji odlaze raditi u Split, međutim, to nije proces koji se dogodio preko noći već traje godinama – rekao je Plenković.
Bulj je rekao da se Plenković više bavio TE Peruća i pogodovanjem suprugu ministrice nego Brodosplitom.
– Nije dovoljno doći na Svetog Duju i Sinjsku alku slikati se – rekao je Bulj.
12.06 – Božo Petrov (Most) pitao je Plenkovića je li Vlada primila ponude financijskih savjetnika za otkup udjela u Ini, u kojem će roku Vlada angažirati te savjetnike i u kojem roku će dati preporuke, i koliko će stajati ti savjetnici.
– Točno je, proces koji je bio pozivni natječaj, ali otvoren i za one koji se žele javiti, okončan je prije dva dana. Dobili smo sedam ponuda. U samom natječaju nije fiksno definiran rok. Kada se sve uzme u obzir, odabrat će se najbolji savjetnik. Sve su to ugledne kuće – rekao je Plenković.
Dodao je da je mađarska strana spremna riješiti ovo pitanje brzo i pravično. Rekao je da najava o otkupu udjela još uvijek stoji te da je bitno da ne dođe do povećanja javnog duga, pa očekuju da im savjetnici pruže nekoliko varijanti.
– Naša je ambicija da Ina bude vertikalno integrirana kompanija, da bude snažna kompanija na koju se država može osloniti – rekao je Plenković.
Petrov izrazio nezadovoljstvo odgovorom rekavši i da bi Vlada mogla uskoro biti nazvana Vladom propalih obećanja jer je dosad dala niz obećanja koja su bila "ludom radovanje".
– Afera Agrokor i dalje je afera. Apeliram da situacija s Inom ne postane slučaj kao i sve ove situacije koje sam naveo – rekao je Petrov.
12.00 – Sanja Putica (HDZ) pitala je ministricu kulture Nine Obuljen Koržinek o navodima u priopćenju bivših članova NO-a HRT-a o zataškavanju istine o poslovanju te kuće. Ministrica je rekla da bi bilo dobro da, kada govorimo o HRT-u, puno češće posežemo za činjenicama i podacima, a rjeđe za dojmovima i partikularnim interesima, te da je već odbacila navode iz priopćenja. Rekla je da su članovi NO-a razriješeni jer su u svom djelovanju izašli izvan okvira onoga što propisuje Zakon o HRT-u.
– Potpuno je neutemeljeno da je Vlada u svom mišljenju bilo što pokušala zataškati – rekla je Obuljen Koržinek.
11.40 – Goran Beus Richembergh (GLAS) pitao je ministra zdravstva Milana Kujundžića je li svjestan da je prijedlogom o skupim lijekovima počeo uvoditi nedopustiv princip milosrdnog zdravstva. Kujundžić je rekao da je svuda u svijetu izazov osigurati lijekove svima, posebno nove lijekove, te da se Vlada uspijeva nositi glede solidarnosti, dostupnosti i kvalitete hrvatske medicine.
– Suvremena medicina poskupljuje svake godine i sa svim tim izazovima nose se bogati Izrael, Japan, SAD, pa tako i mi – rekao je Kujundžić, poručujući da hrvatski pacijenti neće biti zakinuti.
Beus Richembergh rekao je da Vlada podilazi interesnim skupinama koje promoviraju najnazadnjačkije ideje čiji biskupi uzimaju za pravo da ovoj Vladi sole pamet, a da narod tretiraju kao guske.
11.33 – Peđa Grbin (SDP) pitao je u kojem je statusu Vladin zahtjev prema EK, odnosno u kojem roku možemo očekivati odgovor Komisije o jamstvu za Uljanik, te koji je plan B, što ako se ne dobije suglasnost Komisije?
Plenković je rekao da je aktualna situacija vezana i za odgovornost uprave.
– Vlada je na temelju svih informacija dala jamstvo za moguće kreditiranje Uljanika. Taj proces se vodi i u kontekstu konzultacija s EK. Ministarstvo gospodarstva u stalnoj je komunikaciji s nadležnom upravom i učinit ćemo sve da se ta jamstva i realiziraju – rekao je Plenković, koji je izrazio uvjerenje da put kombinacije jamstva i strateškog partnera može biti i plan A i plan B.
– Učinit ćemo sve što možemo kako bi se zadržala radna mjesta, kako bi Uljanik bio održivo brodogradilište i nastavio poslovanje s radnim mjestima kojih ima više tisuća i u Puli i u Rijeci. Stoga očekujem da nam EK u najskorijem roku dostavi mišljenje te da se nakon toga krene u realizaciju odluke Vlade od prošlog tjedna – rekao je Plenković.
Grbin je rekao da se slaže u dijelu da ne možemo odricati odgovornost sadašnjoj upravi, ali da to ne znači da Vlada može oprati ruke od odgovornosti.
11.24 – Krešo Beljak (HSS) pitao je ministra državne imovine Gorana Marića može li obrazložiti u kojoj je fazi afera Šmidhen.
– O ovom pitanju nezahvalno je govoriti osim načelno i činjenično jer o ovom predmetu traje mnoštvo sudskih, čak i kaznenih postupaka – rekao je Marić, dodajući da to područje poznaje još iz studentskih dana.
Beljak je rekao da o ovoj aferi jako puno zna i Plenkovićev savjetnik Kapulica.
11.10 – Ministar obrane Damir Krstičević rekao je, odgovarajući na pitanje Josipa Đakića (HDZ) o obrambenoj industriji, da je tijekom posjeta Poljskoj spojio nekoliko hrvatskih tvrtki s poljskima te da vjeruje da će to rezultirati određenim aktivnostima.
– Čovjek je najvažniji dio obrambenog sustava i upravo zbog toga smo predložili izmjene i dopune Zakona o obrani da se fokusiramo na čovjeka, hrvatskog vojnika, pobjedničku Hrvatsku vojsku, poboljšanje standarda, i upravo te izmjene zakona idu u tom smjeru. Vratit ćemo vojnicima sva materijalna prava koja su im bila oduzeta – rekao je Krstičević.
– Hrvatski vojnik je brend i u Hrvatskoj i u svijetu i naša je zadaća i dalje razvijati taj brend – dodao je.
Stevo Culej (HDZ) pitao je u kojoj je fazi projekt digitalizacije arhivskog gradiva iz Domovinskog rata, na što je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved odgovorio da je projekt krenuo u 2017., a provodi se četiri godine. Culej je izrazio nadu da projekt neće završiti kao projekt koji je "s pravom" ukinut – Registar branitelja, koji je, kako je rekao, polučio velike neugodnosti hrvatskim braniteljima.
Siniša Hajdaš Dončić (SDP) istaknuo je problem iseljavanja, rekao je da je mandat premijera Plenkovića obilježen "trajektorijem makro, mezo i mikro uhljeba" te da ga zanima odgovor tko će o njima odlučivati – središnjica HDZ-a u Zagrebu ili županijske organizacije.
Plenković je rekao da smo članica EU i da naši državljani imaju pravo slobode kretanja te da neki to pravo i koriste.
– Naravno da nam ne bi bilo drago da to postane trend odlaska najsposobnijih iz Hrvatske i to tako da to nije dvosmjerno – rekao je Plenković.
Rekao je da su zapošljavanja nužna u nekim segmentima državne uprave.
– Možete koristiti saborsku prigodu da aludirate da su to sve članovi HDZ-a, siguran sam da su baš svi oni članovi jedne stranke, nikako drukčije ne bi mogli dobiti posao, kao što vi to implicirate – rekao je ironično Plenković, dodajući da je cilj da državna uprava bude profesionalna.
Osvrnuo se i na Hajdaš Dončićevu ispriku što nije poslao pitanje unaprijed jer nije dobio mail, rekavši da Arsen Bauk "zna kako se to radi kad ste na vlasti ili niste".
– Je l' tako Arsene... Vidiš kako se on smije. Čitao je Nedjeljnu Dalmaciju kad i ja u to doba pa voli biti duhovit kao čelnik njegove stranke – rekao je Plenković.
10.49 – Zlatko Hasanbegović pitao je Blaženku Divjak o prijedlogu kurikula povijesti koji su povjesničari nazvali, rekao je, promašenim i nepopravljivim. Rekao je da je protupravno izvukla iz naftalina i članove po ideološkom ključu dekretirane Jokić-Budakove stručne skupine te pitao kada će raspisati poziv ili natječaj za novu stručnu skupinu za povijest koja će sastaviti potpuno novi predmetni uputnik.
– Razmislite o formulaciji kada nekoliko stotina stručnjaka profesora, znanstvenika, učitelja, etiketirate na način na koji ih etiketirate. Svi oni radili su na tome i nisu se svrstali ni na koju opciju, ako ništa drugo, zaslužuju da im na tome zahvalite – rekla je Divjak.
Rekla je da je kurikul povijesti dostavljen HAZU-u prošle godine te da su tražili i međunarodnu metodičku recenziju. Istaknula je da je kurikul u skladu s Deklaracijom o Domovinskom ratu.
– Niste odgovorili na moje konkretno pitanje. Vi spominjete recenziju koja je zatražena od HAZU-a. Dakle, vi ste poslali kurikul na recenziju istoj ustanovi čije je znanstveno vijeće već objavilo recenziju svih kurikularnih dokumenata, a čiji sažetak u dvije ključne riječi glasi – neprovedivo i nepopravljivo. Nastavničkim rječnikom: Sjedi, jedan – rekao je Hasanbegović, zatraživši pisani odgovor.
10.33 – Bernardić je rekao da se stranica "Di su pare" nije koristila govorom mržnje. Rekao je da su mladići uhićeni jer su ružno pisali o Plenkoviću te da je Nadzorni odbor HRT-a smijenjen jer je govorio o korupciji na HRT-u.
– Sad idete s prijedlogom zakona, kakti, protiv govora mržnje, da biste cenzurirali društvene mreže. To vam neće proći – rekao je Bernardić.
– Hrvatska je već dobrano u cenzuri, postala je zemlja fake vijesti. Uzimate ljudima jedino što je ostalo, a to je sloboda govora i javne riječi. Budite sigurni, to vam nećemo dopustiti – poručio je.
10.30 – Plenković je odgovorio da ne zna je li Bernardićevo pitanje plod team buildinga ili analitičkog pristupa.
– Što se tiče satire, humora, ironije, ja sam apsolutno za to. Veliki sam pobornik humorističkog pristupa politici i bilo kojem drugom aspektu hrvatskog društva. Imali ste nedavno jednog od trojice osnivača Ferala, gospodina Lucića, koji je preminuo, a oni su još u vrijeme bivšeg režima znali kako na duhovit način pratiti društvene procese. I tada sam kao srednjoškolac pratio podlistak Slobodne Dalmacije – rekao je Plenković.
– Što se tiče aluzije na cenzuru filma, HRT je apsolutno neovisan u odabiru programa – dodao je premijer, što je dočekano smijehom kod SDP-ovaca.
– U Hrvatskoj nema cenzure, svatko ima mogućnost govoriti ono što želi i misli, sukladno zakonskim propisima i odgovornostima. To ne znači da u moderno vrijeme komunikacija treba dopustiti govor mržnje. Naprotiv! – rekao je Plenković, dodajući da će Vlada izići sa zakonskim prijedlogom.
10.27 – Davor Bernardić (SDP) postavio je pitanje premijeru Andreju Plenkoviću o gašenju satiričnih stranica na Facebooku te o filmu Ministarstvo ljubavi.
– Di su pare? Di je Pretjerivač? Di je Ministarstvo ljubavi? – pitao je Bernardić, dodajući da se ne smije zatirati satira.
10.24 – Pero Ćosić (HDZ) postavio je pitanje Martini Dalić o planovima Vlade za tvrtku Đuro Đaković. Dalić je rekla da se iz rada Vlade vidi da se rukovodi gospodarskom dobrobiti pojedinih hrvatskih područja i cjelokupnog gospodarstva.
– Vlada respektira i razumije važnost ĐĐ-a u kontekstu prerađivačke industrije i naravno da razumijemo i važnost ĐĐ-a za Slavonski Brod. Međutim, činjenica je da je trenutačno ĐĐ u jednoj ne baš komotnoj gospodarskoj poziciji koja je rezultat svih procesa u proteklim godinama, a s druge strane posljedica poteškoća s kojima se ĐĐ suočava tražeći svoj položaj na tržištu. Nova uprava ima vrlo jasne instrukcije od države kao dioničara da treba učiniti najveće napore u daljnjim aktivnostima za traženje potencijalnog strateškog partnera, da treba učiniti napore na proširenju tržišta i kvalitete aktivnosti kojima se bavi, proširenju broja kupaca. Također treba učiniti i poduzeti sve mjere u smanjivanju troškova, restrukturiranju i ukupnom povećanju učinkovitosti poslovanja cijele tvrtke – rekla je Dalić poručujući da će država u onoj mjeri u kojoj je dioničar (38 posto) podržati sve aktivnosti na jačanju proizvodnje, povećanju broja partnera i kupaca i traženju strateškog partnera.
10.18 – Boris Milošević (SDSS) postavio je pitanje o potpori za investitore koji ulažu u gospodarski neaktivnu imovinu, što je nazvao hvalevrijednom mjerom. Pitao je odnosi li se ta mjera i na imovinu koja je predmet sukcesije. Potpredsjednica Vlade Martina Dalić rekla je da se zakon odnosi na imovinu u vlasništvu RH te da će o davanju u zakup odlučivati Ministarstvo državne imovine. Milošević je rekao da treba jasno reći da investitori ne mogu steći vlasništvo nad imovinom koja je predmet sukcesije.
10.10 – Kažimir Varda (BM 365) postavio je pitanje ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak o javnoj nabavi i o tome koji je sadržaj edukacije budućih edukatora informatike u školama kad je tek otvoreno e-savjetovanje o kurikulu informatike i koje su njihove kompetencije za rad s djecom 5. i 6. razreda.
– Uvođenje obavezne informatike stvarno je imperativ jer živimo u 21. stoljeću. Država nije ulagala u školsku opremu desetak godina. To su trebali činiti osnivači, neki jesu, neki nisu. To smo dobili kao rezultat upitnika koji smo poslali školama, pokazalo se da dobar dio škola nema uvjete ne samo za uvođenje informatike već i za izvođenje nastave bilo kojeg predmeta koji zahtijeva bilo kakvu opremu i digitalne vještine – rekla je Divjak.
Rekla je i da kurikul donosi ministar i odluka o uvođenju novih kurikula za informatiku na javnoj je raspravi, a propisani su i svi uvjeti koje škole moraju zadovoljavati.
– Sami kurikul dio je kurikula koji su razvijeni još prije u sklopu reforme, jedino što nije bilo predviđeno da u 5. i 6. razredima bude obvezno. U međunarodnoj recenziji dobili smo odgovore i unaprijedili taj kurikul i ugradili ono što je bila napomena, odnosno naša preporuka koju smo dobili od HAZU-a. U ovom trenutku naravno da možemo provoditi edukaciju – rekla je Divjak.
Varda je rekao da ne dovodi u pitanje njezinu nadležnost, ali da je problem kompetencija edukatora.
– Ako je riječ o FER-ovcima ili sličnim strukama, onda nema problema, ali ne znam kako ste ih uopće izabrali, je li bio javni poziv – rekao je Varda.
9.57 – Nezavisni zastupnik iz Mostova kluba Tomislav Žagar postavio je pitanje ministru poljoprivredu Tomislavu Tolušiću zašto se, ako se ukida Agencija za raspolaganje poljoprivrednim zemljištima, napušta i informacijski sustav.
Tolušić je poručio da se u vezi s informacijskim sustavom ne napušta ništa. Rekao je da novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu vraća mehanizme kontrole pri dodjeli.
– Vraćamo domicilnost, raspolaganje domaćim OPG-ovima... – rekao je Tolušić.
9.38 – Sjednica je otvorena himnom i minutom šutnje.
Obzirom da je Bernardić dijelom medijski, a dijelom i samosvani vođa oporbe u hrvatskom saboru, možemo slobodno zaključiti kako će oporbene klupe još dugi niz godina grijati iste ili slične stražnjice.