Novo izdanje Nedjelje Večernjeg lista, koje upravo slavi svoj prvi rođendan, po mnogočemu je posebno. Ističe se pogotovo po svojim fantastičnim ilustracijama, kakve malo koja publikacija ima. A ako ste se pitali tko je autor tih zanimljivih slika koje krase stranice Nedjelje – za njih je zaslužna odlična Večernjakova ilustratorica Kristina Franić.
– Moj početak u Večernjaku je infografičarski. Taman sam završila fakultet i, iskreno, kad sam došla u odjel infografike, nisam ni bila sigurna što je to što bih ja trebala raditi. Nakon početnih pokušaja i pogrešaka, upijanja znanja od starijih kolega, istraživanja, rodila se ljubav prema infografici. Naučila me da smirim olovku i da svaki detalj mora biti smislen. Najdraže mi je bilo sam jedan dan radila neku veliku sportsku temu, drugi dan pokrivala sukobe između Sjevernei Južne Koreje, treći dan pratila nagli pad BDP-a. Svaka zahtijeva različit pristup i nisu mi sve bile jednako zanimljive, ali trik je da se to ne vidi. U svoje infografike često sam znala ubacivati i neke klasične ilustracije, a to se najbolje moglo vidjeti kad je bila riječ o nekim životnim temama, svjetskim ratovima... kad je statistika bila u deficitu, a trebalo je ispričati priču. Tad sam se počela igrati ilustracijama i igram se do dan-danas – rekla nam je Kristina.
Novinske ilustracije, koje brojni svjetski časopisi i novine, poput New York Timesa, Timea ili Economista, dugo i predano njeguju, tako su i kod nas, zahvaljujući Kristini Franić, ali i ilustratoru subotnjeg Večernjakova priloga Obzor Milanu Trencu, ponovno zaživjele!
– Što se tiče svjetske novinske scene, mislim da je tu priča malo drukčija. Velike izdavačke kuće vode računa o ilustraciji, posebice u SAD-u… Velike novine njima dodatno povećavaju interes za aktualne tekstove u novinama. Meni je recimo sjajan primjer talijanska la Repubblica. Oni posvećuju veliki prostor ilustracijama i infografici, razmazili su svoje čitatelje i postavili nove standarde u izgledu novina. Večernjakova Nedjelja krenula je istim stopama – smatra Kristina, čiji je najveći dizajnerski “crush” Francesco Franchi, infograficar i art direktor la Repubblice, živi dokaz, kako kaže, da tisak nije mrtav.
– Njihova suradnja s brojnim ilustratorima i dizajnerima u dnevnim novinama pokazala mi je da se može i više i bolje u novinskom
svijetu te da se priča može ispričati i bez ijedne napisane riječi. U Večernjaku se njeguje ta ista kultura, pogledajmo samo ilustracije Milana Trenca koje krase naslovnice subotnjeg Obzora! Čast je biti dio jedne takve ekipe – zadovoljno će.
Pa budući da je upravo naš nagrađivani ilustrator Milan Trenc godinama živio, radio i ilustrirao u Sjedinjenim Američkim Državama za neke od najvećih američkih novina i magazina, među kojima su i spomenuti NYT i Time, ali i Wall Street Journal, The New Yorker i Fortune, upitali smo ga kako on vidi novinsku ilustraciju kod nas i u inozemstvu?
– U Americi su nekoć gotovo sve novine i časopisi imali ilustracije. No baš negdje u vrijeme kada sam ja otišao, ranih 2000-ih godina, došlo je do velike krize tiskanog medija i ilustracije su zamrle. Jednom mi je urednica Wall Streeta rekla da nemaju više toliko ilustracija jer ljudi ipak češće klikaju na fotografiju nego na ilustraciju. Stoga mi je vrlo drago da vidim da se unazad nekoliko godina ilustracija vraća u hrvatske novine, da se pojavila jedna nova generacija mladih ilustratora i ilustratorica i nadam se da je to trend koji će se nastaviti, jer ilustracija može reći puno toga što fotografija ne može, a lijepo je u novinama vidjeti malo umjetnosti koja je ljudskih ruku djelo – rekao nam je pak Trenc te dodao da je u SAD-u novinska ilustracija iznimno zapažena i cijenjena kao legitiman novinarski žanr, a ne tek ukras. Pritom ga žaloste one, jeftine, “stock” ilustracije, kakvima neke naše publikacije pribjegavaju, jer, smatra, bilo bi puno bolje da se umjesto toga nekom mladom hrvatskom ilustratoru da prilika da napravi nešto originalno i vrijedno. Trenc se, nakon što se vratio iz SAD-a, kaže nam, malo i umorio od ilustracije – imao je mnogo obaveza oko slikovnice “Noć u muzeju” prema kojoj je baš tih dana snimljen i film. Ipak, nakon nekog vremena, počela mu nedostajati.
– Uredništvo Večernjeg lista izrazilo je interes da se naslovnica Obzora ilustrira, što je meni vrlo zanimljivo, jer se tako svaki tjedan bavim nekom relevantnom političkom ili društvenom temom. Taj ujednačeni ritam jedne ilustracije tjedno omogućava mi da radim i na raznim drugim projektima, a s obzirom na to se tu radi o vrlo lijepim novinama i lijepom prostoru, velikoj ilustraciji, a ja imam potpunu slobodu, to se pretvorilo u lijepu dugoročnu suradnju. U svom radu uvijek sam vođen idejom, to je za mene već postao nekakav polusvjestan proces. Najprije razmislim o konkretnom problemu i danoj temi iz toga se iskristalizira ideja, a zatim tehniku i izgled prila godim toj ideji, a uvijek prvo crtam na papiru – objašnjava nam Trenc.
Privlačnost ilustracije u tome je što čitatelja može u sekundi privući i uvesti ga u priču koju vrijedi pročitati, misli Kristina Franić, koja je s nama podijelila i detalje svog iskustva u radu za Nedjelju.
– Rad na ilustracijama za novine krasi jedna pomalo stresna osobina, a to je kratko vrijeme nastajanja. Potrebno je brzo reagirati na temu koja je, kad dođe do mene, često još u procesu stvaranja Od mene se očekuje da dam likovni komentar tekstu, da ga vizualno približim čitateljima i da u njima pobudim interes. Moj cilj je da pokušam pogoditi srž teksta, da ga maštovito prikažem i time zaintrigiram čitatelja da stane i da nastavi čitati. Obično negdje sredinom tjedna dobijem “brief” od urednika Nedjelje Roberta Bubala, nekad to bude e-mail od nekoliko rečenica, a nekad znamo po sat vremena telefonom razglabati o pozadini neke priče. Imam veliku sreću što su mi i on i art direktor Zoran Birman dopustili da imam odriješene ruke, vjeruju u mene i ja to povjerenje nastojim opravdati. Najteži proces upravo je to smišljanje, što napraviti, a da bude dovoljno jasno, a opet vizualno atraktivno. Koja sreća kad se to i dogodi! Onda ne mogu dočekati tiskano izdanje, jer ipak, papir je papir. Još uvijek se tražim pa koketiram s raznim stilovima izrade. S papirom sve obično i počinje, počnem skicirati što bih mogla napraviti olovkom i onda, kad se pojavi “aha” moment, brzo se prebacim na tablet, pustim neku dobru glazbu i počinje igra! – kaže Kristina.
Večernjakova Nedjelja ilustraciju je vratila u novine, ali nas je zanima lo i kako je sve počelo. Hrvatska novinska ilustracija ima dugačku tradiciju, još od druge polovice devetnaestog stoljeća, otkrio nam je tako dr. sc. Frano Dulibić, profesor s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji se ovom tematikom bavi već dugi niz godina. Nažalost, o povijesti ilustracije kod nas zna se još relativno malo i može se reći da je to još uvijek zapostavljeno područje. Iz samih početaka novinske ilustracije u Hrvatskoj izdvojio je časopis Vienac u izdanju Matice ilirske, poslije Matice hrvatske, u kojem je ilustracijama uredništvo nastojalo sadržaj lista učiniti atraktivnim za što širu publiku. Od tada do druge polovice dvadesetog stoljeća, kada smo imali najveće naklade dnevnih novina i tjednika, novinska ilustracija imala je važnu ulogu u izdavaštvu, posebno između šezdesetih i osamdesetih godina. No digitalno doba utjecalo je na radikalno smanjivanje naklada, a novinska ilustracija kao i karikatura postala je teret i trošak za izdavače, govori nam Dulibić.
– Kao i uvijek, ilustracija vizualizira sadržaj, izdvaja ključne elemente sadržaja teksta, nadopunjuje i stvara likovnu interpretaciju teksta. U ovom vremenu elektroničkih medija digitalna ilustracija na pojedinim portalima ima istu funkciju kao nekadašnja novinska
ilustracija. Naime, i danas ilustracija u velikoj mjeri oblikuje vizualni identitet pojedinog medija, njegovu prepoznatljivost, odnosno, ilustracija treba biti komplementarna s grafičkim dizajnom medija. Fotografija je danas iznimno moćno sredstvo vizualnih komunikacija, no pojedine aspekte vizualnog identiteta nije moguće ostvariti fotografijama. Stoga ilustracija i danas ima svoju važnost, a sigurno će nastaviti biti dio suvremenih medija i u budućnosti, iako pojedini izdavači i urednici ilustraciju smatraju dodatnim i nepotrebnim troškom, a ne shvaćaju da dobra ilustracija predstavlja dodanu vrijednost medija – ustvrdio je.
