Mađarska je kao jedan od četiri prioriteta svog predsjedanja EU navela završetak hrvatskih pregovora s EU. S mađarskim veleposlanikom Gáborom Ivánom, koji je preuzeo dužnost prije dva mjeseca, u završnici pregovora o članstvu, razgovarali smo uoči dolaska potpredsjednik mađarske vlade Tibora Navracsicsa u Zagreb na obilježavanje početka mađarskog predsjedanja Unijom.
Potpredsjednik Navracsics izjavio je da Budimpešta neće smatrati predsjedanje uspješnim ako Hrvatska ne završi pristupne pregovore. Što Mađarska može učiniti da ubrza taj proces?
– Najveća odgovornost je na Hrvatskoj jer mora ispuniti mjerila za preostala poglavlja. A mi 'guramo' ovako: predsjedajuća država sastavlja program predsjedanja.
Naš je vrlo ambiciozan, planiramo dvije pregovaračke runde između EU i Hrvatske i voljeli bismo da se kroz njih zatvore preostalih sedam poglavlja.
Kako ocjenjujete napredak u jednom od dva najteža poglavlja, onom o pravosuđu i temeljnim pravima?
– Postignut je jasan i opipljiv napredak, poglavito u borbi protiv korupcije na visokim razinama, u reformi pravosudnog sustava i to u načinu izbora sudaca. Dobar napredak vidimo i kod povratka izbjeglih.
Zamjerki ipak ima?
– Napredak je, kao što sam rekao, u borbi protiv korupcije na visokim razinama, kao što se vidi iz slučajeva bivšeg premijera (Sanadera, op.a) i potpredsjednika Vlade (Polančeca, op.a).
No građani i kompanije se još suočavaju s korupcijom, još postoje siva polja gdje je korupcija ukorijenjena.
Spominjete bivšeg premijera Sanader. Je li riječ o političkom progonu, kako on tvrdi?
– To ne mogu komentirati. Međunarodna zajednica pažljivo prati taj slučaj. Riječ je o konkretnom dokazu predane borbe protiv korupcije. Naravno, moramo vidjeti što će se dogoditi. Prioritet je primjerena i neutralna procedura.
Na što se žale mađarski poduzetnici u Hrvatskoj?
– Činjenica da je Mađarska četvrti po redu investitor u Hrvatskoj govori da je privlačna za mađarske investitore. Ponekad su birokratske procedure duge, nekada poslovanje nije bez korupcije. Kad postoje ugovori, trebaju ih poštivati obje strane, no općenito, mađarska procjena je pozitivna.
Hoće li poglavlje Tržišno natjecanje ostati Hrvatskoj kamen oko vrata?
– I u tom poglavlju treba ispuniti mjerila, a za to hrvatska vlada mora imati dobar plan restrukturiranja. Pozicija Vlade i Agencije za tržišno natjecanje nije laka – planovi restrukturiranja imaju za cilj efikasnije poslovanje, ali postoji i socijalni moment. Znamo da to nije lako i stoga cijenimo napore Vlade.
Rumunjski ministar vanjskih poslova T. Baconschi zaprijetio je blokadom Hrvatske na put ka EU. Kako se postaviti prema državama koje zloupotrebljavaju svoju poziciju?
– Iskustvo mi govori da zlouporaba dugoročno nije korisna. Sve države se suočavaju s problemima, ali one države koje pokušaju naći zajednički jezik uspješnije su od onih koje se odluče na sukob. Ne mogu komentirati rumunjski primjer, ali je moj osobni stav da će hrvatsko pristupanje mnogo više ovisiti o hrvatskim postignućima, nego o pogledima drugih članica.
Kako će se Mađarska postaviti kod njemačkog i francuskog protivljenja proširenja Schengena na Bugarsku i Rumunjsku?
– Predsjedavajuća mora saslušati svaku članicu, ali je ne možemo spriječiti da djeluje u skladu sa svojim političkim interesima. Ali, predsjedajuća se može postaviti kao posrednik. No, pritom vas uvjeravam da će Mađarska biti pošteni posrednik. Uzet ćemo u obzir različite interese, ali i vidjeti što je objektivna realnost, koliko su te države pripremljene za Schengen. Objektivna procjena će biti najvažnija u olakšavanju dogovora.
Slučaj Sanader je pokazao da smo PRODANI!