Glavni cilj nam je stvoriti zajednički sustav za nadzor mora. Održivost je aktualna tema na europskoj i nacionalnim razinama, a ujedno i tema budućnosti. Promjena sustava i suradnja svih dionika kroz inovacije za očuvanje okoliša smanjit će onečišćenje, a pritom je ključna suradnja javnog i privatnog sektora – kazao je generalni tajnik Unije gospodarskih komora regije Veneto Roberto Crosta na okruglom stolu Unije (Unioncamere del Veneto) i HGK u okviru projekta InnovaMare.
Projekt je osmišljen kako bi se razvio i uspostavio model inovacijskog ekosustava na području podvodne robotike i senzorike za potrebe kontrole i nadzora onečišćenja u Jadranskom moru. Ranjivost morskih staništa i uloga plave ekonomije prepoznata je i u politikama EU-a.
Vedran Nikolić iz Glavne uprave za okoliš EK i Eleni Hatziyanni iz Glavne uprave EK za pomorstvo i ribarstvo upozorili su da su morska staništa vrlo složeni i krhki ekosustavi, osjetljivi na zagađenje, pretjerani ribolov i druge ljudske aktivnosti koje ometaju njihovu održivost. Nikolić je pojasnio da 81% staništa i 63% vrsta u europskim staništima nisu u dobrom stanju, a još je gore u morskim staništima, naročito u Mediteranu.
– To jasno pokazuje da smo u krizi bioraznolikosti, odnosno u klimatskoj krizi koja traži hitno djelovanje. Time se bavi EU Strategija o bioraznolikosti do 2030. koja je i jedan od stupova europskog Green Deala. Glavni ciljevi su zaštita 30% mora i stroga zaštita barem trećine pomorskih staništa. Trenutno je samo 6% strogo zaštićenih područja Jadrana, većinom s hrvatske strane, ali taj postotak mora rasti barem za pet puta kako bi ostvarili zacrtane ciljeve. Ne zanima nas zaštita koja je mrtvo slovo na papiru, već praksa, a za to će nam trebati inovacije i nove tehnologije. Imamo ambiciozne planove i za njihovu realizaciju i trebat će nam suradnja svih uključenih strana – poručio je Nikolić.
Hatziyanni je dodala da bi razvoj novih tehnologija Hrvatskoj mogao donijeti rast udjela plavog gospodarstva u BDV-u zemlje s 10-ak na 18%.
