Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka unutar granica svake države. Svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju i vratiti se u svoju zemlju. Tako glasi članak 13. Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, donesene 1948. godine. Očito je da se krši pravo na slobodu kretanja kad se na granici zaustavljaju ljudi koji dolaze iz zemalja u kojima nije rat.
Slobodu kretanja jamči UN
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon ovih dana kritizirao je odluku zemalja tzv. balkanske rute da propuštaju izbjeglice samo iz Sirije, Iraka i Afganistana, rekavši da je to kršenje svačijeg ljudskog prava da traži azil i da se – neovisno o nacionalnosti – svaki slučaj pojedinačno razmotri. Dakle, pod milijunskim izbjegličkim valom mogao bi stradati ne samo Schengen i slobodno kretanje unutar zemalja koje obuhvaća nego i osnovna ljudska prava kako su zamišljena nakon 2. svjetskog rata. Ovdje bi se, kaže profesor Vladimir Đuro Degan, moglo primijeniti opće pravno pravilo o tzv. stanju nužde zbog kojeg se ograničava sloboda kretanja. Ali, ističe Degan, dužnost je svih država da poštuju dostojanstvo čovjeka, da ih se ne tretira kao teroriste. U međuvremenu, naglo je pao broj migranata i izbjeglica koji dolaze na grčke otoke, što se objašnjava jesenskim uvjetima na moru koji su povećali opasnost koja prijeti izbjeglicama na najčešće gumenim čamcima. U nedjelju je tako na grčke otoke Kalimnos, Megisti, Chios i Kos došlo samo 155 ljudi, dok ih je prije toga dolazilo oko 4500 dnevno. U srijedu su u Hrvatsku iz Šida ušla samo dva vlaka s ukupno 1800 migranata, a jučer do podneva nijedan. U odnosu na prijašnji prosjek od 6 do 7 tisuća ljudi dnevno, riječ je o znatnom padu. U policiji kažu kako ljudi koji nemaju međunarodnu zaštitu i koji čekaju na makedonsko-grčkoj granici u izbjegličkom valu sudjeluju sa samo 1,6 posto od ukupne brojke, pa se time pad ne može objasniti.
Trenutačni zastoj ili trend?
– Ne znamo je li riječ o trendu ili tek trenutačnom zastoju. Mi smo na sredini rute i teško je pretpostaviti koji je razlog smanjenog priljeva. Vjerujemo da je veći broj ljudi na srpsko-makedonskoj granici – kaže Jelena Bikić, glasnogovornica Ravnateljstva policije. Kroz brodski zimski prihvatno-tranzitni centar dosad je prošlo 132 tisuće izbjeglica i migranata, a u Hrvatsku je od početka izbjegličke krize ušlo više od 445 tisuća ljudi. Zemljama koje postrožavaju politiku prema izbjeglicama pridružila se sudskom i vladinom odlukom i Nizozemska. Visoki sud u Nizozemskoj potvrdio je vladinu odluku da se ljudima kojima je odbijen azil i koji se ne žele vratiti u svoje zemlje uskrati hrana i sklonište. Nedavno je i socijaldemokratska vlada u Švedskoj, u koju dolazi 10 tisuća ljudi tjedno, najavila da će ograničiti pravo na azil, da će izbjeglice dobivati samo privremene dozvole za boravak.
>> Ban Ki-moon osudio "filtriranje" izbjeglica na balkanskoj ruti
>> Pariz: Zaustavite izbjeglice
"...svačijeg ljudskog prava da traži azil". A kad se ubijaju nerođena ljudska bića i krše njihova prava na ŽIVOT onda vi iz UN-a šutine, je li? Pravo na azil, kao i svako ljudsko pravo se može ograničiti ili suspendirati ako postoji "opravdani razlog" . Moje pravo na slobodu npr. prestaje kad dobijem poziv za mobilizaciju - ergo javni interes je iznad mojeg prava na slobodu . Isto tako svaka država zbog javnog interesa i sigurnosti građana može suspendirati tzv. "pravo na azil" ekonomskim imigrantima i dezerterima s Bliskog istoka.