Sve se glasnije, i to javno, počelo govoriti o podjeli Sirije prema daytonskom modelu koji je okončao petogodišnji rat u BiH 1995.godine.
Naime, na prošlotjednoj sjednici UN-a na kojoj se raspravljalo o situaciji u Siriji mirovni je posrednik Staffan de Mistura izrazio zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba i direktnog uključenja Izraela u rat. Ta opasnost postoji zbog ofenzive režima na provinciju Daraa koja graniči sa Izraelom, a veleposlanik Francuske u UN-u, François Delattre, na raspravi je kazao kako bi jedino moguće mirno političko rješenje sukoba u Siriji bio daytonski model podjele zemlje na tri dijela.
Turska, Rusija i SAD
Tu mogućnost veleposlanik Sirije u UN-u Bashar Jaferi odbacio je optužujući SAD i zapadne zemlje da podržavaju teroriste kojima se na taj način želi dati dio sirijskog teritorija. Kako Večernji list doznaje iz visokih izvora u sirijskoj vladi, SAD i Zapadne zemlje na čelu s Francuskom i Velikom Britanijom pokušavaju s Rusijom dogovoriti model podjele Sirije na tri dijela.
Prema tom prijedlogu jedan od kantona bila bi provincija Idlib, jedina u kojoj je danas ostalo džihadista i koja je pod utjecajem Turske. Naime, u toj provinciji danas živi više od 3,5 milijuna Sirijaca, većinom sunita koji su izbjegli iz različitih dijelova Sirije pod kontrolom Bashara Al-Assada i njegovih saveznika, Irana, Rusije i libanonskog Hezbollaha.
Isto tako, sjever Sirije, gdje žive Kurdi koji i kontroliraju to područje, koje je usto pod utjecajem SAD-a, Francuske i Velike Britanije, a gdje SAD i saveznici imaju i vojnu bazu, trebalo bi biti drugi kanton.
Najveći dio Sirije, oko 87 posto teritorija koji kontroliraju snage Bashara Al-Assada, trebao bi biti treći kanton. Iako zasad sirijska vlada odbacuje mogućnost podjele Sirije, izvjesno je da ova zemlja nikada više neće biti jedinstvena država. Isto tako, sirijska vojska koju podupiru Rusija i Iran neće vojno osloboditi područje pod kontrolom Kurda ili džihadista u provinciji Idlib jer to bi značilo frontalni sukob s Turskom, odnosno SAD-om.
Ideju o “daytonizaciji Sirije” predložio je još 2016. godine bivši glavni zapovjednik NATO-a u Europi James Stavridis smatrajući kako je vrijeme da se Sirija podijeli na nekoliko dijelova, a kao primjer je naveo bivšu Jugoslaviju, Bosnui Hercegovinu te Irak. Američki
general Stavridis smatrao je tada da pristup podjeli Sirije može biti različit - potpuna podjela kao u slučaju Jugoslavije, federacija kao u BiH nakon Daytona ili pak slaba federacija kao u Iraku.
Strah od rata širih razmjera
Za daytonski model kao najbolje političko rješenje za Siriju bio je i bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen koji je istakao da bi bosanski model podjele vlasti mogao biti najadekvatnije rješenje za prestanak sukoba u Siriji. Da SAD i NATO već dulje ozbiljno razmišljaju o “daytonizaciji Sirije”, dokazuje i činjenica da su još 2014.godine u BiH doveli i izaslanstvo sirijske umjerene opozicije sa svrhom njihova upućivanja u funkcioniranje BiH.
Međutim, o ideji daytonizacije u Siriji, za koju je SAD već izradio kartu, neće odlučiti sirijski predsjednik Bashar Al-Assad samostalno, već i Rusija te Iran koji imaju veliki utjecaj na predsjednika zemlje.
Dok Rusi fleksibilno gledaju na taj plan, Iran unaprijed odbija svaku mogućnost podjele države. U međuvremenu, sirijska vojska i saveznici očistili su od islamističkih skupina pokrajinu Daraa na jugu Sirije i došli su do granice Jordana. Dolazak sirijske vojske sa saveznicima na Golansku visoravan koju je Izrael okupirao 1967. godine zabrinuo je Izrael koji je stavio svoje snage u punu pripravnost. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je da će njegova vojska odgovoriti na bilo kakve provokacije. Zato analitičari strahuju od mogućeg frontalnog sukoba između izraelske vojske i iranskih snaga u Siriji što bi moglo izazvati rat širih razmjera.
90% stanovništva je kod Assada, legendarnog predsjednika Sirije