Nakon velike prošlotjedne bure s hrvatskim jezikom i lektirnim naslovima, ništa bolja situacija nije ni s kurikulom povijesti, a prva bura mogla bi početi već u petak. Iako je stručna radna skupina za povijest već bila obavila svoj posao – uskladila je dokument s primjedbama iz već održane javne rasprave i metodologijom te ga dostavila Ekspertnoj radnoj skupini, odlukom ministrice Blaženke Divjak, početkom veljače povijest se iznova našla na javnom savjetovanju – do 22. veljače.
Razlog ponovnog prosljeđivanja na javnu raspravu mišljenje je Ministarstva da je u kurikulu povijesti bilo mnogo prijepora, pa je javnu raspravu ponovilo. Štoviše, osim prijepora, pale su i optužbe da je riječ o različitim, potpuno promijenjenim sadržajima povijesti, što su žestoko negirali članovi stručnih skupina i šef Ekspertne radne skupine Radovan Fuchs.
Birani na javnom natječaju
Ponovljena javna rasprava posve je legitiman potez ministrice obrazovanja, no 24 sata prije nego što javna rasprava završi, stručnoj radnoj skupini za povijest, koja je, podsjetimo, birana na javnom natječaju, isteći će mandat. Važan je to detalj jer je riječ o tijelu koje bi trebalo uskladiti kurikul povijesti s javnom raspravom i završiti ga. Tko će onda, umjesto tog tijela, raditi na povijesti, koja se mora pripremiti već za jesen? Tko će uskladiti dokument s primjedbama iz javne rasprave, a trenutačno ima 24 komentara na članak, 23 opća komentara i jedna nadopuna teksta? Podsjetimo, Strategija obrazovanja kao krovni dokument bilo kakvih promjena jasno definira da na dokumentima rade stručne radne skupine.
Tri moguća scenarija
Njihov je zadatak, neovisno o svim problemima u reformi tijekom godina, uskladiti dokument s metodologijom i komentarima iz javne rasprave. Ovaj put zbog isteka mandata, 21. veljače, svoj posao neće moći obaviti do kraja. Tri su moguća scenarija – produljenje mandata trenutačnoj radnoj skupini kako bi dobila priliku da dovrši posao nakon još jedne javne rasprave, drugi je scenarij raspisivanje novog natječaja za izbor novih članova stručne radne skupine povijesti, a treći scenarij je dovršavanje kurikula iz pera stručnjaka koje će birati, baš kao u slučaju s hrvatskim jezikom, Ministarstvo obrazovanja a da javnost i ne zna imena i prezimena ljudi koji će raditi na dokumentima. Takav “izlet” s hrvatskim završio je ministričinom isprikom i najavom ankete koju planira provesti među svim profesorima koji bi sada trebali sastavljati popis lektire. Kojem će scenariju u kurikulu povijesti pribjeći ministrica Divjak?
– Svim skupinama koje su radile na obradi javne rasprave istekao je mandat, a o ostalim planovima pravodobno ćemo komunicirati s javnošću – rekli su u Ministarstvu.
Trenutačnu stručnu radnu skupinu za kurikul povijest čine: Jasenka Štimac, stručnjakinja za odgoj i obrazovanje u osnovnoj školi u predmetnoj nastavi, Vjera Brković, stručnjakinja za odgoj i obrazovanje u srednjoj školi, Gordan Ravančić, ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest, Marijana Marinović, predstavnica Agencije za odgoj i obrazovanje, Valerija Turk-Presečki, koja je imenovana na prijedlog ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, i Krešimir Zadro, koji je u stručnu radnu skupinu imenovan na prijedlog Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme. Mandat toj skupini istječe u četvrtak 21. veljače.
>> Popis lektira
Neka Povijest bude ISTINA, istina o svim zlocinima ustasa ili Partizana i Tita , Diktature Komunista i njihovog jednoumlja, dsa mo ISTINOM mozemo do RAZUMA.