Reumatoidni artritis (RA) je kronična, autoimuna bolest koja zahvaća više organskih sustava. Glavno obilježje RA je simetrični, upalni poliartritis perifernih zglobova. Bolest može, uz lokomotorni sustav, zahvatiti i druge organe kao što su koža, oči, srce, pluća. 1,2 Glavno obilježje aktivnog reumatoidnog artritisa je jutarnja ukočenost, bol i oteklina zglobova te smanjena pokretljivost zglobova. Ostali simptomi reumatoidnog artritisa koji se mogu pojaviti su: umor, gubitak apetita, reumatoidni čvorići (čvrste kvržice koje se nalaze ispod kože i ponekad u plućima).1,2
Smatra se da RA nastaje u genetski predisponiranih osoba, djelovanjem nekog vanjskog, još uvijek nepoznatog čimbenika. Imunološki sustav nas inače brani od štetnih vanjskih čimbenika stvarajući upalu, a kod autoimune bolesti imunološki sustav pogrešno aktivira upalu u zdravom tkivu.1,2 Takva autoimuna reakcija u zglobovima dovodi do pojave oteklina i bolova, a ako traje dugo dovodi do oštećenja zglobova tj. destrukcije, erozija i deformiteta. U zglobovima dolazi do upale koja uzrokuje da normalno tanka sinovija zadeblja, zbog čega zglob otekne. Otečena ovojnica izrasta u debelu masu koja se naziva panus. Upala može zahvatiti tetive i ligamente. Rastom panusa dolazi do razaranja hrskavice što može dovesti da mišići, ligamenti i tetive oslabe. Kako upala napreduje tijekom vremena dolazi do erozije kosti. Pri teškom RA, koji se može razvijati godinama, rubovi kosti se dodiruju i mogu djelomice srasti čime kretnje u zglobu postanu ograničene.6 Znanstvenici koji istražuju RA danas vjeruju da bolest počinje oštećivati zglobove već tijekom prve ili druge godine otkako osoba oboli. Osim toga, istraživanje je pokazalo da je više od 75% bolesnika s RA imalo rendgenski vidljiva oštećenja zglobova dvije godine nakon pojave simptoma bolesti. Zato je rana dijagnoza vrlo bitna - tako da vi i vaš reumatolog možete odrediti plan liječenja RA koji je za vas najbolji.7
Znanstvenici su proučavali brojne genetske i okolišne čimbenike kako bi utvrdili mijenjaju li oni rizik od razvoja RA kod osobe. RA može početi u bilo kojoj dobi, no vjerojatnost raste s godinama. Pojava RA najčešća je među odraslim osobama, u dobi od 30 do 50 godina. Novi slučajevi RA obično su dva do tri puta češći u žena nego u muškaraca. Ljudi rođeni s određenim genima imaju veću vjerojatnost da će razviti RA. Ti geni, nazvani HLA (humani leukocitni antigen) genotipovi klase II, također mogu pogoršati artritis. Rizik od RA može biti najveći kad su ljudi s navedenim genima izloženi okolišnim čimbenicima poput pušenja ili kad je osoba pretila. Više studija pokazuje da pušenje povećava rizik od razvoja RA i može pogoršati bolest. Također, pretilost može povećati rizik od razvoja RA. Studije koje su ispitivale ulogu pretilosti otkrile su da što je osoba imala prekomjerniju težinu, to je rizik od razvoja RA postajao veći.3
Dijagnoza reumatoidnog artritisa postavlja se na temelju kliničke slike, pregleda bolesnika, laboratorijskih nalaza i ultrazvučnog pregleda zglobova. U laboratorijskim nalazima kod oboljelih od RA nalazimo povišene vrijednosti upalnih parametara (sedimentacije eritrocita (SE) i C-reaktivnog proteina (CRP)). Često se uočava i anemija, kao i povišen broj trombocita u sklopu kronične upale.1 Iako je riječ o vrsti artritisa, RA se razlikuje od znatno češćeg osteoartritisa (OA).3 Glavna razlika je u činjenici da je RA autoimuna bolest dok se OA javlja kao posljedica trošenja hrskavice tijekom vremena i zahvaća isključivo zglobove. Za odgovarajuću dijagnozu i liječenje bolesnici s RA trebaju posjetiti reumatologa.
Aktivnost bolesti može biti: visoka, umjerena, niska ili remisija. Cilj liječenja reumatoidnog artritisa je klinička remisija ili slaba aktivnost bolesti. RA je bolest čija se aktivnost (znakovi i simptomi upale, npr. bol i oteklina) s vremenom mijenja. Ako je aktivnost bolesti jaka doći će do oštećenje zglobova. Nekontrolirani RA može dovesti do trajnog oštećenja zglobova. To se oštećenje može javiti unutar prvih godinu dana od nastupa RA. Remisija je moguća u osoba s RA. Vjerojatnost postizanja remisije veća je ako se bolest dijagnosticira u ranoj fazi, a liječenje počne čim se jave simptomi. Prema objavljenim preporukama za liječenje RA, cilj liječenja bi kod svakog bolesnika trebao biti postizanje održane remisije ili niske aktivnosti bolesti.4 Drugi bitni ciljevi liječenja RA uključuju smanjenje upale, ublažavanje simptoma i smanjenje oštećenja zglobova. Bitni su i osobni ciljevi, kao npr. obavljanje svakodnevnih zadataka bez poteškoća. Potrebno je razgovarati s reumatologom o ciljevima liječenja i napretku kako bi se plan liječenja mogao prilagoditi potrebama.
Liječenje reumatoidnog artritisa provodi se po protokolu liječenja do zadanog cilja (enql. Treat to target, T2T). Stoga T2T preporučuje korištenje formule poznate kao „složeni pokazatelji aktivnosti bolesti“, kojom liječnici mogu procijeniti aktivnost bolesti. Stupanj aktivnosti bolesti može se izraziti brojevima (skor) = zbroj. Usporedba skora prije i nakon terapije omogućava liječniku da ocijeni učinak liječenja.
Najbolji plan liječenja RA je onaj koji je prilagođen bolesniku i njegovim ciljevima. U sklopu liječenja reumatolog može propisati lijekove i preporučiti program tjelovježbe ili terapije. Važno je biti prilagodljiv i znati da će se liječenje s vremenom možda morati mijenjati kako bi se ostvarili ciljevi.5 Reumatolog će objasniti koristi i rizike različitih mogućnosti liječenja te osmisliti plan koji odgovara potrebama bolesnika.
Literatura:
1. Majithia V, Geraci SA (November 2007). "Rheumatoid arthritis: diagnosis and management". The American Journal of Medicine. 120 (11): 936–9.
2. Smolen JS, Aletaha D, McInnes IB (October 2016). "Rheumatoid arthritis" Lancet. 388 (10055): 2023– 2038.
3. Rheumatoid arthritis (RA). Centers for Disease Control and Prevention. Accessed March 2023
4. Smolen JS, Landewé RBM, Bergstra SA, et al. EULAR recommendations for the management of rheumatoid arthritis with synthetic and biological disease-modifying antirheumatic drugs: 2022 update. Ann Rheum Dis. Published online November 10, 2022. doi:10.1136/ard-2022-223356
5. Rheumatoid arthritis: diagnosis, treatment, and steps to take. National Institute of Arthritis and Musculoskeletal and Skin Diseases. Updated November 2022. Accessed March 2023.
6. De Witt MPT, Smolen JS, Gossec , at al.ann Rheum Dis (2011).doi:10.1136/ard.2010.146662
7. P Emery, FC Breedveld, et al. Ann Rheum Dis 2002; 61:290-297
Sadržaj donosimo u suradnji s tvrtkom AbbVie.
HR-IMMR-230024, travanj 2023. Mišljenja i/ili zaključci sadržani u ovom radu ne odražavaju nužno mišljenja i/ili zaključke naručitelja ovoga autorskog djela, društva AbbVie d.o.o.
