Od njih 63 čije su prijave bile pravovaljane, saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav danas je pet i pol sati saslušavao prvih 11 kandidata i kandidatkinja za suce i sutkinje Ustavnog suda. Članovi Odbora mahom su svima postavljali ista pitanja na koja su neki od kandidata i kandidatkinja odgovarali jasno i precizno, dok su neki uzvraćali uopćavanjima. Domagoj Sivrić je kazao da predsjednik Ustavnog suda upravlja tim sudom te ima pravo sudske spise i predmete dodjeljivati kako smatra da je najbolje i onim sucima za koje smatra da će ih najbolje moći riješiti.
K tome, ustvrdio je da ne vidi kakve poluge ima predsjednik države da bi se uopće mogao baviti vanjskom politikom pa se, kako reče, predsjednik u to više ne bi trebao petljati. Zabranu okupljanja na Markovu trgu ocijenio je "možda malo pretjeranom", a izjavu predsjednika Zorana Milanovića da Ustavni sud treba ukinuti proglasio je "dnom dna". Ustavni sudac kojem je istekao mandat, Branko Brkić, ustvrdio je da nikada nije bio izložen nikakvom političkom pritisku, da bi trebalo reformirati način rada Ustavnog suda, da su odluke toga suda kvalitetne, ali da do "krešenda" dolazi samo kad se postavljaju svjetonazorska pitanja.
Dodao je i to da kada bi se sjednice Ustavnog suda javno prenosile nitko od sudaca ne bi mogao "baš posve slobodno iznijeti svoje mišljenje". Marina Zagorec posebno bi se zalagala za zaštitu ljudskih prava, osobito djece i zlostavljanih žena, kao i beskućnika za koje država mora skrbiti. Marko Čičković nije za ukidanje Ustavnog suda jer ga smatra jamcem ustavno pravnog poretka Republike Hrvatske, i zato bi ga još i ojačao. Lošom smatra duljinu trajanja postupaka, za što krivi i državu koja je "proizvela veliki broj sporova". Davorin Ivanjek založio se za dodjeljivanje predmeta ustavnim sucima na ravnomjeran i anoniman način, a u slučaju slapp tužbi protiv novinara smatra da Ustavni sud treba stati na stranu medija onda kada se brani javni interes, dok je javnim osobama poručio da moraju biti spremne na kritiku.
POVEZANI ČLANCI:
Založio se i da sjednice Ustavnog suda budu javne kako bi građani znali kako tko o sudaca glasa te da istospolni parovi koji su sklopili životno partnerstvo imaju ista prava kao i oni koji su u braku. Senad Bajramović kazao je kako je Ustavni sud, s obzirom na postojeće ovlasti, bio prepasivan, pogotovo u korištenju posebne, izdvojene ovlasti "koja je važnija nego što se misli, a uključuje praćenje ustavnosti i izvještavanje Sabora". Smatra da ljudskost i humanizam uvijek trebaju biti prioritet države. Po pitanju izdvojenih mišljenja sudaca, Zoran Vujasin misli da smo, ako svi budemo mislili jednako, u opasnom pomanjkanju demokracije pa su zato izdvojena sudačka mišljenja za njega nešto posve normalno, ali ne vidi smisao u tome da se ta izdvojena mišljenja onda javno objavljuju. Ipak, ne vidi nijedan razlog zašto mediji ne bi bili prisutni sjednicama i raspravama Ustavnog suda.
Zlatko Ćesić bio je protiv slapp tužbi, odnosno za slobodu govora medija, uz uvjet da mediji iznose utemeljene i provjerene informacije, te je ocijenio kako je po pitanju krojenja izbornih jedinica Ustavni sud trebao davno prije reagirati, a ako je oko nekih odluka potrebna suglasnost predsjednika države onda to, istaknuo je, treba poštovati. Robert Travaš također smatra da je nasumična dodjela predmeta ustavnim sucima dobra metoda jer "ustavni sudac mora moći odlučiti u svakom predmetu koji mu je dodijeljen". Protiv je podnošenja slapp tužbi i smatra da Ustavni sud treba biti proaktivniji. Na pitanje vezano uz SMS poruke između Ivana Turudića i Josipe Rimac nije se precizno izjasnio.
Vedran Ceranić, kao predstavnik mlađe generacije, kazao je pak da Ustavni sud najprije treba uvesti u sustav e-komunikacije, a predložio bi Saboru i "minijaturnu promjenu Ustavnog zakona da se odobre prijenosi sjednica Ustavnog suda, a ne da o tome odlučuje predsjednik Ustavnog suda". Po pitanju pobačaja smatra da žena ima pravo sa svojim tijelom raditi što hoće, iako pobačaj smatra najkompliciranijim etičkim, pravnim i ljudskim pitanjem u povijesti civilizacije, kao i tragedijom za sve sudionike. Kazao je i to da je sadašnjih 13 sudaca Ustavnog suda dovoljno da odrade sav posao koji se o njih očekuje te da ih ne treba više od toga broja.
Posljednja Jadranka Osrečak referirala se na slučajeve izvršenja arbitražnog pravorijeka i odgovornosti države. Naglasila je i to da svi, pa tako i ustavni suci, imamo svoje svjetonazore, uvjerenja i obiteljska naslijeđa, ali da ona kao sutkinja svoj svjetonazor uvijek nastojati ostaviti po strani. Na kraju je kazala da se slaže s odlukom Ustavnog suda da se predsjednik države Zoran Milanović nije mogao uključiti u političku kampanju uoči parlamentarnih izbora, da nije mogao biti kandidat za premijera određene političke stranke, ali se s objašnjenjem istog tog suda da predsjednik države ne može biti mandatar - ne slaže. Ustvrdila je kako je Ustavni sud u tom slučaju ipak izašao iz svojih okvira.
>> FOTOGALERIJA Milanovićev život u slikama – od malih nogu do političke karijere
