Izbjeglička kriza

Smije li se "filtrirati" izbjeglice? Nužda krši povelju UN-a

migrant
Foto: Reuters/PIXSELL
27.11.2015.
u 11:58

Prof. Degan: Ako se migrantima i ograničavaju prava na slobodu kretanja zbog "pravila nužde", ne smije ih se tretirati kao teroriste

Svatko ima pravo na slobodu kretanja i boravka unutar granica svake države. Svatko ima pravo napustiti svoju i bilo koju drugu zemlju i vratiti se u svoju zemlju. Tako glasi članak 13. Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, donesene 1948. godine. Očito je da se krši pravo na slobodu kretanja kad se na granici zaustavljaju ljudi koji dolaze iz zemalja u kojima nije rat.

Slobodu kretanja jamči UN

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon ovih dana kritizirao je odluku zemalja tzv. balkanske rute da propuštaju izbjeglice samo iz Sirije, Iraka i Afganistana, rekavši da je to kršenje svačijeg ljudskog prava da traži azil i da se – neovisno o nacionalnosti – svaki slučaj pojedinačno razmotri. Dakle, pod milijunskim izbjegličkim valom mogao bi stradati ne samo Schengen i slobodno kretanje unutar zemalja koje obuhvaća nego i osnovna ljudska prava kako su zamišljena nakon 2. svjetskog rata. Ovdje bi se, kaže profesor Vladimir Đuro Degan, moglo primijeniti opće pravno pravilo o tzv. stanju nužde zbog kojeg se ograničava sloboda kretanja. Ali, ističe Degan, dužnost je svih država da poštuju dostojanstvo čovjeka, da ih se ne tretira kao teroriste. U međuvremenu, naglo je pao broj migranata i izbjeglica koji dolaze na grčke otoke, što se objašnjava jesenskim uvjetima na moru koji su povećali opasnost koja prijeti izbjeglicama na najčešće gumenim čamcima. U nedjelju je tako na grčke otoke Kalimnos, Megisti, Chios i Kos došlo samo 155 ljudi, dok ih je prije toga dolazilo oko 4500 dnevno. U srijedu su u Hrvatsku iz Šida ušla samo dva vlaka s ukupno 1800 migranata, a jučer do podneva nijedan. U odnosu na prijašnji prosjek od 6 do 7 tisuća ljudi dnevno, riječ je o znatnom padu. U policiji kažu kako ljudi koji nemaju međunarodnu zaštitu i koji čekaju na makedonsko-grčkoj granici u izbjegličkom valu sudjeluju sa samo 1,6 posto od ukupne brojke, pa se time pad ne može objasniti.

Trenutačni zastoj ili trend?

– Ne znamo je li riječ o trendu ili tek trenutačnom zastoju. Mi smo na sredini rute i teško je pretpostaviti koji je razlog smanjenog priljeva. Vjerujemo da je veći broj ljudi na srpsko-makedonskoj granici – kaže Jelena Bikić, glasnogovornica Ravnateljstva policije. Kroz brodski zimski prihvatno-tranzitni centar dosad je prošlo 132 tisuće izbjeglica i migranata, a u Hrvatsku je od početka izbjegličke krize ušlo više od 445 tisuća ljudi. Zemljama koje postrožavaju politiku prema izbjeglicama pridružila se sudskom i vladinom odlukom i Nizozemska. Visoki sud u Nizozemskoj potvrdio je vladinu odluku da se ljudima kojima je odbijen azil i koji se ne žele vratiti u svoje zemlje uskrati hrana i sklonište. Nedavno je i socijaldemokratska vlada u Švedskoj, u koju dolazi 10 tisuća ljudi tjedno, najavila da će ograničiti pravo na azil, da će izbjeglice dobivati samo privremene dozvole za boravak. 

>> Ban Ki-moon osudio "filtriranje" izbjeglica na balkanskoj ruti 

>> Pariz: Zaustavite izbjeglice

Komentara 5

Avatar niwrad
niwrad
12:12 27.11.2015.

"...svačijeg ljudskog prava da traži azil". A kad se ubijaju nerođena ljudska bića i krše njihova prava na ŽIVOT onda vi iz UN-a šutine, je li? Pravo na azil, kao i svako ljudsko pravo se može ograničiti ili suspendirati ako postoji "opravdani razlog" . Moje pravo na slobodu npr. prestaje kad dobijem poziv za mobilizaciju - ergo javni interes je iznad mojeg prava na slobodu . Isto tako svaka država zbog javnog interesa i sigurnosti građana može suspendirati tzv. "pravo na azil" ekonomskim imigrantima i dezerterima s Bliskog istoka.

OK
okus
13:16 27.11.2015.

Sve natrag u Tursku.

Avatar NJUŠKALO
NJUŠKALO
14:12 27.11.2015.

Tamo 1950 kada se Afrika počela oslobađati od Europskih kolonijalista , kontinent je imao oko 230 milijuna stanovnika a Europa 550 milijuna stanovnika – skoro duplo više. 2010 godine, u Europi je oko 740 milijuna stanovnika a u Africi preko milijardu – 4 puta više nego prije 5 godina. Isto tako velik broj Europljana su imigranti. Zaključak je jednostavan – takav ogromni populacijski rast će uvjetovati migracije stanovništva. Pitanje je koliko Europa može primiti i integrirati imigranata ako znamo da je Europa je najgušće naseljeni kontinent i najmanji u isto vrijeme. Svi ti stanovnici žele hranu, vodu, struju, gorivo, auta, mobitele – to će biti ogroman pritisak na resurse. Većina tih imigranata (starih i novih) je iz islamskoga svijeta, prije svega Afrike te zapadne Azije gdje vlada stalni rat, religijski sukobi, borbe oko resursa i pitke vode, uništavanje okoliša, Boko Haram, Islamska država a sve to može pokrenuti još veću seobu milijuna stanovnika koji traže novi dom. Europa ne može riješiti probleme cijelog svijeta, "ne može izdržavati sve ekonomske migrante".EU se uz zaštitu granica mora boriti i protiv "kratkovidne europske politike",

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije