Dubina demografske krize u Hrvatskoj je takva da mjere poput potpora za novorođenčad, sufinanciranja vrtića, besplatnih udžbenika, stipendija i sufinanciranja kupnje nekretnine ne ostvaruju pozitivne učinke, jer je to samo dio mjera koje bi se trebale primjenjivati. Trend iseljavanja ne posustaje. Stručnjaci upozoravaju da demografskim propadanjem nije pogođena samo Slavonija, nego i većina brdsko-planinskih područja, Banovina, Lika, pa i u zaleđe primorskih županija. To su prostori koji su iz godine u godinu sve prazniji.
Trend smanjivanja broja rođenih je evindentan. U Hrvatskoj se danas na godišnjoj razini rađa manje od 36 tisuća djece, a do prije 35 godina bilo ih je 55-60 tisuća. Demografske rupe ne mogu nadomjestiti ni doseljenici iz zemalja regije kao ni oni iz egzotičnih destinacija poput Nepala, Filipina, Indije. Hrvatska, jednostavno, izumire. Što država čini da prekine ili barem ublaži ove negativne trendove?
'Samo radikalne mjere ublažit će iseljavanje i pad broja stanovnika'
S jučerašnje sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske poručeno je da je Vlada već uvela brojne mjere usmjerene prema mladima, a najnovija je ona da će majke za svako rođeno dijete pri odlasku u mirovinu dobiti još godinu dana radnog staža. Kako je istaknuto, demografski su izazovi u svim članicama EU drugačiji, no svima je zajedničko starenje i nedostatak radno sposobnog stanovništva. Trend iseljavanja Hrvata, uglavnom u druge članice EU, prisutan je već godinama, a tom izazovu treba se oduprijeti dizanjem kvalitete života.
POVEZANI ČLANCI:
- Tema demografske revitalizacije po meni predstavlja glavni prioritet hrvatskog naroda, hrvatskog društva, svih mogućih politika i institucija u godinama koje su pred nama. Moramo zaustaviti negativne trendove i onda ih malo po malo nastojati kombinacijom različitih politika i demografskih mjera, imigracijskom politikom i stambenom politikom, a prije svega društvenim optimizmom, dovesti u povoljniju situaciju nego što je sada – rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Udruge mladih već duže vrijeme upozoravaju kako u Hrvatskoj ne postoji istinska politička volja za dosljednu politiku demografske revitalizacije. Smatraju kako mjere koje je donijela Vlada nisu dovoljne i kako treba što prije usvojiti cjelovit strateški dokument koji će definirati ciljeve demografske politike u idućih 10 godina, odnosno do 2033. godine. Što na to kažu u Vijeću?
Prema riječima Željke Josić, državne tajnice Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, jedan od ciljeva strategije je ublažiti pad broja stanovnika. - U Hrvatskoj 2033. godine želimo stvoriti povoljne uvjete za sve naše obitelji. Ono što nam je danas bitno i što znamo da moramo imati je kvalitetan sustav privlačenja ljudskih resursa i značajno dobru i učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo. I ono ponovno što nam se ponavlja, smanjenje regionalnih nejednakosti - rekla je Josić.
Nužna cjelovita strategija
Istraživanje Svjetskog saveza mladih Hrvatska pokazalo je da više 70 posto mladih od 18 do 30 godina razmišlja o odlasku iz domovine, a kao razloge uglavnom navode nedostatak odgovarajućeg posla, loše radne uvjete, visinu plaće i neriješeno stambeno pitanje. Istraživanje je, također, pokazalo da se više od trećine mladih koji žive u ruralnim i udaljenim krajevima namjerava iseliti u iduće tri godine, a gotovo 80 posto onih koji žive izvan mjesta prebivališta ne namjerava se vratiti ili nisu sigurni u povratak.
Demograf Dražen Živić nedavno je upozorio da Hrvatskoj treba radikalan preokret, od ekonomskog razvoja koji će poticati zapošljavanje domaćeg stanovništva do stvaranja gospodarskih i društvenih preduvjeta koji će omogućiti da se ljudi vrate ili da manje odlaze.
VIDEO Rušenje u Paromlinskoj ulici u osjetljivoj fazi
Kako to da niste spomenuli senzacionalan uspjeh AP-ove mjere "Biram Hrvatsku!"? Unazad par godina sva demografska revitalizacija svela se na useljavanje migranata. I tako će i ostati.