Čime političke stranke ulaze u 2002. godinu? Kad bismo to pitali njihove čelnike, svi bi našli niz argumenata kojima bi pokazali kako je upravo 2002. ona godina u kojoj će, temeljem lanjskih postignuća, postići veće ili manje uspjehe. Njihovi lanjski potezi odredili su i rezultate naše redovite mjesečne ankete popularnosti političkih stranaka, koju provodimo u suradnji s agencijom Metron/Vectura, a koja je zanimljiva kad se analizira tijekom cijele protekle godine.
Posljednju u nizu mjesečnih anketa proveli smo na kraju prošle godine i tada se ponovno na vrh popularnosti vratio SDP sa 24,6 posto, koji je s trona, na kojem je bio u studenome, skinuo HDZ. Treći po popularnosti u prosincu je HNS, četvrti HSLS, a peti HSS. Najveći je gubitnik proteklog mjeseca upravo Seljačka stranka, koja je mjesec dana prije bila treća.
Gledajući cijelu godinu, najkonstantnija je popularnost SDP-a, koji je stalno bio na vrhu, osim u studenome. Najslabije rezultate Račanova je stranka ostvarila u lipnju (18,8 posto) i studenome (18,9 posto). Rezultati u lipnju vjerojatno su povezani s izlaskom IDS-a iz vladajuće koalicije, a kako vladajuće predvodi upravo SDP, to je zasigurno utjecalo i na njegovu popularnost. Osim toga, sredinom lipnja na zagrebačkom je Jelačićevu trgu prosvjedovalo 10.000 zaposlenih u javnim i državnim službama, nezadovoljni zbog drastičnog rezanja plaća. Socijalnog nezadovoljstva bilo je i u studenome, bilo je i natezanja oko sporazuma sa Slovenijom, pa je to sigurno utjecalo na taj drugi loš rezultat SDP-a.
Tijekom 2001. najviše je napredovao HDZ. Ta je stranka počela prošlu godinu s mizernih 5,2 posto naklonjenih građana u našoj anketi, a završila ju je četiri puta bolje - sa 22,1 posto. Taj je rezultat čak bolji za HDZ nego onaj u studenome, kad je ta stranka sa 20,5 posto bila najpopularnija prema našoj anketi. Uspjeh HDZ-a zapravo je i odraz nezadovoljstva dijela Hrvata politikom vladajuće koalicije. Posebno je zanimljiv svibanj, kad je stranka Ive Sanadera dosegnula 17,4 posto popularnosti i napravila najveći skok u jednome mjesecu. Rezultati takvog mišljenja građana bili su vidljivi na lokalnim izborima tog mjeseca na kojima je najbolje rezultate postigao upravo HDZ.
Ostale tri najpopularnije hrvatske stranke - HNS, HSLS i HSS - u pravilu nikad nije podržalo više od deset posto Večernjakovih čitatelja. Iznimka je jedino uspjeh HSLS-a u ožujku, kojem je tada bilo naklonjeno 10,3 posto anketiranih. Skokovita je bila i popularnost HNS-a, koji je u lipnju podržavalo 9,9 posto anketiranih, a tri mjeseca poslije samo 3,8 posto. Slično je i s HSS-om, čiji se raspon pristaša kretao od 8,2 posto u lipnju da bi samo 30 dana poslije pao na 3,7 posto.
Građani, kao što se vidi u anketi, reagiraju na svaki potez stranaka. Stoga bi oni koji se bave analizom u strankama trebali pomno proučiti mjesečne rezultate, glavne poteze tih mjeseci i - izvući zaključke za ovu godinu.
Renato Ivanuš
