SDSS od Vlade RH traži ispoštuje stečena prava srpske zajednice prema kojima su predstavnicima srpske manjine zagarantirana mjesta pomoćnika ministara u ministarstvima znanosti, obrazovanja i sporta, ministarstvu unutarnjih poslova, ministarstvu pravosuđa i ministarstvu kulture. SDSS-ov Dragan Crnogorac zatražio je od saborskog Odbora za prava nacionalnih manjina da preporuči Vladi mjere za ostvarivanje ovih prava koja su srpskoj zajednici, tvrdi, zajamčena Erdutskim sporazumom iz 1995. godine i pismom Vlade RH o završetku mirne reintegracije iz 1997. godine.
Tijekom rasprave na odboru pojavila se dilema vrijede li uopće ti dokumenti i danas, odnosno koliko su danas aktualni, s obzirom da je 2002. godine donesen Ustavni prijedlog zakona o pravima nacionalnih manjina koji im osigurava puno veća prava nego prethodni dokumenti.
– Zagarantirana mjesta u ministarstvima imali smo u svim prethodnim mandatima Vlade RH, osim u mandatu aktualne Vlade – rekao je Crnogorac te članovima odbora predočio sve sporazume i dokumente koji, kaže, garantiraju navedena prava predstavnicima srpske manjine. S njime se složio predsjednik Odbora Furio Radin koji je predložio da odbor donese zaključak da poziva Vladu da osigura ostvarivanje i zaštitu prava nacionalnih manjina, no s obzirom da nisu imali kvorum, članovi odbora trebali bi takav zaključak izglasovati u četvrtak na nastavku sjednice.
Zastarjeli dokumenti
Vanjska članica odbora Marijana Petir rekla je da se članove odbora stavlja u neugodan položaj jer se želi da oni arbitriraju u ovom slučaju, iako bi to trebali napraviti sami predstavnici manjina s Vladom.
– Imate li pregled koliko je uopće predstavnika nacionalnih manjina imenovano u državna tijela, ja vjerujem da je taj broj znatno veći nego što je to zadano spomenutim sporazumima – tvrdi Petir te dodaje da su ovi dokumenti zastarjeli i da je važan Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
SDP-ova Melita Mulić rekla je da je Hrvatski sabor donio zakone koji puno šire definiraju prava pripadnika nacionalnih manjina od ovih zastarjelih dokumenata na koje se SDSS poziva.
– Ustavni sud jasno navodi da se poslije stupanja na snagu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina postaje suvišno pozivati na druge dokumente. Trebao bi nam biti cilj da ne pravimo distinkciju između manjina – komentirala je Mulić.
Razna tumačenja
Vanjski član odbora Aleksandar Tolnauer primijetio je kako postoje razna pravna tumačenja o tome vrijede li neki dokumenti ili ne.
– Isto tako mi imamo tumačenje da u našoj Vladi ima puno pripadnika nacionalnih manjina. Kod nas je općenito pogrešna percepcija o tim pitanjima, o favoriziranju i prezastupljenosti nacionalnih manjina – smatra Tolnauer te dodaje kako je, primjerice, od 2010. godine do 31. prosinca 2012. u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade broj zaposlenih smanjen za 633 osobe, a od toga je čak 291 pripadnik nacionalne manjine, što je više od 40 posto otpuštenih.
– Mi apsolutno ovu inicijativu priznajemo, ali bi trebalo definirati koji dokumenti još vrijede, pa bismo trebali poslati poruku da i mi, s obzirom na razna tumačenja, nismo sigurni postoji li ova obveza Vlade ili ne – dodao je Tolnauer, a predstavnik mađarske manjine Denes Šoja je zaključio kako nije bitno koja su prava navedena u kojem dokumentu, već je bitno da se sva prava u praksi realiziraju.
>> Stanimirović: Srpska vlast malo mari za Srbe u Hrvatskoj
