NJEMAČKA ISLAMSKA KONFERENCIJA

Seehofer: Tražimo islam koji dijeli naša životna pravila i vrijednosti

Horst Seehofer
Foto: Kay Nietfeld/DPA/PIXSELL
29.11.2018.
u 09:24

Muslimanske organizacije moraju priznati ustav kao temelj društva, rekao je Özdemir

Njemačko se javno mnijenje prema islamu, koji je važan dio kulturnog naslijeđa čak 4,5 milijuna muslimana u toj zemlji (5,5 posto cjelokupne populacije), postupno mijenja. To je bilo jasno jučer na početku dvodnevne Njemačke islamske konferencije (DIK), na kojoj će sudjelovati 240 aktera, jer u fokusu više nisu optimistične priče o stapanju kultura ili pak oplemenjivanju zajedničkog života, već su se govornici fokusirali na pitanja inozemnog financiranja, školovanja imama te integracije muslimana u njemačko društvo.

Tamošnjim je vlastima jasno: islam i muslimani sve su važniji dio Njemačke, a istodobno se sve više Nijemaca buni protiv naglog narastanja tog utjecaja u njihovoj zemlji pa rastu antimuslimanski sentimenti i krajnja desnica.

“Treba nam jedan islam”

Za potezanje krucijalnih pitanja zaslužan je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, koji je istovremeno i čelnik bavarske konzervativne Kršćansko-socijalne unije (CSU). On je bio u samom fokusu konferencije te je udarao ritam novog pristupa problemima. Zatražio je od muslimanskih udruga da se odvoje od financijera izvana.

– Središnje je pitanje kako pronaći način da podupiremo islam koji dijeli vrijednosti i životna pravila koja vladaju u Njemačkoj: jedan islam u, iz i za Njemačku – govorio je Seehofer na otvaranju.

Seehofer je od njemačkih islamskih udruga zatražio da se postupno odvoje od veza u inozemstvu, a posebno je imao na umu Tursku.

– Islamske zajednice trebale bi se same financirati i same skrbiti za izobrazbu imama u Njemačkoj – rekao je njemački ministar unutarnjih poslova.

Tamošnji mediji izvještavaju da nije sasvim jasno kako bi se financirale islamske zajednice te se možda može očekivati da bi se u to pitanje mogla uplesti federalna vlast koja očigledno smatra da je financiranje tih udruga izvana barem djelomično štetno.

No Seehofer, inače tvrđi desničar, ali ne i ekstremist, optužen je da je svojedobno davao kontroverzne izjave o muslimanima kada je u ožujku rekao da “islam ne pripada u Njemačku”.

– Njemačku je oblikovalo kršćanstvo. Muslimani koji žive među nama prirodno spadaju u Njemačku. To, naravno, ne znači da bismo se trebali, zbog lažnog obzira prema drugima, odreći svojih tradicija i običaja. Muslimani trebaju živjeti s nama, ne pokraj ili protiv nas – nastavio je Seehofer tada u intervjuu Bildu.

Ova bi se konferencija mogla protumačiti kao jedan od posljednjih pokušaja njemačkog ministra da utječe na ideološke debate u toj zemlji jer je najavio da će uskoro otići s mjesta šefa CSU, a zatim i saveznog ministra do kraja mandata. To je već najavila i kancelarka Merkel.

Stranke raspravljaju

Jedno je od najvećih ograničenja dijaloga nepostojanje jasne hijerarhije muslimanskih zajednica, koje inače karakterizira, primjerice, Katoličku crkvu. Zato nema garancija da će se ono što se vlasti s tim zajednicama dogovore na kraju provesti.

Kada je Seehofer rekao da bi se u Njemačkoj trebalo školovati najmanje 20-ak imama do 2019., čelnik se Središnjeg vijeća muslimana Aiman ​​Mazyek s njim složio, ali zatim rekao da “može govoriti samo u ime manjeg broja muslimanskih vjernika”.

– Moramo imati sugovornika koji će predstavljati sve muslimane. Također, moramo imati i registar svih džamija jer danas nitko ne zna koliko ih je u Njemačkoj – rekla je Annete Widmann-Mauz, vladina povjerenica za integracije.

Pitanje islama i imigracija jedno od ključnih i u unutarstranačkim izborima u Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU), najvažnijoj stranci na centru u Njemačkoj, pa se oglasio i jedan od kandidata za šefa stranke, Jens Spahn, sadašnji ministar zdravstva.

– Muslimani moraju imati svoju središnju instituciju u Njemačkoj – rekao je Spahn, koji je zalaže za puno oštriji pristup prema migracijama od kancelarke Angele Merkel.

A da o ovoj temi razmišljaju i u drugim strankama, pa i onima na ljevici, svjedoči i sličan stav koji je iznio bivši čelnik stranke Zeleni, turski Čerkez Cem Özdemir.

– Nijedna islamska udruga trenutačno ne zadovoljava uvjete da postane predstavnica svih muslimana. Muslimanske organizacije moraju priznati ustav kao temelj društva – rekao je Özdemir, veliki kritičar politike turskoga predsjednika Tayyipa Erdogana.

Prva se Islamska konferencija u Njemačkoj održala 2006., a Berlin je ponosan na institucionalni dijalog koji imaju sa sve brojnijom islamskom zajednicom.

Pogledajte specijal o Angeli Merkel:

Ključne riječi

Komentara 9

Avatar Retardo
Retardo
09:30 29.11.2018.

Ovo je u svjetlu vijesti da su Mohammad i njegov prijatelj prije koji dan upravo u Berlinu silovali 15-godišnjakinju u WC-u? Što vi, naravno, niste objavili.

DU
Deleted user
09:43 29.11.2018.

A nasao je pravu vjeru koja ce to prihvatiti sta je taj lud.

Avatar Peterančan
Peterančan
10:21 29.11.2018.

... "važan dio kulturnog nasljeđa..." - ma je, kultura na kvadrat! Dinamit-kultura je sve kaj znaju. Nek si Merkelicu izaberu za hođu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije