Savezni ustavni sud u Njemačkoj proglasio je zakon iz 2006. godine, prema kojem bi se zahtjevi za dječji doplatak stranaca izvan EU trebali tretirati restriktivno, neustavnim.
Iz toga proizlazi da bi državljani zemalja koje nisu članice EU-a, a kojima je dopušten boravak u Njemačkoj, trebali dobiti dječji doplatak nakon tri godine boravka, ali samo ako su imali posao, bili na roditeljskom dopustu ili primali naknada za nezaposlene. Sa stajališta vladajuće koalicije iz 2006. godine sve su to bili signali integracije u tržište rada, a time i znakovi stalnog boravka. Prema njima tek bi tada trebao postojati dječji doplatak.
Sud je zaključio da se time krši načelo jednakog postupanja. Odluka je došla s velikim zakašnjenjem jer se financijski sud Donje Saske već se žalio ustavnom sudu 2013. godine jer je pravilo dječjeg doplatka smatrao neustavnim. Zbog toga je crno-crvena koalicija prije dvije godine promijenila taj zakon, javlja Fenix-magazin.de.
Tako sada odluka ustavnog suda služi samo kao pojašnjenje, ali i kao opomena za buduće pokušaje reforme dječjeg doplatka.
Savezni ustavni sud jasno daje do znanja da se stranci s boravišnim dozvolama ne bi trebali suočavati s većim preprekama od drugih stranaca izvan EU-a. Legitimno je omogućiti pristup socijalnim beneficijama za došljake iz tzv. trećih zemalja ovisno o očekivanom dužem ili trajnom boravku u Njemačkoj.
Na ovaj zakon već su se proteklih godina žalili roditelji iz Rusije, Vijetnama, Palestine i Irana. Njihova djeca su sada skoro sva odrasla. Oni i slični njima su izgubili pravo na dječji doplatak, a to će im u pravilu biti nadoknađeno socijalnim naknadama.
