Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić na konferenciji za novinare predstavio je smjer demografskih mjera, te tim savjetnika, demografe doc. dr. sc. Stjepana Šterca, dr. sc. Dražena Živića s Instituta Ivo Pilar, izv. prof. dr. sc. Tadu Jurića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, te poduzetnika i uskoro povratnika iz Njemačke, Zdenka Štrigu. Iako o konkretnim mjerama koje će uskoro biti predstavljene javnosti, nije govorio dok se ne postigne suglasje na razini Vlade iz njegova izlaganja proizlazi da će se povećati potpore za rođenje djece, dječji doplatak, porodiljne i roditeljske naknade, da će se nastojati vratiti barem dio iseljenika, te potomcima iseljenika i članovima njihovih obitelji koji nemaju hrvatsko državljanstvo olakšati dolazak u Hrvatsku u kojoj neće biti tretirani kao stranci. Iz izlaganja savjetnika Jurića, pak, proizlazi da će se djelu državnih službenika koji su zainteresirani za povratak u pasivne krajeve omogućiti rad na daljinu, a kad je o uvozu stranih radnika riječ trebala bi se provoditi selektivna imigracijska politika i paralelno integracijska.
Šipić je naglasio da Ministarstvo demografije nije ministarstvo jednog čovjeka nego Vlade RH, zaduženo za rješavanje demografskih problema odnosno da Hrvatska opstane i razvija se. Drugim riječima i sam je svjestan da bez političke volje Vlade i premijera samo Ministarstvo demografije ne može riješiti nagomilane probleme.
Premda je Šipić u javnosti bio prozivan zbog imenovanja četvorice vanjskih savjetnika kazao je kako njihovo imenovanje nije motivirano uhljebljivanjem nego željom da okupi oko sebe ljude koji znaju više od njega. Osim toga surađivat će i sa drugim znanstvenim institucijama.
-Svima su puna usta demografije i svi su govorili zašto se ne angažira struka. A kad sam ih angažirao onda kažu ministar ne može sam... Ministar je politička figura i nije sramota učiti od stručnjaka koji znaju o demografiji više od mene. Budućnost hrvatske države ovisi o narodu, o djeci, o pronatalitetnoj politici i vjerujem da će ovo Ministarstvo koje će nadživjeti i ministra Šipića i druge ministre trajati na dobrobit hrvatskog naroda i proizvesti mjere koje će dovesti do većeg broja rođene djece. Samo u osmom mjesecu ove godine imali smo 420 rođene djece manje u odnosu na isti mjesec lani – kazao je Šipić, dodajući da bez kvalitetnih demografskih mjera neće biti ni pozitivnih pomaka, a te mjere trebaju biti postavljene na znanstvenoj osnovi. Govorio je i na osebujan način o problemima s ustrojavanjem Ministarstva, te kako se mnogo puta u javnosti postavljalo pitanje zašto toliko dugo čekaju na svoj prostor, a što bi bilo, kaže, da je on tražio vezu za prostor Ministarstva po babi i stričevima... Ili prostor koji previše košta. Kada bi Ministarstvo demografije ostalo u nekakvom zapećku, dodao je, onda šaljemo i poruku da je nama i cijela demografija u zapećku. Takav pristup, kaže, nije održiv jer se radi o opstanku zemlje.
Kazao je i da je danas na Vladi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima, te da je Ministarstvo demografije predlagatelj i sukreator u dijelu Zakona, kojem je nositelj MUP, a koji se odnosi na olakšavanje povratka iseljenih Hrvata koji se žele vratiti. Premda se Šipić u tom dijelu malo konfuzno izrazio, očito je kako je mislio na potomke iseljenika i članove njihovih obitelji koji nemaju još hrvatsko državljanstvo, a žele doći u Hrvatsku zbog čega imaju brojne birokratske zavrzlame s rješavanjem boravišnog statusa.
- Najvažnije je da će se našim povratnicima olakšati rješavanje statusa privremenog i trajnog boravaka i da ih se više neće tretirati kao strance iz trećih zemalja. Naši iseljenici će se moći po ovom našem prijedlogu uz pomoć potvrde koju će izdavati Ministarstvo demografije nakon registracije i iskazivanja interesa za povratak odmah zaposliti i obrazovati i ostvarivati sva Ustavom zajamčena prava. U sljedećem proračunu će se osigurati i milijun eura za učenje hrvatskog jezika kako bi poduprli povratak potomaka iseljenika koji se žele vratiti iz 24 države svijeta. Novost je i da u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i ministrom Piletićem pripremamo sporazum kojim će se poticati povratak i zapošljavanje iseljenika hrvatskih korijena, što znači da mi nećemo spavati u našoj domovini i čekati tko će doći, nego ćemo ići prema povratnicima aktivnom politikom, no, tome ćemo više uskoro reći - kazao je Šipić. Nekima je sporno što će se povratnike osloboditi plaćanja poreza na dohodak na razdoblje od pet godina (a ta mjera već postoji za mlade u RH, kao što ju mogu koristiti i strani radnici do određene dobi op.a).
-Ja ću postaviti kontra pitanje što imamo sada od iseljenih ljudi koji se nisu vratili i koji se ne vraćaju u Hrvatsku osim što rodbini, prijateljima pošalju dolar ili euro? Naša intencija je da im i na ovaj način probamo dati poticaj za povratak iako znamo da samo ta mjera neće napraviti čuda – kazao je Šipić. Mjere Ministarstva demografije trebale bi biti usmjerene na pronatalitetnu politiku, povratak iseljenika i na imigracijsku politiku.
- Mi nismo protiv stranaca, dapače, nikada nećete od mene čuti bilo koju riječ osude dolaska stranaca u Hrvatsku. Pa i moja tri brata su u Njemačkoj, a dva će se vratiti. Ali nama su prednost naši povratnici i time ne vrijeđamo strance koji žele doći ovdje raditi i prehranjivati svoje obitelji, ali kako je rekao jedan europski političar ovih dana neka postoje pravila igre i neka se poštuje ova zemlja. Ova zemlja ima svoju kulturu, svoju povijest, svoju tradiciju, svoje običaje, svoj jezik i stranci koji, naravno, trebaju imati svoja prava, trebaju se i prilagoditi ovoj zemlji i prihvatiti ju. Jer što bi stranac iz treće zemlje s obzirom na potrebe gospodarstva smetao Hrvatu? Zašto bih ja bio ili netko od nas kočnica u tom dijelu, ali smo za reguliranje imigracijske politike – kazao je Šipić.
Smatra da se pronatalitetne mjere trebaju proširiti i unaprijediti u suradnji s Vladom i premijerom, da treba pojačati rodiljne i roditeljske naknade, te ojačati potpore roditeljima kako bi postigli bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života. Vjeruje da će se u sljedećem razdoblju donijeti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne demografske mjere, koje će poštujući partnerski odnos najprije predložiti premijeru i resornim ministrima i za koje će tražiti potporu u Saboru.
-Misija ovog Ministarstva je poslati poruku svim roditeljima da država stoji iza njih, razumije izazove s kojima se susreću i želi pomoći u njihovu rješavanju. Stalo nam je do Like, Dalmatinske zagore, Slavonije i svih naših raseljenih pustih krajeva. No, konkretne mjere će biti tema posebne konferencije kada dogovorimo pakete mjera. Želim u fokus vratiti, obitelj i djecu jer bez djece nema ništa. Da me se krivo ne shvati, ja podržavam naše poljoprivrednike i poticaje koje im daje Ministarstvo poljoprivrede jer poljoprivrednici se bore za opstanak u svojim mjestima i sami imaju djecu i ovo što ću reći nije udar na bilo koga, ali samo navodim da se npr. za jedno govedo boškarin daje poticaj od 795 eura, kao i za konja posavca. Za magare poticaj iznosi 311 eura. Pa, ako se može za konja posavca i za govedo davati poticaj od 795 eura, a ponavljam da me se krivo ne shvati poticaji su potrebni našim poljoprivrednicima, onda moramo razmisliti o činjenici da je poticaj odnosno jednokratna potpora majci za rođenje djeteta 309 eura! Neću reći koju drugu grubu riječ, ali naš je prijedlog da se u sljedećem proračunu potpore za rođenje djece povećaju 100% - kazao je Šipić, dodajući da ako, imamo novca za mostove, puteve, ceste, zgrade i sve što nam je potrebno za moderni život treba voditi računa i što je potrebno majkama i obiteljima.
Savjetnik ministra, Stjepan Šterc kazao je kako svi statistički službeni pokazatelji egzaktno potvrđuju demografski slom, te da je demografska destrukcija u Hrvatskoj toliko izražena da to utječe na sve javne sustave i treba zabrinuti svakoga racionalnog u zemlji.
-Kad se gledaju te negativnosti i koliko one utječu na temeljne sustave i sve djelatnosti oko nas, potpuno je jasno da se moralo stvoriti jedno ministarstvo koje će najvažniju problematiku provoditi u izvršnoj vlasti. Ili će to biti strateško ministarstvo ili ćemo mi svi dići ruke i otići. Jer, ako se ovi trendovi nastave dalje, stvari neće dobro izgledati. Mi ćemo se prihvatiti posla, koristit ćemo sve revitalizacijske modele koji su primjenjivani u drugim zemljama. Neće biti nikakvih prisila i sl. nego će se stvarati uvjeti za jednostavnije odlučivanje o ključnim procesima vezano za demografsku problematiku. Kada ne bi bilo političke volje za provođenje onoga što mi kao znanstvenici govorimo ovdje ne bi ni sjedili. I kad vidimo da toga neće biti, mi ćemo se dići i reći: "Hvala i doviđenja" – sažeto je kazao Šterc. Drugi Šipićev savjetnik, Dražen Živić naveo je da se 30 godina bavi znanstvenim radom i demografskim problemima, te da se demografima često spočitava kako su katastrofičari i ne vide svjetlo na kraju tunela. Ali to i nije baš tako.
- Da ne osjećamo barem tračak nade da se stvari mogu promijeniti na bolje mi se ne bi prihvatili savjetničkog posla u koji možemo upregnuti naša znanja i dosadašnje spoznaje o demografskoj problematici. Osim što su potrebne konkretne demografske mjere hrvatsku javnost treba senzibilizirati, da ako ne želimo doživjeti potpuni demografski slom i kraj, mi nemamo alternativu nego ići u demografsku revitalizaciju zemlje. Mi nemamo izbora, mi moramo samo gledati prema naprijed. Da će biti teško, bit će. Nema sumnje da nema brzih pomaka jer demografska kriza nije od jučer, ni od prekjučer. Ona vuče korijene u nekim elementima i stotinu i više godina. Znači, rješenja nisu jednostavna. Treba biti strpljiv i zadržati tu motivaciju, odnosno želju da ovome narodu u ovoj državi i svim građanima koji tu žive u budućnosti bude bolje - kazao je Živić.
Treći stručni savjetnik, Tado Jurić naveo je da će biti zadužen za migracije koje nisu problem same po sebi, ali mogu biti problem društvima koje imaju lošu demografsku sliku. Kao Hrvatska.
-Uz postojeće trendove do sredine stoljeća u Hrvatskoj će živjeti preko 30% osoba s migrantskom pozadinom. To samo po sebi i nije problem ako te osobe imaju kvalifikacije, problem je ako nemaju završenu srednju školu jer će se puno teže integrirati. U Hrvatskoj prema migracijama imamo stav da je to ekonomsko pitanje, no to pitanje ima i brojne društveno- političke posljedice. Mi smo svjesni svih izazova, ali i da Ministarstvo samo po sebi bez pomoći drugih ministarstava i međuresorne suradnje ne može realizirati mjere. Stoga apeliramo i na ostala ministarstva da nas podrže. Također, važno je i pitanje integracije stranih radnika iz trećih zemalja kako bi se spriječila getoizacija tih ljudi – kazao je Jurić. Dodao je da treba postaviti pitanje i prostorne distribucije stanovništva jer ne možemo svi živjeti u Zagrebu i imati tri četvrtine zemlje opustošeno.
- Napravili smo studiju koja pokazuje da bi deset tisuća osoba u državnom sektoru promijenilo mjesto prebivališta i otišlo raditi u pasivne krajeve ako bi im se ponudila mogućnost rada na daljinu. Time bi revitalizirali periferiju uz brojne druge mjere – dao je naznake mogućih budućih mjera Jurić. Smatra i da treba unaprijediti sustav praćenja i bilježenja migracija, te senzibilizirati Europsku uniju da demografska pitanja treba rješavati i na razini Unije.
Koliko djece ima gospodin demograf? Kolko djece imaju ljudi s natprosječnim plaćama, a koliko oni s najnižim? Dal više djece imaju i bogatoj africi ili ubogoj zapadnoj europi? Nema recepta, glumče. To je u narodu, ljudima. Moderni život podrazumijeva putovanja, luksuz. A tri slinava klinca ti to blokiraju. Ja imam 2,i nemogu zamisliti sekundu bez njih. Ne mogu im priuštiti puno toga, ali smo sretni. Djecu treba htjeti.