Najpogibeljnija djelatnost u posljednjih pet godina u Hrvatskoj je bilo
građevinarstvo. Statistika je neumoljiva iz godine u godinu
radnici u građevinarstvu pri vrhu su ljestvice zanimanja u kojima se
najviše radnika ozlijedi te koji su najčešći sudionici nesreća koje
završavaju smrću. Pokazuju to podaci Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo, čija Služba za socijalnu medicinu svake godine objavljuje
podatke o ozlijeđenim i stradalim radnicima. Jer, kako kaže prim. dr.
Vlasta Dečković-Vukres, autorica studije, u svijetu se zbog ozljeda na
radnome mjestu na godinu gube milijarde sati rada. Liječenje,
rehabilitacija ozlijeđenih radnika te njihova invalidnost kao
posljedica još su veći trošak.
Skromne nadnice
Dvojicu zaštitara prošloga su tjedna ubili pljačkaši dok su radili svoj
posao, čuvali Fininu poslovnicu. Policajca je, također dok je radio
svoj posao, pregazio mladić kojega je čuvar zakona pokušao zaustaviti
jer je prebrzo vozio. Njihove su smrti i podsjetnik na sve koji
svakodnevno rade na najopasnijim poslovima, najčešće potplaćeni, lišeni
i skromne nadnice, makar za strah uz koji žive i rade.
Prošle su godine, prema najnovijim podacima koje je nedavno objavio
HZJZ, na radnome mjestu ili na putu do bolnice poginula 34 radnika, a
još osam ih je umrlo u bolnici nakon nesreće. Među njima najviše je
građevinskih radnika (5) i pirotehničara (4). Međutim, poginulo je još
33 radnika čije nesreće nisu uvrštene u službenu evidenciju, a jednako
je bilo i proteklih godina. Poginulih je u stvarnosti mnogo više no što
pokazuju službeni podaci. Otegotna je okolnost, naime, što mnogi, poput
dvojice zidara koji su lani poginuli u Pazinu i Slavonskom Brodu, rade
na crno i nisu dostupni državnoj statistici. O njihovoj pogibiji
ilegalni poslodavci ne podnose prijave o ozljedi na radu. U podatke,
bitno je napomenuti, statističari uvrštavaju i one koji su se
ozlijedili ili poginuli i na putu do posla ili odlasku. Od 2000.
pogibalo je 42-50 radnika na godinu.
Uz građevinare, u najugroženije skupine svakako se ubrajaju i radnici u
prerađivačkim djelatnostima drvnoj industriji, preradi kože,
celuloze, papira, koksa ili naftnih derivata. Oni čine gotovo trećinu
svih ozlijeđenih, ali i umrlih svake godine (lani 26,2 posto u ukupnom
udjelu). Pri vrhu su statistike nesreća i radnici u proizvodnji
motornih vozila, oni koji rade u transportu i skladištenju te radnici
koji proizvode ili popravljaju motorna vozila i ostala prijevozna
sredstva.
Ugroženi muškarci
Najviše pogibaju muškarci, koji čine gotovo dvotrećinsku većinu u
ukupnom udjelu umrlih radnika. Lani je tako bilo 71 posto poginulih
muškaraca, a preklani 73 posto. Muškaraca je i trostruko više među
ozlijeđenim radnicima 2004. godine na poslu se ozlijedilo 21.950
radnika, od kojih je bilo 16.248 muškaraca. Najviše je ozlijeđenih
(7468) bilo u prerađivačkoj djelatnosti i u građevinarstvu (2738).
Stradalo je i više od 1000 zaposlenih u poljoprivredi, lovu i šumarstvu
te gotovo 1800 djelatnika u javnoj upravi i obrani.
Autori istraživanja HZJZ-a navode kako se svake godine u Hrvatskoj
zabilježi više od 20.000 ozljeda na radu. Osamdeset posto svih ozljeda
obično se zbiva na samom radnom mjestu, a 20 posto na putu do posla ili
s posla.
7500 kuna solidarne pomoći
Sindikat graditeljstva Hrvatske obvezao je kolektivnim ugovorom sve poslodavce u kojih se dogodi nesreća sa smrtnim ishodom da obitelji stradalog radnika odmah isplate 7500 kuna jednokratne novčane solidarne pomoći. Solidarnu pomoć do 2500 kuna poslodavac može, ali ne mora, isplatiti radniku postane li invalid ili je na bolovanju duljem od 90 dana. Slične odredbe imaju i drugi kolektivni ugovori. (ljg)
Opasne vibracije
Prijavljene su lani i 103 profesionalne bolesti, među kojima je najviše bolesti prouzročenih štetnim djelovanjem vibracija (27): različita oštećenja mišića, tetiva, kostiju, zglobova, perifernih žila i perifernih živaca... Na drugome su mjestu tri bolesti s po 12 prijavljenih bolesnika pneumokonioze prouzročene mineralnom prašinom, bolesti uzrokovane olovom i njegovim toksičnim spojevima te zarazne bolesti. Zdravlje je hrvatske radnike, čini se, najbolje služilo 2002. godine, kad je prijavljeno najmanje profesionalnih bolesti 71.
