Slovenija je izašla na parlamentarne izbore. U sedam sati otvorena su birališta na kojima su Slovenci izabrali novi parlament, 90 zastupnika devetog saziva Državnog zbora otkako je Slovenija neovisna. Gotovo 1,7 milijuna slovenskih birača odlučivalo je između politike koju je zadnje dvije godine vodio sadašnji premijer Janez Janša i alternative koju obećava 55-godišnji menadžer Robert Golob.
Janši podrška Plenkovića
Tijekom izbornog dana činilo se da će izbori biti napeti i neizvjesni do samog kraja s obzirom na to da stranka Pokret sloboda, koju je prije nekoliko mjeseci osnovao inženjer elektrotehnike Golob, ima s 26,3% potpore malu prednost u anketama za osvajanje relativne većine mandata u odnosu na Slovensku demokratsku stranku (SDS) sadašnjeg premijera Janeza Janše koja može računati na 25,5% glasova. Osim stranke Pokret sloboda i Slovenske demokratske stranke, u utrci za poziciju treće najjače stranke izjednačeni su Ljevica (8,8 posto) i socijaldemokrati (8,6 posto). Izborni prag od četiri posto sigurno će prijeći i demokršćanska Nova Slovenija (7,8 posto), a na rubu su praga centristička stranka Povežimo Sloveniju (PoS) i stranke Alenke Bratušek (SAB) i Marijana Šareca (LMŠ). Izlaznost do 11 sati bila je 21,05 posto – 356.976 birača s pravom glasa, što je za 4% veća izlaznost nego na parlamentarnim izborima 2018. kada je do 11 sati izlaznost bila 17,27%, što je u skladu s očekivanjima.
Naime, na ovim se izborima očekivala veća izlaznost u odnosu na one prije četiri godine, kad je svoj glas dalo manje od 53 posto upisanih u biračke popise. Rezultati izlaznih anketa objavljeni su nakon zaključenja ovog broja. Danas će se rezultati glasovanja pridodati glasovima koji će poštom stići iz Slovenije, a glasovi iz inozemstva morat će pričekati do 3. svibnja. Službeni rezultati trebali bi biti poznati do 10. svibnja, kada će se konačno znati kakav će biti sastav devetog saziva Narodne skupštine. Za praćenje izbora u medijskom centru akreditirano je više od 120 novinara.
Aktualni premijer Janez Janša koji je dobio i podršku premijera Andreja Plenkovića, uvjeren je u svoju pobjedu.
– Izdržali smo i napravili sve što smo trebali, na izbore idemo mirno, a za glasove ćemo se boriti sve do zatvaranja birališta – kazao je Janša na završnoj predizbornoj konvenciji svoje Slovenske demokratske stranke (SDS) koju vodi već gotovo 30 godina.
Janša je pred svojim pristašama i kandidatima za zastupnička mjesta u novom parlamentu govorio o uspjesima svoje vlade na obuzdavanju pandemije koronavirusa u zadnje dvije godine, nezaposlenosti koja je dosegnula najnižu razinu nakon 2008. godine te o subvencijama koje je poduzećima i građanima dala njegova vlada.
Svog najvećeg suparnika koji bi mu mogao pomesti račune Roberta Goloba i lijevu opoziciju koja ga podržava optužio je za politički iluzionizam. Smatra ga eksponentom "duboke države" i predstavnikom privilegirane društvene klase, a u kampanji je više puta isticao Golobovu enormno visoku menadžersku plaću i njegovu navodnu povezanost s bivšim predsjednikom Milanom Kučanom kojeg Janša smatra "patrijarhom" slovenske ljevice.
'Imat ćemo većinu'
Robert Golob, koji po zadnjim anketama ima laganu prednost ispred Janše, u politiku je sa svojom strankom Pokret sloboda ušao tek početkom ove godine, tvrdeći da mu je cilj stvaranje stabilne vlade liberalnog centra i ljevice koja bi državom vladala dva mandata i izvela u državi potrebne promjene, pri čemu potpuno odbija mogućnost koaliranja s Janšinom strankom.
– Ljudi moraju sami odlučiti žele li živjeti u policijskoj državi koju je pod krinkom borbe protiv pandemije uvela sadašnja vlada. U nedjelju se ne glasa protiv Janše nego protiv policijske države – naveo je Golob.
On očekuje da će njegova stranka na izborima osvojiti najmanje 25 mjesta u parlamentu i formirati vladu u suradnji s liberalnim centrom i ljevicom. Menadžer Golob, nova osoba u slovenskoj politici, niz godina bio je na čelu najvećeg državnog elektroenergetskog poduzeća GEN-I, a vlada Janeza Janše nedavno ga je smijenila s mjesta glavnog direktora. Bez obzira na to tko dobije relativnu većinu, za stabilnu buduću vladu u koaliciji trebale bi biti najmanje tri ili četiri stranke s oko 55 mandata u novom parlamentu kako bi vlada stabilno funkcionirala.
