Poslije ratnog zapuštanja proizvodnje situacija s uzgojem slatkovodne ribe na području RH iz godine u godinu je sve bolja, tako da se i brojke sve više približavaju onim prijeratnim.
– Tijekom rata proizvodnja slatkovodne ribe u Hrvatskoj doživjela je pravu kataklizmu. Na sreću, nakon niza akcija i aktivnosti brojke su sve bolje, tako da smo u prošloj godini napravili dodatni iskorak. Tijekom 2011. godine u Hrvatskoj smo uzgojili 6000 tona razne slatkovodne ribe, što je u odnosu na prijeratnih 12.000 tona upola manje, ali i u odnosu na protekle godine značajan iskorak nabolje, rekao je Milan Božić, predsjednik Odbora slatkovodne aqua kulture Hrvatske gospodarske komore na dvodnevnom međunarodnom gospodarskom znanstvenom skupu pod nazivom Riba Hrvatske – jedi što vrijedi, a koji je danas započeo u Vukovaru.
Govoreći o rezultatima u okviru slatkovodnog ribarstva Božić je rekao da je u Hrvatskoj trenutačno u funkciji, sa svom potrebnom infrastrukturom, 8.000 – 10.000 hektara površina. Značajno je istaknuti da se velike količine hrvatske ribe izvoze, a mi ne pokrivamo sve domaće potrebe ni s vlastitom proizvodnjom. Na skupu je bilo riječi i o raznim naknadama, ribojednim pticama i sličnim problemima koji opterećuju uzgoj ribe, a koji još uvijek nisu u cijelosti riješeni.
– U Hrvatskoj imamo ogromnog prostora za dodatni napredak i poboljšanje proizvodnje. Dovoljno je reći da u prosjeku svaki građanin Hrvatske godišnje pojede 9-10 kilograma ribe, dok je u jednoj Irskoj taj prosjek između 80-90 kilograma. Uz to Hrvatska iduće godine postaje i članica EU te joj se otvara tržište od 500 milijuna ljudi. Svakako da je tu dugogodišnja tradicija, iskustvo, znanje, genetika i sve drugo što imamo, ali to ne koristimo još uvijek dovoljno. Cilj nam je u idućih 4-5 godina dostići proizvodnju od 10.000 tona slatkovodne ribe godišnje – zaključio je Božić.
Jednostavno rećeno mi smo preskupi za izvoz ribe..