Za razliku od ogorčenih sindikata i četvrt milijuna zaposlenih u javnom sektoru, koje će od travnja dočekati šest posto manja plaća, poduzetnici i investicijska javnost uglavnom su pozitivno reagirali na predloženi rebalans.
Pohvale poduzetnika
Smanjenje proračunskih rashoda za 5,5 milijardi kuna burza je popratila
rastom cijena vodećih dionica, a pohvale Vladi stižu i iz HUP-a te iz
ekonomskih krugova.
– Smanjenje troškova bilo je neizbježno. Iako je pomak minimalan, on
daje nadu da će Vlada idućih mjeseci poduzeti potrebne korake –
komentar je Damira Kuštraka, predsjednika HUP-a. I ekonomist Velimir
Šonje kaže da smo napokon dočekali prvi korak u dobrom smjeru.
– Uspjeh plasmana državnih obveznica bio bi zajamčen da je Vlada još
smanjila rashode i uravnotežila proračun, no i ovako je vanjskim
investitorima poslana pozitivna poruka – kaže Šonje. Zdravstvo i
znanost kao resori najviše su izgubili zbog velikog broja zaposlenih,
no i bez toga najrevnosniji u kresanju dosadašnjeg proračuna bio je
ministar znanosti Dragan Primorac, koji je skresao vlastiti proračun za
gotovo 900 milijuna kuna te Božidar Kalmeta, koji je u minusu za 868
milijuna kuna.
Iz škola će nestati niz programa kojima se smanjuje nasilje među
djecom, ovisnost, potiče bavljenje sportom, kupuju računala ali i nove
lektire, provode istraživanja... Hrvatske ceste, HAC i HŽ izgubili su
oko 600 milijuna kuna, a skresano je niz stavki vezanih uz sigurnost
prometa.
Rezervni plan
– Opet se pokazalo da se Hrvatska teško može suočiti s krizom jer ima
nepovoljnu strukturu javnih rashoda. Sindikati s pravom kažu da su
potplaćeni, no masa plaća je objektivno prevelika i zato bi bilo jako
važno da se počnu provoditi reforme.
Nije dovoljno samo smanjiti rashode – komentar je Zdeslava Šantića,
analitičara RBA. Iako Vlada još nije uspjela primiriti sindikate i s
njima uspostaviti prihvatljivu razinu dijaloga, Šantić savjetuje da se
odmah počne raditi rezervni plan u slučaju da dođe do daljnjeg
pogoršanja u ekonomiji.
– Ne smijemo biti nespremni za nova iznenađenja – kaže Šantić.
Sindikati se konzultiraju oko izgleda da 6-postotno smanjenje plaća
vrate sudskim putem, no u Ministarstvu financija ne boje se novih
sporova.
Savjetnica Poslovnog savjetovanja TEB Dušanka Marinković-Drač kaže da
je Ustavni sud u jednoj svojoj odluci iz 2002. već zauzeo pravno
stajalište da se zakonskom odredbom može derogirati odredba kolektivnog
ugovora ako u proračunu nisu predviđena sredstva za isplatu navedenoga
iznosa u tekućoj godini. No, u nekom novom sporu Ustavni sud mogao bi
dosuditi i drugačije.
60 milijuna manje za opremu policije
Za prevenciju ovisnosti i nasilja u školama uzeto je više od milijun kuna. Navalu delinkvenata, međutim, neće dočekati opremljenija policija: za 60 milijuna smanjena je stavka za opremu policije. U prometu je najveći gubitnik željeznica: “skresan” im je novac za nabavku vozila, modernizaciju, a od planiranih 80 milijuna kuna za zbrinjavanje viška radnika, ispalo je čak 10 milijuna. Ipak, za poticanje željezničkog prometa dodano je 30 milijuna.
Više novca za nezaposlene
– Strašno je što su rebalansom prosvjeta i znanost ostale bez gotovo 900 milijuna kuna. Time se mogu sagraditi dva pelješka mosta, a ne samo jedan – komentar je sindikalca Vilima Ribića. Vlada je procijenila da će nezaposlenih biti više nego što je planirala pa je povećala proračun Zavoda za zapošljavanje 117 milijuna kuna. Oko 200 milijuna kuna više izdvojit će se i za povrat poreza na dohodak.
