Ovo je početak nevjerojatno dobre i pozitivne priče iz Hrvatske u kojoj je u glavnoj ulozi jedan viseći most. I to ne bilo koji, nego prvi pješački viseći most u zemlji koji će s rasponom od 462,5 metara biti drugi najduži u Europi, a treći u svijetu. Premostit će prekrasni kanjon rijeke Krke i prema procjenama privući između 100.000 i 200.000 turista, a projektiraju ga dva mlada i perspektivna magistra inženjera građevine Hrvoje Vukić i Hrvoje Cota. Nevjerojatan je, ali istinit projekt koji je prošlog tjedna javnosti predstavila javna ustanova Nacionalni park Krka kada je objavila prvo idejno rješenje za novi most. A s obzirom na njegov impozantan izgled, ne čudi što je odmah izazvao velik interes u javnosti.
Impresivno zdanje nalazit će se na još ljepšoj lokaciji, a plan je da povezuje Nečven i Trošenj, dvije srednjovjekovne utvrde bogate povijesti koje sada pomalo zaboravljeno stoje na vrhu kanjona gornjeg toka rijeke Krke. Prvu su prije više od četiri stoljeća kontrolirali Nelipići, a drugu Šubići, dvije suparničke hrvatske plemićke obitelji koje su na tim lokacijama nadzirale strateški važan dio rijeke. Povijesni podaci otkrivaju da je nekada čak postojao most na toj lokaciji, ali je srušen u ratu. Novi moderan most koji bi trebao biti sagrađen na atraktivnoj lokaciji gdje su se davno vodile krvave bitke trebao bi biti peto mjesto na kojem će rijeka Krka biti premošćena, nakon ulaza u Knin, nedaleko od izvora podno Krčića, preko voda Brljana te na Roškome slapu.
Pogledajte video mosta:
Nimalo jednostavno napraviti
Utvrde Nečven i Trošenj lokacije su na kojima je javna ustanova NP Krka dugo imala želju graditi most, no trebalo je pronaći odgovarajuće partnere. “Sudbonosni” susret između vodstva nacionalnog parka i skupine projektanata s istom idejom dogodio se 2017. kada su udareni temelji suradnje. Nije trebalo proći dugo da počne izrada idejnog rješenja za što su odabrani Hrvoje Vukić i Hrvoje Cota.
– Ne postoji puno ljudi koji mogu to napraviti, a mi se unutar struke svi većinom poznajemo. Tako da su se i čelni ljudi ovog projekta odmah sjetili nas te nam ponudili da radimo kao projektanti suradnici na projektu – kažu Vukić i Cota koje je odmah privukao novi izazov, no čak se i njima na početku ideja činila nestvarnom.
– Svjesni smo da cijeli projekt zvuči pomalo nevjerojatno, i mi smo bili skeptični kada smo čuli za njega. Mislili smo da će ljudi odmahnuti rukom i nasmijati se kada vide koliko smo mladi i da će nam reći: “Vi da radite most, ma nemojte nas zezati” – priznaju Vukić i Cota. Iako im je ovo prvi viseći most koji projektiraju, stručnosti i samopouzdanja im ne nedostaje.
Malo ljuljanje
– Viseći most čini se kao nešto zastrašujuće, no ja uvijek kažem da je to samo konstrukcija, bez obzira na to koja joj je svrha ili namjena. Meni je svejedno projektiram li most, zgradu ili nešto treće, treba samo poznavati pravila konstrukcije, logiku oblikovanja i tijek sila – ističe Hrvoje Vukić, magistar inženjer građevine koji se specijalizirao upravo na konstruktorskom usmjerenju. Značajno iskustvo stekao je kada je od 2010. do 2014. radio u projektnom uredu Radionica statike te je, među ostalim, sudjelovao i u projektiranju zagrebačkih nebodera u Strojarskoj. Potom se vratio predavati na fakultet gdje radi kao asistent, a studentima drži vježbe baš iz nosivih konstrukcija. Uči ih kako raditi modele mostova i zgrada te osnovne proračune o njima. Onim puno kompleksnijim bavio se pri izračunu za viseći most.
– Čim smo se uključili u projekt, obišli smo lokaciju i vidjeli o kakvom je terenu riječ, a najvažnije nam je bilo utvrditi raspon, odnosno tu razdaljinu koju mi konstrukcijom želimo prevaliti. To je uvijek izazov za projektanta, a tek se onda kreće u razradu forme, oblika i konstrukcije – ističu Vukić i Cota.
Na kraju je ispalo da će most biti dugačak gotovo pola kilometra, a dvije utvrde koje će povezivati nalaze se na 220, odnosno 233 metra nadmorske visine. Budući da most “visi”, to će mu biti dvije najviše točke, a na sredini će visjeti 140 metara iznad rijeke. Bit će širok 160 centimetara, a u jednom će trenutku na njemu moći biti tisuću ljudi.
– Ograničenje nije tu zbog nosivosti jer most može primiti i puno veću težinu, no broj ljudi NP Krka morat će ograničiti zbog prohodnosti. Nema smisla da se na njemu stvara gužva – objašnjavaju projektanti koji na pitanje koje vjerojatno najviše zanima većinu, a glasi “hoće li se most ljuljati”, odgovaraju diplomatski.
– Neće se ljuljati kao stari viseći mostovi koje ljudi možda na prvu zamišljaju, ali ipak će biti “fleksibilan” – ističe Vukić te objašnjava da je procijenjeni bočni pomak 20-ak centimetara.
– Most ima nosive kabele, ali i dva bočna užeta koji minimaliziraju trešnju, vibracije i vertikalne pomake – dodaje Cota. Most se, dakle, neće ljuljati ni “skakutati”, ali definitivno neće biti mačji kašalj proći cijelom njegovom dužinom, posebice onima koji se boje visine. Situaciju će dodatno zakomplicirati prozirni pod koji se planira na jednom dijelu mosta s obzirom na to da je zamišljeno da most ima i funkciju vidikovca.
– On nije vidljiv na trenutačnim fotografijama jer su one samo idejno rješenje koje je bilo potrebno napraviti da bi se uopće moglo od nadležnih institucija tražiti zeleno svjetlo. Sada kad su dobiveni posebni uvjeti, ide se u izradu idejnog projekta na temelju kojeg će se tražiti lokacijska dozvola – objašnjavaju Vukić i Cota. Konačan izgled mosta, dakle, još nije sasvim definiran, ali njegov je okvirni izgled osmišljen.
– Njegova konstrukcija zapravo je formirala njegov izgled, a najvažnije nam je bilo držati se ideje da se očuva vizualni identitet krajolika. Cilj je zapravo da most bude što manje uočljiv, da ne bude šaka u oko prirodi – objašnjavaju te dodaju da je to razlog što noću neće biti osvijetljen.
Elementi koje još treba definirati su hoće li pod biti drven, hoće li na prozirnom dijelu biti od čelične mreže ili potpuno proziran, koliko će biti visoka ograda... Tek kada se sve to odluči, krenut će se u potragu za izvođačem radova koji će most napraviti.
– Tko god to bude radio, neće imati jednostavan posao. Viseći mostovi rade se tako da se prvo dvije strane moraju povezati s dva osnovna kabela. Ovisno o terenu i troškovima, postoji nekoliko načina kako to učiniti, primjerice helikopterom ili prebacivanjem sidra s jedne na drugu stranu. S obzirom na stijene u kanjonu, vjerojatno će se ići na varijantu helikoptera – ističu Vukić i Cota te dodaju da će na mostu potom morati raditi radnici-alpinisti, posebno obučeni za rad na visinama. Glavni elementi mosta bit će užad od visokovrijednog čelika, uključujući četiri gornja i dva donja nosiva užeta te dva bočna stabilizatora. Ukupna dužina im je oko 4880 metara, a teže više od sto tona.
Još općina želi most
Budući da se ovim kompliciranim poslom bavi svega nekoliko izvođača i projektnih ureda u svijetu, iskustvo inozemnih kolega hrvatskim je projektantima bilo od ključne važnosti pri izradi projektnog rješenja. Kontaktirali su tri biroa koja su već radila mostove u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj.
– Posebno vrijedne podatke dala nam je tvrtka Lauber AG iz Švicarske, čiji konstruktivni sustav nosivih užadi za pješačke viseće mostove, poznat pod nazivom SWISSROPE, obilježava cijeli niz takvih mostova, pa tako i trenutačni svjetski rekord, 494 metra dugačak most “Charles Kuonen” pokraj Rande u Švicarskoj. Otvoren je u srpnju 2017. kao dio poznatog planinarskog puta “Europa” koji na nadmorskoj visini između 1600 i 2200 metara povezuje Grächen i Zermatt – kažu Vukić i Cota, koji su detaljno proučili sve najvažnije svjetske viseće mostove. Most Highline 179 kod Reuttea u Austriji i sami su posjetili, a posebno ih impresionira pješački viseći most u Kini, otvoren u prosincu 2017. On predstavlja pravi adrenalinski šok, ima stakleni pješački hodnik dug 488 metara te se smatra najdužim staklenim mostom na svijetu.
– Ovakvi su mostovi apsolutni hit u svijetu te su iznimno dobro turistički posjećeni. Tako, primjerice, Highline 179 ima 300.000 posjetitelja godišnje, a most Geierlay, koji se smatra najljepšim u Njemačkoj, u dvije je godine posjetilo 500.000 ljudi, dok je prije njegova otvaranja broj posjetitelja na toj lokaciji bio izrazio mali – ističe Cota, a Vukić dodaje da se istom turističkom bumu nadaju i čelnici općina Promina, koja se nalazi na lijevoj strani Krke, te općine Kistanje, na desnoj obali rijeke. One će zapravo “dijeliti” most.
– Oni su dosad imali neznatan broj posjetitelja godišnje tako da su brojke koje se sada predviđaju za njih potpuno nevjerojatne i to će pokrenuti i puno drugog sadržaja – ističe Vukić, a da most ima potencijal gospodarskog oživljavanja cijelog područja južno od Knina, ne kriju ni u NP-u Krka.
– Siguran sam da je ovaj pješački most kruna ulaganja u projekte koji gornji tok Krke čine atraktivnim i potiču njegov razvoj. On će predstavljati onu točku preokreta nakon koje će razvitak područja Promine i Kistanja, ali i gradova Drniša i Knina te općine Ervenik, zasigurno dobiti novi tempo – rekao je ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Krka Krešimir Šakić na predstavljanju projekta, a iz općina su poručili da će im se otvoriti nove prilike za ruralni turizam i produljenje sezone te da već planiraju tisuću novih ležajeva. Da je viseći most pokrenuo pravu lavinu u Hrvatskoj, priznaju i mladi projektanti.
– Naravno da ima još lokacija koje imaju potencijala za viseći most. Otkako smo s ovim projektom izašli u javnost, već nam se javio gradonačelnik jednog grada koji također želi graditi viseći most, doduše, nešto manji – kažu Vukić i Cota, koji detalje budućih projekata ipak još kriju. No zaključuju da most iznad Krke zasigurno otvara nove mogućnosti.
– Eto, on je jedan od dokaza da se i u Hrvatskoj mogu raditi zanimljivi projekti. Nema toga što naši inženjeri ne mogu ili ne znaju napraviti. Pa mi imamo znanje i možemo primjetiti kako naši inženjeri mogu pronaći posao bilo gdje u svijetu. Znamo reći da je znanje konstruktora primjenjivo svugdje jer gravitacija svuda isto funkcionira. Ali lijepo je kada se naš talent prepozna ovdje i kada nam se da prilika. Kad bi barem bilo potrebe za što više ovakvih projekata i kad bi ih imao tko financirati – zaključuju.
Pogledajte i galeriju gradilišta Pelješkog mosta:
Kinezi znaju napraviti most i treba im dati da grade !