Hrvatskom saboru u petak će glasovati o brojnim prijedlozima zakona među kojima su oni o inkluzivnom dodatku, o doplatku za djecu te o izmjena četiri zakona o drugom mirovinskom stupu i time završiti redovno jesenko zasjedanje. Najvjerojatnije će se prije Božića održati i izvanredna sjednica na kojoj bi Sabor potvrdio novog ministra gospodarstva i održivog razvoja nakon što je je premijer Andrej Plenković s te dužnosti u utorak smijenio Davora Filipovića.
Filipovićeva smjena uslijedila je nakon što je tjednik Nacional obavio članak u kojem navodi da je njegov posebni savjetnik Jurica Lovrinčević lokalnoj zagrebačkoj televiziji Mreži TV nudio zakup oglasnog prostora od strane većeg broja državnih tvrtki i institucija, a zauzvrat tražio da mu se u povratnoj transakciji isplati polovica predviđenog novca. Tjednik je potom objavio i audio zapis razgovora Lovrinčevića i novinara Mreže TV.
Prijedlogom zakona o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, a objedinit će četiri dosadašnje naknade - osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene. Iznos inkluzivnog dodatka kroz pet kategorija kretat će se mjesečno od 720 eura za prvu, 480 eura za drugu , 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu.
VEZANI ČLANCI
Izmjenama Zakona o doplatku za djecu osnažuje se potpora obiteljima za uzdržavanje i odgoj djece, a dohodovni cenzus povećava sa 70 na 140 posto proračunske osnovice. Radi pravednije raspodjela doplatka, broj cenzusnih grupa povećava se sa sadašnjih tri na pet, te povećava iznos doplatka za korisničke skupine od 30 do 60 eura, s tim da pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje 66 eura.
Broj korisnika bi se udvostručio, sa 126 tisuća, koliko ih je prosječno bilo lani na 271 tisuću, a umjesto 247 tisuća djece, u idućoj godini doplatkom bi ih bilo obuhvaćeno 511 tisuća.
Izmjenama četiri zakona o drugom mirovinskom stupu cilj je jačanje drugog i trećeg stupa i povećanje prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima. Riječ je o izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima te o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Mini mirovinska reforma, uz ostalo propisuje obveze ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s garancijom povrata, a koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo.
