Profesor i seizmolog Marijan Herak u studiju Večernjeg lista govorio je o snažnom potresu koji je prije dvije godine zatresao Zagreb. Sutra je, naime, godišnjica zagrebačkog potresa.
- Neću reći da znamo sve o potresu, ali znamo jako puno o njemu. Jako je korisno za poznavanje potresne opasnosti oko Zagreba, a to što smo saznali bit će inkorporirano u karte potresne opasnosti oko Zagreba i karte potresne opasnosti Hrvatske. Zabilježili smo jako puno naknadnih potresa, napravili smo detaljne studije o potresima koji su bili najjači između onog zagrebačkog i potresa iz kraja 2020. godine. Detaljno smo locirali žarišta naknadnih potresa, ukupno smo ih locirali u prvoj godini oko 3.200. Sljedećih dva-tri mjeseca je bilo još oko 250 potresa. Danas je ta aktivnost minula, ali nikako ne možemo reći da je serija kao takva gotova - rekao je Herak.
- Matematika i opažanja kažu da će za pet godina nakon glavnog potresa, za još tri godine, seizmičnost pasti na razinu od prije zagrebačkog potresa. Sad ćemo vrlo rijetko osjećati potrese - dodao je.
Ima li šanse za neki jači potres?
- Uvijek ima šanse. Seizmologa nikad nećete čuti da kaže da potresa više neće biti toliko i toliko dugo. Postoji šansa, ne vidimo nikakve naznake da bi se dogodio jači potres, ali ni ne možemo vidjeti. Dosad se sve odvija po propisima. Broj naknadnih potresa pada onom brzinom kojom se očekuje, kao iz udžbenika je krivulja. Zagrebačku seizmičnost dosta dobro poznajemo, nemamo primjera da bi se nakon tako velikog potresa unutar dvije-tri godine dogodio neki još veći.
Koje su karakteristike potresa od 22. ožujka 2020.?
- Prvo što smo saznali o njemu je kakav je bio pomak po uzročnom rasjedu. On je bio reversni. Rasjedno krilo je išlo u koso jedno prema drugome. Ovaj potres nije uzrokovao kašinski rasjed za kojeg se vjeruje da uzrokuje najveće zagrebačke potrese nego medvednički. Ostaje pitanje koliko je aktivan kašinski rasjed. Nakon godinu dana smo imali puno lociranih naknadnih potresa. Oni su se posložili u neobičan oblik. Nisu u elipsi ili krugu nego u trokutu. To ukazuje na jednu vrlo specifičnu posljedicu načina na koji je rasjed pucao kad se dogodio potres. Nije sigurno probio površinu. Na površini nismo našli trag tog rasjeda da je zemlja pukla. Ta pukotina je stala par kilometara ispod površine. Zato ima puno više naknadnih potresa plitko tamo gdje je stala ruptura.
Je li potres iz ožujka 2020. bio najjači nakon potresa iz 1880.?
- Nije. U nekim pogledima je, u drugima sigurno nije. Gotovo u svim novinama je pisalo najjači potres u 140 godina i sl. No, katalozi potresa su pričali drugu priču. Da su potresi u prosincu 1905. i u siječnju 1906. bili barem jednako jaki, a čak i jači od ovoga 2020. godine. To nas je zaintrigiralo, detaljno smo pregledali podatke o potresu. Zaključili smo da je potres 1906. bio nešto malo jači od 2020. No, bio je vrlo sličan.
Kolike su šanse da se unutar devet mjeseci dva toliko jaka potresa pojave praktički jedan pored drugog?
- Šanse su užasno male. Da se dva katastrofalna potresa dogode na tako maloj udaljenosti, na dva različita seizmička područja, šanse su nula, praktički nemoguće. Ne mogu se sjetiti da su se dva nezavisna potresa dogodila u istoj državi u istoj godini.
U proljeće 2020. imali ste problema s nedostatkom opreme, kakva je sad situacija?
- Puno bolja. Nažalost, 2020. kad se dogodio potres mi smo bili taman u procesu postavljanja akcelerografske mreže u Zagrebu. Ti podaci su izuzetno važni za te karte ili u građevinarstvu. Nažalost, zagrebački potres smo zapisali samo s tri akcelerografa. Nakon petrinjskog potresa seizmološka služba je dobila lijepi broj instrumenata,m sad je zagrebačka mreža i petrinjska mreža na razini koja se očekuje.
Je li točno da se veliki potresi u Zagrebu događaju svakih 150 godina?
- Kolokvijalno može, ali točno nije. Niti jedan potres, nijedno epicentralno područje ne postoji u svijetu koje bi pokazivalo ni približno periodičnost. Nema pravila, ali postoji statistika koja vam kaže koliki je prosječni razmak između velikih potresa.
Kaže i kako glavno pitanje za Zagreb na koje nemao odgovor je pitanje aktivnosti kašinskog rasjeda.
- Koliko je kašinska aktivnost njegova u odnosu na ovu dokazanu. Svuda piše da se onaj veliki zagrebački prosvjed dogodio na kašinskom rasjedu. Zato jer su najveći efekti bili u mjestima tog rasjeda. Međutim, ta ista mjesta su i blizu medvedničkog rasjeda i ta ista mjesta su i ovaj puta jako stradala. To je jedno od glavnih pitanja koje će seizmologe mučiti sljedećih desetke godina. Kolika je aktivnost kašinskog rasjeda, to će vrijeme pokazati.
potrese je teško predvidjet i samim seizmolozima. upitna je jedino izgradnja kuća i stambenih zgrada a o tome se trebalo unaprijed razmišljati.