GVOZD - Da dužnosnici Gvozda, u kojemu je nastanjeno 70 posto Srba i 30 posto Hrvata iz 19 naselja po obroncima Petrove gore, nisu odustali od svojih programskih načela i ciljeva - potvrđuje i poziv za 8. sjednicu Općinskog vijeća sazvanu za sutra. Među osam točaka dnevnoga reda, u kojem, istina, zasad nema prijedloga o vraćanju ranijeg imena Vrginmosta, nalazi se i odluka o referendumu za izdvajanje Gvozda iz Sisačko-moslavačke županije i pripajanje Karlovačkoj. Takva nakana većinskih članova Općinskoga vijeća i Poglavarstva iz redova SDP-a i SDSS-a (Hrvatski blok HDZ-a i HSP-a u vijeću ima samo četiri vijećnika) jasno je izrečena prilikom nedavna posjeta dopredsjednice hrvatske Vlade Željke Antunović tom dijelu Korduna. Predsjednica Općinskoga vijeća i tamošnjeg SDP-a Danijela Dimić najavljuje također izvještaj Poglavarstva o inicijativi za teritorijalno razgraničenje sa susjednom općinom Topuskim (prije rata, uz današnju općinu Lasinju, u sastavu općine Vrginmosta, op.a.).
Već na prve najave takve teritorijalne "selidbe" u Karlovačku županiju, negodovanjem je reagiralo oko 2000 Hrvata doseljenih iz BiH. U svojoj krajnje nesigurnoj socijalnoj situaciji, nakon ubrzana povratka i doseljavanja domicilnih Srba, u mogućem preustroju vide "grupiranje većinskih srpskih općina Krnjaka, Vojnića i Gvozda, obrise mirnodopskog precrtavanja banovinsko-kordunskog dijela "krajine" i svoje novo progonstvo". Poslije Dvora, čija je lokalna vlast lani donijela dvojbene odluke o promjeni općinskoga praznika, uvođenju ćirilice i srpskoga jezika, još jedna sisačko-moslavačka općina sa srpskom većinom, ona u Gvozdu, slijedi primjer Đukićeva Donjeg Lapca.
Josip Frković
