Inicijativa “Dosta je stožerokracije” u okviru koje stranka Most od subote prikuplja potpise za referendum kojim bi se na Sabor prenio veći dio odlučivanja o protupandemijskim mjerama izazvala je priličnu pažnju HDZ-a. Ova je stranka u nedjelju na svom Facebook profilu mostovce nazvala “izgubljenim i bezosjećajnim licemjerima koji pokušavaju politikantski profitirati na tuđim životima”.
Kritiku inicijative jučer je nastavio Branko Bačić, predsjednik kluba zastupnika ove stranke, koji je sa saborske govornice ocijenio kako njihova inicijativa, čak i ako uspije prikupiti dovoljan broj potpisa, neće imati nikakva efekta te pozvao mostovce da se “ostave ćorava posla”.
– Iščitavajući pitanja stječe se dojam da je netko gadno podvalio mostovcima ili pak sami ne razumiju vlastiti tekst, jer ovako složeno referendumsko pitanje ne obvezuje Sabor na postupanje sukladno članku 17. Ustava i time se postupak dovodi do fijaska – rekao je Bačić u ime Kluba HDZ-a.
Mjere nisu posao za Sabor
Most, naime, prikuplja potpise za dva referendumska pitanja od kojih se prvo tiče izmjena Ustava, na način da se epidemija izrijekom navede među okolnostima pod kojima Sabor može dvotrećinskom većinom ograničiti neka ustavna prava i slobode. Ako se i prikupi dovoljan broj potpisa te se potom provede referendum i dobije potrebnu većinu, tumači Bačić, to ne nameće obvezu Saboru da proglasi izvanredno stanje, nego je ostavljeno na volju većine.
Drugo referendumsko pitanje, kojim Most predlaže zakonske izmjene prema kojima bi se za svaku protupandemijsku mjeru tražila potvrda Sabora Bačić smatra neostvarivim.
– Kako bi Sabor odlučivao, primjerice, o uvođenju online nastave u nekom razredu škole, broju štandova na tržnici ili zabrani privatnog okupljanja u nekoj općini – upitao je Bačić i odmah dobio reakciju Mostove Marije Selak Raspudić, koja je HDZ-ovu kampanju protiv Mostova referenduma protumačila kao dokaz da najvećoj stranci “gori pod petama”.
– HDZ-ova P.R. mašinerija bešćutno zloupotrebljava tragediju ljudi koji su izgubili svoje bližnje da bi taj broj mogli s nepodnošljivom lakoćom zalijepiti na čela organizatora referenduma kojem je cilj legalno i legitimno odlučivanje u pandemiji. To je političko, moralo i civilizacijsko dno i može doći samo iz nehumane HDZ-ove P.R. kuhinje”, kazala je Selak Raspudić, aludirajući na činjenicu da je HDZ svoju nedjeljnu Facebook objavu garnirao slikom mostovaca preko koje je stavljen natpis s brojem umrlih od COVID-19 toga dana.
No nije Branko Bačić jedini koji je upozorio na kontradiktornosti u referendumskim pitanjima i na potencijalne probleme u provođenju eventualno pozitivne referendumske odluke. Učinio je to prije njega i dio ustavnih stručnjaka, među prvima riječka profesorica Sanja Barić, koja prvo Mostovo pitanje, koje se odnosi na dopunu Ustava, smatra redudantnim, ali ustavno prihvatljivim, dok na predloženu izmjenu zakona na temelju kojega se donose protupandemijske mjere ima niz zamjerki.
Barić upozorava kako bi prenošenje protupandemijskih mjera u domenu Sabora bilo problematično s aspekta trodiobe vlasti jer se, upozorava, radi o operativnim odlukama koje su u nadležnosti izvršne, a ne zakonodavne vlasti. Napominje i da Sabor do sada nije reagirao ni na jednu mjeru koju je donio Stožer civilne zaštite čime je, tumači, dao prešutnu suglasnost na ove odluke. Ovlast za donošenje mjera Stožeru je, napominje, dao sam Sabor, što je i Ustavni sud potvrdio kao valjanu pravnu osnovu.
Uspije li Most, dakle, prikupiti potrebnih 10 posto potpisa svih birača, njih više od 360 tisuća, moguće je da će se ovo pitanje naći na testu ustavnosti pred Ustavnim sudom, no dosadašnje iskustvo s referendumskim inicijativama govori kako velik broj prikupljenih potpisa u pravilu dovede do zakonskih izmjena u smjeru onih koje traži inicijativa prije bilo kakvog propitivanja ustavnosti. Ustavni stručnjaci imali su, naime, zamjerke na niz ranijih inicijativa, od Zakona o radu, monetizacije autocesta i outsourcinga, pa i na pitanje na temelju kojega je proveden do sada jedini narodni referendum u Hrvatskoj, onaj o ustavnoj definiciji braka 2014. godine.
Dio tih pitanja, primjerice ono o monetizaciji, nakon prikupljenih potpisa završio je tako da je raspisivanje referenduma odbio Ustavni sud, no vlade su pod pritiskom prikupljenih potpisa odustajale od prvotnih namjera i povlačile već gotove zakonske prijedloge iz saborske procedure. Ipak, valja napomenuti da se u svim ovim slučajevima radilo o broju potpisa puno većem od minimuma koji je propisao Ustav.
Primjerice, za inicijativu “67 je previše”, onu koju su 2019. godine pokrenuli sindikati protiv mirovinske reforme koja je trebala povećati životnu dob za odlazak u starosnu mirovinu prikupljeno je gotovo 750.000 potpisa. Iako su vladajući i protiv tog referenduma vodili snažnu kampanju, tvrdeći da će dovesti u pitanje opstanak mirovinskih fondova, nakon ovakvog uspjeha referendumske inicijative osporavani zakoni povučeni su iz procedure.
Tako će vjerojatno akcije Vlade i parlamentarne većine i ovoga puta ovisiti o broju potpisa koje će Most prikupiti u ovoj inicijativi, koja je u najvećoj mjeri zapravo usmjerena protiv jedne mjere Stožera – obveze COVID potvrda u javnom sektoru. Iako postoje i tumačenja da bi ovaj referendum, prođe li, mogao rezultirati obveznim cijepljenjem kao jedinom alternativom ovim potvrdama, jasno je da takav scenarij nije izgledan. Uostalom, i sam premijer Plenković u više je navrata poručio da se o obveznom cijepljenju uopće ne razmišlja.
Što se tiče samih izgleda Mosta da prikupi potrebne potpise, posljednje ankete govore da većina građana podržava COVID potvrde, no prema anketi koju je prije tri dana objavio RTL protivi im se više od 30 posto građana, a za samo raspisivanje referenduma ne traže se potpisi većine, nego “samo” 10 posto birača.
Senzibilizirana javnost
Činjenica je i da je riječ o temi za koju je javnost snažno senzibilizirana, što su zorno pokazali prosvjedi posljednjih dana, posebno onaj na središnjem zagrebačkom trgu. Mostu na ruku idu i poruke predsjednika Zorana Milanovića koji otvoreno najavljuje da u svom uredu neće tražiti COVID potvrde, čak i kad se ta obveza izrijekom propiše zakonom, o čemu će ovoga tjedna odlučivati Sabor. Uz to, poruke koje idu u smjeru kritike ovoj mjeri Stožera dolaze i iz dijela Crkve.
Komisija Iustitia et Pax Hrvatske biskupske konferencije jučer je tako objavila opširno priopćenje koje u jednom dijelu upozorava da se “ne bi smjelo dopustiti da COVID potvrda postane oblik indirektne prisile na cijepljenje i uvjetovanje radnim mjestom”, jer to izaziva kod ljudi određeni strah i podsvjesni otpor te pridonosi rastu društvene napetosti. Nešto kasnije, biskupi su se našli u Vladi na “redovitom polugodišnjem sastanku” s kojeg je odaslano zajedničko priopćenje kojim se pak potvrđuje svrhovitost COVID potvrda. Iako je Iustitia et Pax tek civilna komisija HBK i njezine poruke nemaju težinu biskupskih, jasno je da će njihovo priopćenje imati utjecaj na dio vjernika koji otprije imaju zamjerke na službene crkvene strukture.
Potporu inicijativi najavile su i druge parlamentarne stranke s desnog spektra, a COVID potvrde izričito podržava i ljevica. No kako je jasno da u fazi prikupljanja potpisa do izražaja ne dolaze oni koji su protiv referenduma, nego isključivo oni koji su voljni potpisati inicijativu, da bi se ona spriječila, protivnici moraju odgovoriti dio potencijalnih potpisnika, u čemu leži i razlog HDZ-ova snažnog angažmana na ovoj temi.
>> Pogledajte i ovaj video: Mostova konferencija povodom početka prikupljanja potpisa protiv COVID potvrda
mostovcima želim uspjeh.