Već danima brojimo na desetke dnevno umrlih zbog koronavirusa. Jučer 33, prekjučer 43, dan prije 38... Kad je znanstvenik Ivan Đikić prije nepuna dva tjedna izjavio da ćemo do kraja studenog imati 1500 mrtvih uslijed pandemijskog virusa, ta je procjena zazvučala bombastično, a vodeći epidemiolog nazvao ju je pretjeranom.
Nažalost, s jučer preminule 33 osobe među oboljelima od COVID-19, broj tih smrti u Hrvatskoj popeo se na 1082. U prvih osam mjeseci pandemije, znači od 25. veljače do 1. studenog, umrlo je 562 ljudi, da bi se studeni pokazao najsmrtonosnijim i odnio gotovo jednako toliko života kao svi mjeseci prije njega. To ujedno znači i da je krajnje vrijeme da i oni preostali koji koronavirus SARS-CoV-2 i dalje uspoređuju s gripom prestanu s tom sebičnom mantrom.
Višak smrti 2018./2019.
U jeku drugog vala koronavirusa valja podsjetiti da je sezona gripe u travnju ove godine zaključena s bilancom od 60 tisuća oboljelih tijekom sezone 2019./2020. Zbog gripe ili uz gripu u tom je periodu umrlo 26 osoba, dok je službeno bilo prijavljeno 16 preminulih od gripe.
Znatno je teža bila prethodna sezona gripe, ona 2018./2019., govori Izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz 2019. godine.
“Ove sezone bilježi se veći broj dojava o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija u usporedbi s prethodnim sezonama, pa je tako do sada dojavljeno 98 smrtnih ishoda, dok je u sezoni 2017./2018. bilo prijavljeno ukupno 29 umrlih. Navedeni podaci upućuju na tzv. višak smrti, odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen”, stoji u izvješću HZJZ-a objavljenom 27. veljače 2019. godine.
Broj oboljelih na bolničkom liječenju iz dana u dan raste, kao i broj bolesnik na respiratoru. Jučer se 1816 pacijenata od COVID-19 liječilo u bolnicama, među njima ih je na respiratoru bio 191. Te su brojke iz dana u dan sve veće.
– Broj hospitaliziranih nije rezultat današnjeg broja novozaraženih, nego onog otprije dva-tri tjedna i to nam omogućava da planiramo kapacitete i premještaj radnika i respiratora – objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš. Podaci o zauzetosti respiratora u bolnicama govore da je trenutačno u KBC-u Splitu zauzeto 16,33% respiratora, u KBC-u Rijeka 23,64%, u Osijeku 43,28%, u KB-u Dubrava 56,41% od ukupno 78 respiratora i u Klinici za infektivne bolesti 50. Ministar je naveo kako se početkom jeseni u prva tri tjedna broj novozaraženih udvostručio, a da je nakon mjera uvedenih 26. listopada već u prvom tjednu taj broj pao na 40%, zatim na 4,2% pa na 7,7%. No, razvoj bolesti od trenutka zaraze do teške kliničke slike potraje dva do tri tjedna.
VIDEO: Ministar Vili Beroš obišao Opću bolnicu Varaždin koja bilježi velik broj pacijenata zaraženih koronavirusom
Ciljano testiranje
Među novooboljelima, u bolnici završi između 8,5% i 9,5%, a među hospitaliziranima ih 8-10% razvije tešku kliničku sliku i određeni dio njih podlegne bolesti.
– Svaki je izgubljeni život jedan previše i moramo raditi sve da spriječimo rast broja novozaraženih, a posljedično hospitaliziranih i umrlih. Ako želimo pomoći smanjiti taj broj, moramo se odgovorno ponašati – ističe Beroš.
Epidemiolozi HZJZ-a u razgovorima s predstavnicima županija u kojima je naročito puno oboljelih pokušavaju doskočiti tom trendu pa se pripremaju i neke nove epidemiološke mjere.
– U nekim županijama je specifična situacija jer bilježimo slučajeve zaraze još s obiteljskih okupljanja u rujnu. Zato se razmišlja da u nekim županijama na sjeveru Hrvatske krenemo ciljano s antigenskim brzim testiranjima kako bi se otkrili prijenosnici virusa i kako bi ih se izoliralo. Na taj način više ne bismo govorili o visokom broju hospitaliziranih i umrlih. Bila bi to ciljana testiranja, ne masovna u općoj populaciji kao što je to radila Slovačka. Resurse koje imamo pametno ćemo koristiti da upotpunimo postojeće mjere i postignemo brži učinak kako bismo jednog dana mogli govoriti o konkretnom padu broja zaraženih – najavila je jučer dr. Marija Bubaš, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
Prof. Alemka Markotić, ravnateljica Zarazne, objasnila je da će EK prikupiti iskustva članica EU s antigenskim testovima kako bi potom Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) dao smjernice prema kojima će članice odlučivati kod ciljanih skupina i opsega brzih testiranja. Brzi su antigenski testovi najučinkovitiji kod osoba sa simptomima.
Otkad je u petak otvoren pozivni centar za onkološke i ostale bolesnike koji su imali termine u KB-u Dubrava, bilo je više od 720 upita. Upogonit će se novi način rada kako bi svi dobili termin u drugim bolnicama, ali će to biti zahtjevno jer će mnogi liječnici iz Dubrave raditi tamo s COVID-pacijentima.
Jučer je zabilježeno 1313 novih slučajeva zaraze
Hvala bogu pa sada više nema gripe!!uspjeli smo nakon tisuču godina!kao ni upale pluča,sve te bolesti su magicno nestale i zato je ova godina nestvarna!!bravo za sve!!!