Ne stišavaju se reakcije na policijsko legitimiranje novinarke Đurđice Klancir na njezinu radnom mjestu u redakciji portala Net.hr, što i Hrvatsko novinarsko društvo doživljava kao “političko-policijski pritisak” i neviđenu praksu da HDZ-ov politički moćnik koristi policiju kao svoj privatni servis za zastrašivanje novinara. Predsjednik Vlade Andrej Plenković nema dojam da se radilo o bilo kakvom orkestriranom ili organiziranom potezu, dok ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tvrdi kako je riječ o rutinskom postupanju. Novinarima, barem zasad, na svu sreću, ta rutina nije bila poznata. Ni odvjetnik Veljko Miljević ne pamti takav slučaj.
“Chilling efekt” na slobode
Osim toga, nije bitno kako premijer to percipira, već kakav dojam intervencija policije u korist župana ostavlja na novinarsku struku i status medijskih sloboda u očima javnosti. Nikome nije ugodno kad mu uniformirani policajci dolaze na radno mjesto, bez obzira na razloge. K tomu, Europski sud za ljudska prava uvijek upozorava države da vode računa o “chilling efektu” kako neko postupanje ne bi imalo obeshrabrujući učinak na medijske slobode. Što jest slučaj ako novinari moraju ukalkulirati i posjet policije kad pišu o dužnosnicima koji učestalo tuže medije.
I Sindikat policijskih službenika, s potpisom predsjednika Marija Puškarića, smatra da je tu riječ o korištenju policije u političke svrhe i zastrašivanju novinara pa traže razrješenje ravnatelja policije Nikole Milina, a od Službe za unutarnju kontrolu utvrđivanje odgovornosti policijskih rukovoditelja po čijem se nalogu postupalo. Pišu i da je sisačko-moslavački župan Ivo Žinić često viđen u društvu Marka Rašića, načelnika PU zagrebačke i bivšeg načelnika PU sisačko-moslavačke. Identitet se mogao utvrditi i putem informacijskog sustava MUP-a, ističu. Darinko Kosor se nada da se takvo što više nikad neće ponoviti jer ga to podsjeća na stara komunistička vremena.
Predstavnik za slobodu medija OESS-a Harlem Desir zabrinut je, piše na Twitteru: “To bi se moglo protumačiti kao pritisak na novinare i ne bi trebalo postati praksa.” Prof. dr. sc. Mato Palić na Facebooku piše kako nije sporno da policija postupa na traženje odvjetnika, ali mora primijeniti načelo razmjernosti. To znači da se identitet novinarke trebao utvrditi sa što manje štetnih posljedica. Stoga je prekršen Ustav RH i odredba članka 3. stavka 2. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika, ističe Palić. I prof. dr. sc. Sanja Barić na Facebooku piše kako je policija apsolutno prekršila Ustav.
Rasprava u Saboru
Prof. dr. sc. Branko Smerdel dodaje kako načelu razmjernosti prethodi načelo razboritosti: “Nije policija dužna, bez procjene opravdanosti svrhe, izvršavati naloge odvjetnika! U ovom slučaju naprosto su mogli uputiti odvjetnika kako da nađe adresu jedne od najpoznatijih novinarki u državi. Pače, s obzirom na to da je očigledna svrha bila molestiranje novinarke, trebali su uputiti odvjetnika o odredbama, ne pravilnika, koji uređuje postupanje policije, nego članka 16/2 Ustava (načelo razmjernosti, op.a.), koji obvezuje sve.” Mostovci Nikola Grmoja i Ines Strenja Linić zbog “zloupotrebe policijskog aparata” tražit će raspravu na saborskim odborima za medije te za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Gordan Jandroković pledira na dijalog i spuštanje tenzija, možda i kroz okrugli stol u Saboru.
>>Prosvjed novinara
Smrdel će riješiti sve!