Vinko Puljić

Sarajevski Božić ljepši od bečkog

'Puljic_pxl'
''
25.12.2010.
u 12:27

Nije lako oduprijeti se komercijalizaciji Božića, ali bez Isusa Božić nema smisla

Raseljena i ranjena ranama rata, koje još nisu zacijelile, Katolička crkva u Bosni i Hercegovini i ovaj Božić dočekuje u drukčijem ozračju od onoga u europskim zemljama. O Božiću u Sarajevu razgovarali smo s kardinalom Vinkom Puljićem, nadbiskupom vrhbosanskim.

O čemu razmišljate u ovo božićno je vrijeme?

Posebno sam razmišljao kako bi se to divno otajstvo, izvor radosti, prenijelo vjernicima da svoju vjeru produbljuju. Zato sam uputio poslanicu naslovivši je citatom iz Ivanova Evanđelja "I Riječ tijelom postade i nastani se među nama". Time sam preokupiran, što razumski mogu prihvatiti samo kao čin vjere. Pred tom tajnom mogu se klanjati, diviti se i radovati se te zahvalan biti da nam je Bog tako blizak postao, jedan od nas. U tome posebno želim pomoći čovjeku da prepozna svoje dostojanstvo jer nas Isus uzdiže na dostojanstvo Djeteta Božjeg. Ono što je grijeh srušio, Krist svojim dolaskom vraća. On se rađa u našoj stvarnosti. Zato razmišljam kako bih kao vjernik ovu stvarnost promatrao iz Božje blizine, koja se dogodila po rođenju Isusa.

A što je s komercijalizacijom Božića, kojoj smo tako žestoko izloženi?

Često se čuje kako u tom komercijalizmu nema Isusa. Nema Božića bez Isusa. Taj agresivni relativizam sve čini da Boga izgura iz čovjekove misli i preokupira mu duh da ne počne tražiti Boga. Nije se lako oduprijeti tom agresivizmu, koji je zahvatio sva područja javnog života. Ako čovjek želi koju duhovnu ili moralnu dimenziju unijeti, vrlo često doživi posljedice totalitarizma sekularnog duha.

Kakva je razlika između Božića u Sarajevu i, na primjer, Božića u Zagrebu ili Beču?

Koliko god se govori o brojnim problemima u Sarajevu i u BiH, mi još imamo mjesta da se događa Isus u središtu slavlja Božića. Nije u javnom komercijalizmu, ali je zato Bog bliži čovjeku u trpljenju. Bog se malenima objavljuje. U svojoj malenosti doživljavamo Božju blizinu. Materijalno smo skromniji, ali zato ima više mjesta za srce u kojem je radost Božića i to srce unosi radost u zajedništvo vjernika. Ovo ozračje našeg Božića ne bih zamijenio ozračjem tih velikih gradova.

Popušta li Crkva pred svojatanjem toga blagdana u smislu da je on postao općenarodni praznik, a zaboravlja se njegova bit da je Bog odlučio postati čovjekom?

Kao što se Isus rodio u ljudskoj stvarnosti, tako i Crkva mora vršiti poslanje navješćivanja i pribivanja Isusa i u ovakvoj stvarnosti. Ne može Crkva utjecati na politiku, koja je vrlo vidljiva kako zrači sekularizmom i materijalizmom, ni na medije, koji samo traže što golica znatiželju, kako bi imali što bolju prođu, ali zato čini da svaki čovjek osobno doživi susret sa živim Bogom, koji se rodio radi čovjeka. Tu je bit poslanja da čovjek susretne Boga i da Bog uzme u njegovu životu prvo mjesto.

Što to zapravo znači da je Bog odlučio postati čovjekom, i to baš siromašan, u jaslama, kao izbjeglica...

To je baš ta prelijepa tajna Božjeg približavanja čovjeku. On postaje po rođenju Isusa mali radi malog čovjeka. Bog se malenima objavljuje. Oholica nije u stanju Boga doživjeti jer u njegovu srcu nema mjesta za Boga. Oni koji trpe, zapravo su otvoreni Bogu, koji je sišao da s čovjekom trpi. Zato tko god Boga traži, sigurno će ga naći, ako nađe sebe, prizna svoju jadnost i bijedu, i tako oslobodi srce da može imati u sebi mjesta za Boga, koji se rodio "radi nas ljudi i radi našega spasenja".

Papa Benedikt XVI. u Hrvatsku dolazi ističući brigu za obitelj?

Svakako je najavljeni Papin dolazak povezan uz obitelj. Zato se radujem da hrvatska država, a i hrvatski narod, znadne vrednovati to sveto ognjište braka i obitelji te tu vrijednost unese u ujedinjenu Europu. Želim da budemo energični u čuvanju obitelji i tako čuvamo budućnost svojega naroda. Neće naš hrvatski narod sačuvati ni politika ni ekonomija, iako je i to potrebno, nego obitelj koja se ne boji života. Bit je iz vjere živjeti i vrijednosti vjere ugrađivati u gnijezdo čovječanstva, a to je obitelj.

Molio bih vas da čitateljima Večernjeg lista, i u BiH, i u Hrvatskoj, i cijelom svijetu, čestitate Božić.

Ovih dana dobio sam nekoliko čestitaka bez potpisa – umjesto potpisa pisalo je na njima samo "Čitatelj 'Večernjeg lista'". Pravo je da ja i njima, kao i svim čitateljima "Večernjeg lista", poručim: otvorite vrata srca, obitelji i našeg naroda Kristu. Ne bojmo se Njegova Rođenja. Neka On istinski bude na prvom mjestu u našim mišljenjima i odlučivanjima. U tom duhu neka vam je čestit Božić i na dobro vam došlo Isusovo porođenje te u novoj godini, 2011., neka vas prati Njegov blagoslov.

Cijeli intervju s kardinalom Puljićem pročitajte u Božićnom trobroju Večernjeg lista

Ključne riječi

Komentara 18

PI
pietrogross
13:06 25.12.2010.

gospodo,covjek ne zivi samo od kruha i vina,vec ima i drugih stvari,samo nisam siguran koliko su one u sarajevu dostupnije nego u becu ili negdje drugdje.

OB
-obrisani-
13:26 25.12.2010.

Tačno je da bez para, a ne bez Hristosa, nema Božića. A ko je za to kriv? pa evo daću jedan smer za razmišljanje: onaj ko je svojevremeno od Božića napravio veći praznik nego što je to Uskrs, uradio je to iz komercijalnih razloga. Danas se ne vredi posipati pepelom po glavi. Smanjiti božićno slavlje na najmanju moguću meru zato da bi se istaklo da je najveći hrišćanski praznik Uskrs, pa da počnemo \"ljubav od početka\".

KA
karambita
12:48 25.12.2010.

E moj kardinale, bez para Bozic nema smisla.....koji Isus koji bakraci, kad je netko kruha gladan a na zalost ima i takovih, pricati pricu o Isusu, ma dajte molim vas.....narod hoce posla i kruha, a gdje ima toga ima i Isusa.....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije