I ove godine država potiče zadruge putem programa "Razvoj zadružnog gospodarstva". Doduše, iznosi potpora, kao i ukupan iznos, prilično su mali. Istodobno, domaći poduzetnici, posebno oni u poljoprivredi koji se tradicionalno najčešće udružuju, zadružno poslovanje sve češće i vrlo olako odbacuju. Zadruga Vinkovačka šparoga najbolji je dokaz koliko su u krivu.
No mnogi se neće javiti na natječaj Ministarstva gospodarstva koje je za jačanje konkurentnosti zadruga ove godine rezerviralo 267.000 eura. Na potpore, koje se kreću od tri do 15.000 eura, zadrugari mogu aplicirati do 10. listopada, a financirati mogu više aktivnosti, od razvoja novih proizvoda i usluga, uređenja prostora, do marketinških aktivnosti. Iako zadruga može djelovati u bilo kojem području i djelatnosti, najčešće su poljoprivredne zadruge čiji je udio u ukupno registriranim i aktivnim zadruga u Hrvatskoj 41 posto. Od ukupno 713 aktivnih zadruga u poljoprivredi djeluje ih 297, pokazuju posljednji dostupni podaci DZS-a. U prerađivačkoj industriji djeluje ih 118, a u trgovini 80.
Lani je potpore, u sklopu programa Ministarstva gospodarstva, dobilo tek 18 zadruga. Iz Ministarstva gospodarstva kažu da su zaprimili 54 prijave, a 19 zadruga zadovoljilo je kriterije. No, jedna je odustala. Prosječna potpora po zadruzi iznosila je gotovo 14 tisuća eura, a većina prijavitelja, pa tako i dobitnika potpora, bile su poljoprivredne zadruge, kažu iz Ministarstva gospodarstva.
VEZANI ČLANCI:
Zadruga Vinkovačka šparoga neće se javiti na natječaj Ministarstva gospodarstva. – Nismo ni razmišljali o tome – kaže Branko Horvat, upravitelj Zadruge Vinkovačka šparoga, koja već godinama bilježi rast godišnjih prihoda između 25 i 28 posto. S braniteljskom zadrugom Rokovačka šparoga, s kojom dulje surađuju, ove će godine ostvariti 619.000 eura prihoda. Broj im je članova pak od 2014., kad su osnovani, porastao s 10 na 20 proizvođača.
– Brojke dovoljno govore o uspješnosti udruživanja, no ono već godinama u Hrvatskoj slabi. Prije 10 godina imali smo više od 2200 aktivnih zadruga. Najveći problem zadruga je nezdrav pristup. I mi smo imali porođajne muke i članove koji su isključivo gledali svoj interes, čemu u zadrugama nema mjesta. To je servis koji pomaže malim proizvođačima da udruživanjem ostvare količine s kojima će izaći na tržište i biti konkurentniji – kaže Horvat.
>>> FOTO Apokaliptični prozori u Slavoniji: Rijeka koja je nekada napajala polja, sada je samo suho korito bez života
Upravo zahvaljujući udruživanju Zadruga Vinkovačka šparoga i Rokovačka šparoga svoj proizvod danas plasiraju u niz velikih trgovačkih lanaca, što pojedinačno svaki od proizvođača nikada ne bi mogao. Plan im je dobiti status proizvođačke organizacije čime bi sljedećih pet godina imali pravo na potporu u iznosu od 10 posto ostvarenih prihoda.
– Većina članova ima viziju da bi taj novac trebali uložiti u gradnju vlastitog objekta. Problema, naravno, uvijek ima, no za uspjeh je najvažnije podrediti partikularne interese onima zajedničkim – pojašnjava Horvat. U državi u kojoj je većina poljoprivrednih proizvođača mala (imamo više od 120.000 OPG-ova), udruživanje je najbolja strategija u plasmanu proizvoda na tržište. No pojedinačne interese, očigledno, čak i po cijenu slabljenja proizvodnje, nije tako lako podrediti.
>>> Znate li koji je površinom najveći grad u Hrvatskoj? Nije Zagreb! A veći je i od Berlina, Pariza,...
