Arterijska hipertenzija - glavna globalna prijetnja zdravlju
- Arterijska hipertenzija je najmasovnija kronična bolest današnjice, a povišen sistolički krvi tlak je najčešći uzrok smrti i invaliditeta u cijelomu svijetu. Gotovo svaki drugi odrasli stanovnik Hrvatske ima arterijsku hipertenziju.
- Prema velikoj analizi svjetskih podataka objavljenih u vodećem medicinskom časopisu Lancet, povišen sistolički krvni tlak (arterijska hipertenzija) uvjerljivo se nalazi na prvome mjestu kao vodeći uzrok smrti u svijetu. U toj studiji koja je uključila 204 države analizirano je 87 rizičnih čimbenika, a povišen sistolički krvni tlak bio je i glavni razlog godina izgubljenog života, tj. prijevremene smrti i invaliditeta. Povišen krvni tlak nalazi se na prvome mjestu u svim fazama života počevši od trećeg desetljeća.
- Velika sramota razvijenoga svijeta je podatak kako arterijska hipertenzija, bolest koja se može prevenirati postaje sve veći problem umjesto da je obratno. Ona je sa sedmoga mjesta gdje se nalazila na 1990. godine skočila na neslavno prvo mjestu. Na žalost, Hrvatska se nalazi u crvenim zonama i u pogledu povišenoga krvnoga tlaka, ali i po pitanju debljine, pušenja, loših prehrambenih navika i premalo tjelesne aktivnosti.
- Prema zadnjim rezultatima nacionalne studije (EH-UH 2) prevalencija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj je 50% što je porast od 6% u odnosu na period od prije 15 godina. Stoga ne čudi podatak kako su kardiovaskularne smrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj s velikim udjelom prijevremenih smrti. Prema podacima prije COVID-19 pandemije u Hrvatskoj je hipertenzivna bolest bila na četvrtome mjestu u cijeloj populaciji, a na drugome mjestu kod žena. No, kada se zbroje sve smrti koje su nastale kao posljedica
arterijske hipertenzije tada je ona uvjerljivo na prvome mjestu kao uzrok smrti u 34,2% slučajeva, i ponovo više u žena gdje je povezana s 37% smrti.
- Arterijska hipertenzija je najvažniji čimbenik rizika za nastanak ateroskleroze kojoj značajno pridonose dislipidemija, šećerna bolest i pušenje. No, arterijska hipertenzija i dodatno, te neovisno o aterosklerozi povećava ukupan rizik djelujući i na druge slojeve krvne žile uzrokujući arteriosklerozu, tj. povećavajući krutost velikih krvnih žila.
- To je razlog koji objašnjava zbog čega je povišen krvni tlak uzrok većeg broja smrti od broja svih smrti zajedno kao posljedica pretilosti, šećerne bolesti i povišenog kolesterola.
- Arterijska hipertenzija je daleko najvećim dijelom posljedica nezdravoga načina života, a porast prevalencije ukazuje kako su primordijalna i primarna prevencija posve podbacile.
- Problemu arterijske hipertenzije treba pristupati multisektorski (zdravstvo, gospodarstvo, školstvo, financije) u vrlo uskoj suradnji sa stručnim društvima i Hrvatskom ligom za hipertenziju.
- Problemu arterijske hipertenzije treba pristupati multidisciplinarno uključujući više relevantnih liječničkih specijalnosti, medicinske sestre, ljekarnike, nutricioniste, kineziologe, psihologe...
- Pristup liječenju bolesnika s arterijskom hipertenzijom treba biti individualan, ali mjere prevencije i promjene životnih navika moraju biti zajedničke za cijelu populaciju i zajednička obaveza.
- Mijenjanje loših životnih navika je dugotrajan i vrlo težak zadatak, ali uz ustrajnost i angažman svih bitnih aktera uključujući i državne institucije rezultati ne izostaju. To nas uče primjeri drugih država kao npr. Finska, Velika Britanija, Japan...
- Programi na populacijskoj razini moraju biti provodivi, jednostavni, jeftini i multisektorski uz nužno uključivanje državnih institucija. Primjer takvoga programa je uspješan program smanjivanja prekomjernoga unosa kuhinjske soli u Hrvatskoj koji je počeo 2006. godine, ali za čije bi ubrzanje u nastavku provođenja bilo potrebno dodatno i značajno snažnije uključivanje i podrška državnih institucija.
- Arterijska hipertenzija je najmasovnija kronična nezarazna bolest i/ili čimbenik rizika što ukazuje na nužnost uključivanja velikoga broja zdravstvenih radnika, stručnjaka raznih profesija.
- Osim edukacije o važnosti promjena loših životnih navika i pružanje trajne potpore provođenju i ustrajnosti pridržavanja dobivenim preporukama, jednako je važno obrazovati bolesnike o važnosti ustrajnosti uzimanja lijekova kada je zbog povišenoga krvnog tlaka nužno uzimati medikamente.
- Teret edukacije i vođenja brige o pridržavanju dobivenih uputa treba biti raspoređen zajednički na liječnike, medicinske sestre i ljekarnike.
- U dugotrajnomu liječenju arterijske hipertenzije, kao i svih drugih kroničnih nezaraznih bolesti, ključna je ustrajnost. To je posebno važno u arterijskoj hipertenziji s obzirom da je dugo vremena bez simptoma i znakova bolesti, ali i u tom periodu podmuklo je povezana s vrlo velikim rizikom.
- U dugotrajnomu liječenju je ključan ljudski kontakt za koji liječnici, pa niti medicinske sestre, na žalost nemaju dovoljno vremena. E-recepti i e-uputnice su rasteretile liječnike obiteljske medicine, ali uz cijenu pada ustrajnosti upravo zbog izostanka izravnoga kontakta bolesnik-liječnik i/ili bolesnik-medicinska sestra. To ukazuje na potrebu i nužnost uključivanja nove skupine zdravstvenih radnika u timove, a to su ljekarnici. Dodatan problem e-uputnica i e-recepata što su povezani s dugotrajnim izostankom izravnoga kontakta i time kasnijim prepoznavanjem promjena u kliničkome tijeku što može dovoditi do kašnjenje s postavljanjem prave dijagnoze te ponekad nepovratnim gubitkom vremena.
- Digitalna tehnologija (aplikacije, platforme) su dobrodošao dodatak u onome dijelu populacije koja to prihvaća i želi trajno koristiti. No, to barem za sada to nije velik dio populacije, a važno je znati da je opažen pad ustrajnosti korištenja tih aplikacija što nas ponovo vraća ljudskomu faktoru kao ključu bolje ustrajnosti što je krucijalni moment uspjeha liječenja svih kroničnih nezaraznih bolesti, pa tako i daleko najmasovnije među njima, arterijske hipertenzije.
- Borba protiv arterijske hipertenzije („Lov na Tihoga ubojicu“) treba biti kontinuirana i usklađena na raznim razinama društva.
- Odgovornost struke je da pripremi odgovarajuće programe prevencije koji se mogu lagano provoditi i koji moraju biti jeftini jer ih se treba provoditi na razini cijele populacije. Odgovornost struke jest i uvođenje novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Odgovornost struke je da jača suradnju unutar struke, ali i multisektorski.
- Odgovornost bolesnika, ali i još uvijek zdravih pojedinaca populacije je da odgovorno vode brigu o svome zdravlju te da aktivno surađuju sa zdravstvenim radnicima i ne mijenjaju na svoju ruku od liječnika preporučen način liječenja.
- Odgovornost nadležnih državnih institucija sastoji se u osiguravanju provođenja trajnih edukativnih i preventivnih programa u uskoj suradnji sa strukom, u slučaju arterijske hipertenzije s Hrvatskim društvom za hipertenziju, Hrvatskom ligom za hipertenziju i drugim relevantnim stručnim društvima.
- Nužno je povećati svijest o arterijskoj hipertenziji kao glavnome nezavisnom čimbeniku kardiovaskularnoga, cerebrovaskularnoga i renalnoga rizika, ali i ukupne smrtnosti i godina izgubljenog života.
- Važnost arterijske hipertenzije i činjenica da se globalno, pa tako i u Hrvatskoj povišen krvni tlak nalazi na prvome mjestu još uvijek se relativizira od strane dijela stručnjaka što se može smatrati društveno neodgovornim jer time utječu i na mišljenje javnosti koja onda dodatno omalovažava važnost povišenoga krvnog tlaka.
- Potrebna je značajno veća uključenost nadležnih državnih institucija i u ovome dijelu, te je potrebno pružanje podrške u promicanjima informacija medijima i društvenim mrežama o važnosti arterijske hipertenzije naročito u ovome trenutku kada se arterijska hipertenzija i povišen krvni tlak u medijima spominju rjeđe od nekih ostalih čimbenika rizika dijelom i zbog interesa farmaceutske industrije koja je usmjerena tim drugim čimbenicima rizika koji su njima trenutno u poslovnome žarištu.
- Naglašavanje arterijske hipertenzije kao najvažnijeg čimbenika rizika ne umanjuje važnost drugih čimbenika
rizika o kojima također treba voditi računa.
- Bez sustavnih i trajnih programa, prevalencija arterijske hipertenzije će nastaviti rasti, a trenutno opažen pad kardiovaskularnoga mortaliteta u Hrvatskoj ponovo će pokazati uzlazni trend i potvrditi da je trenutni pad primarno posljedica izvrsne sekundarne skrbi naročito akutnoga koronarnog sindroma, a ne sustavnoga provođenja primarne prevencije.
- Analizirajući arterijsku hipertenziju kao globalnu prijetnju, može se povući paralela s globalnim zatopljenjem kao odrazom velike emisije CO2 što uzrokuje klimatske promjene sa svim nepovoljnim posljedicama za čovječanstvo (uključujući i zdravlje). Nezdrav način života u slučaju arterijske hipertenzije je isto što i povećana emisija CO2 za klimatske promjene. U oba slučaja nužna je reakcija cijeloga društva, ali i odgovorno ponašanje svih pojedinaca. Naročito zabrinjava budućnost današnje djece i adolescenata koji su od početka svoga života izloženi kako klimatskim promjenama i onečišćenju zraka tako i nezdravomu načinu života, posljedičnoj arterijskoj hipertenziji i brojnim s time povezanim kroničnim nezaraznim bolestima. Ukoliko se nešto radikalno ne poduzme ostvarit će se kobno proročanstvo da će tinejdžeri dvadesetprvoga stoljeća živjeti kraće od svojih roditelja.
Zaključne rečenice:
1. Arterijska hipertenzija je daleko najmasovnija kronična nezarazna bolesti današnjice.
2. Povišen krvni tlak je glavni nezavisni čimbenik rizika kardiovaskularnog rizika i godina izgubljenog života.
3. Prevalencija arterijske hipertenzije je u porastu, u cijelomu svijetu, pa tako i u Hrvatskoj
što je posljedica loših životnih navika.
4. Nema sustavne primarne niti primordijalne prevencije.
5. Nedovoljna je uključenost nadležnih institucija.
6. Potrebni su trajni, sustavni programi koje će biti moguće provoditi na razini ukupne populacije
(npr. program smanjenoga unosa kuhinjske soli).
7. Nužna je trajna edukacija opće populacije i svih zdravstvenih radnika.
8. U zbrinjavanju bolesnika s kroničnim nezaraznim bolestima za koje je ključna ustrajnost i trajno obrazovanje najvažniji je ljudski kontakt.
9. Liječnici i medicinske sestre na žalost nemaju dovoljno vremena
što ukazuje na nužnost uključivanja ostalih zdravstvenih radnika – ljekarnika.
10. Digitalna tehnologija može tek u dijelu populacije biti komplementarna mogućnost u zbrinjavanju bolesnika, ali može biti od velike koristi u provođenju edukacija.
(npr. Hrvatska liga za hipertenziju -Lov na Tihog ubojicu i Kurikulum arterijske hipertenzije, te Hrvatsko kardiološko društvo – Čuvari srca i Compendium cardiologicum).
11. Osim provođenja preventivnih pregleda bilo bi razumno razmotriti osnivanje mobilnih timova koji bi radili sistematske preglede
na pojedinim mjestima u određeno vrijeme prema modelu Lova na Tihog ubojicu.
